Uzgojem buče osigurali mjesto na tržištu

Osnivanjem obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva sa sjedištem u Bizovcu, a površinama u Pleternici, Goran i Martina Kolundžić počeli su svoju poljoprivrednu priču.

Kolundžići se poljoprivredom bave jedno desetljeće, čije početke obilježava proizvodnja voćnih vina. Započeli su sa sadnjom nasada višnje koje se danas nalaze na tri hektara, potom kupine i maline, čija je površina u ovo vrijeme jedan hektar, a nakon nekoliko godina provođenja dobre poljoprivredne prakse, hrabro su zakoračili u proizvodnju buče, bučinog ulja, sjemenki i brašna. Kada govorimo o buči, ne obrađuju uvijek iste površine zbog plodoreda i problema glede najma zemljišta.

Proizvodnja je na granici isplativosti

Kao i brojne druge gospodarske djelatnosti, poljoprivreda zahtijeva znatna ulaganja koja su i sami Kolundžići iskusili. Prije ozbiljnog stupanja u ovu vrstu posla, strasti i ljubavi, ovi su supružnici ulagali u najvažniji resurs, vrijeme. Štedjeli su novac kako bi u budućnosti osigurali kapital koji će im biti primarni izvor zarade. S obzirom na stanje na našem tržištu, bore se s granicom isplativosti koja zasigurno muči i brojne druge poljoprivrednike.

S obzirom na to da su Kolundžići mali proizvođači, najbolja reklama im je "od usta do usta", no koriste se internetskom stranicom i društvenim mrežama kako bi kupcima na što bolji, lakši i dostupniji način otvorili put do njih. Odani su tržištu Slavonije i Baranje, no okušali su se prodajom i u Zagrebu. Dobitnici su nekoliko nagrada, a najvećom nagradom smatraju stalne kupce.

Poticaji nisu pošteni

Poticaji im, s obzirom na male površine gotovo i ne pomažu te smatraju da isti ne bi trebali biti uvjet opstanka na tržištu. "Što se nas tiče, mi nismo za poticaje jer bi se tek bez njih vidjelo tko je kakav i tko kako i koliko radi", kazala je Martina.

Problemi s naplatama

Shvatili su da ako većinu proizvoda ne prodaju i ne naplate sami, teško će opstati na tržištu. "Proizvode pokušavamo prodati direktnom prodajom malom čovjeku jer osim što za velike trgovačke lance nemamo dovoljno kapaciteta, postoji i veliki rizik zbog naplate. Uzimajući u obzir da smo mi vrlo mali, ne možemo si dopustiti gubitke, te nam stoga rad s velikima, nije interesantan", poručila je Martina Kolundžić.

Krađa opreme za navodnjavanje prolazi nekažnjeno

Uzimajući u obzir potrebe maline i kupine za vodom, Kolundžići su postavili navodnjavanje kako bi postigli što bolje prinose. Suočili su se, na žalost, s nepoštenim ljudima koji su im ukrali kompletnu opremu za navodnjavanje, što ih je jako ražalostilo s obzirom na to da krivac i dan danas nije pronađen.

Može li poljoprivrednik biti poljoprivrednik, proizvođač, ekonomist i pravnik?

Kolundžići se ne suočavaju s primjetnim teškoćama u proizvodnji, no bore se s nametnutim sustavom, odnosno administracijom.

"Moramo poznavati jako puno zakona. Moramo biti i poljoprivrednici i proizvođači. Moramo biti i pravnici i ekonomisti. Razne državne institucije nisu ni svjesne koliko se vrata treba otvoriti kada govorimo o dokumentaciji, nego se i sami iznenade kada im kažemo da ipak još nešto trebamo obaviti. Osim toga, kad imate veliku paletu proizvoda, puno je toga što morate ispoštovati, te smatram da je to jako velika prepreka, ne samo nama, nego svima u našoj državi", kazala je Martina Kolundžić koju ljuti sav ovaj teret koji poljoprivrednici nose na svojim već izrađenim leđima.

Buča - inovacija na Slavonskom tržištu

S obzirom na to da se marljivo kreću po sajmovima Slavonije i Baranje, Kolundžići su uveli inovacije kako u vlastitu proizvodnju, tako i na lokalno tržište koje oskudijeva proizvođačima bučinog ulja. Shvatili su da u Slavoniji ne postoji tradicija proizvodnje bučinog ulja, kao recimo u Međimurju te su dobili svoj prostor na tržištu. Proizvode bučine sjemenke koje odvoze u uljaru gdje ih prešaju kako bi dobili ulje.

Bučino ulje se dobiva od koštica ploda buče, a zahvaljujući bogatstvu nutritivnih ljekovitih spojeva, smatra se jednim od najcjenjenijih prirodnih lijekova. Sadrži ugljikohidrate, minerale, bjelančevine te važne nezasićene masne kiseline, linolnu (omega-6) i oleinsku (omega-9) kiselinu. Odličan je izvor željeza, mangana, magnezija, bakra, cinka i selena te vitamina C, E, D, K i B.

Osim sekundarnih proizvoda (buče, bučinog ulja, sjemenki i brašna), Kolundžići se diče primarnim proizvodima, odnosno desertnim vinom od višnje te voćnim vinima od kupine i maline koje su dobre za krvožilni sustav.

Vinom od višnje do boljeg sna

Krajem šestog, i početkom sedmom mjeseca Kolundžići su brali višnje koje su mljeli, a potom i prešali kako bi dobili sok koji se stavlja na fermentaciju kako bi dobili vino. Obiteljske tajne glede proizvodnje vina ne otkrivaju jer čuvaju tradiciju, identitet i običaje vlastitog gospodarstva.

Kupci osobito uživaju u vinu višnje jer su višnje poznate po svojim brojnim ljekovitim svojstvima i antioksidativnom djelovanju. Bogate su vitaminima A, C, E i folnom kiselinom, mineralima kalijem, magnezijem, željezom i vlaknima.Višnja je jedna od rijetkih vrsta voća koje sadrži melatonin - prirodan hormon koji regulira san, što je potrošačima ove vrste vina osobito drago.

Kada govorimo o proizvodnji vina od maline i kupine, bitno je istaknuti da nema prešanja nego se radi kompletna fermentacija masulja. "Ako se želite baviti poljoprivredom, morate biti jako uporni i morate voljeti svoj posao. Potrebno je jako puno rada i ulaganja, a za razvoj tržišta - vremena", poručila je Martina.

Kupujmo lokalno, domaće i sezonsko!

"Mislim da bi ove naše probleme na tržištu trebali riješiti sami kupci. Oni su ti koji bi trebali kupovati domaće, lokalno i sezonsko. Oni su ti koji zbog kupovine uvoznih proizvoda tjeraju proizvođače na vanjska tržišta. Ne žele kupiti kvalitetnu robu od svog susjeda, nego novac daju u ruke stranaca. Ni mi ne vozimo automobile na servis u Njemačku ili Zagreb, nego kod našeg čovjeka, zašto se onda i s hranom ne ponašamo tako", pitao se Goran Kolundžić.

Foto: bigstockphoto.com, NataSnow