Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Tikve
  • 06.06.2013.

Uzgoj uljne tikve

Uzgoj i zaštita tikvi

  • 9.844
  • 368
  • 0

Zadnjih se godina u našoj zemlji sve više širi uzgoj posebne forme obične tikve (Cucurbita pepo) koju zovemo uljna tikva, a uzgaja se zbog sjemena bogatog uljem. Procjenjuje se da danas ovu kulturu u Republici Hrvatskoj uzgajamo na približno 4.500 ha, a možemo očekivati zbog trendova zdrave prehrane porast potražnje za “bučinimsjemenkama i uljem, kao namirnicama s potvrđenim povoljnim djelovanjem na ljudsko zdravlje.

Uljna tikva je zapravo plemenita varijanta stočne tikve, a na osnovu izgleda sjemena razlikujemo uljnu tikvu golicu i uljnu tikvu s ljuskom čije su sjemenke pokrivene čvrstom i bijelom ovojnicom. Najvažniji sastojci sjemena uljne tikve su ulje, bjelančevine i vitamini (naročito vitamin E). Sadržaj ulja u sjemenu golice iznosi 48 do 50 %. Zbog niske točke vrelišta tikvino ulje nije pogodno za prženje već njegovu primjenu temeljimo kao salatno ulje, a zbog ljekovitosti se koristi u farmaciji (ublažava zdravstvene tegobe kod oboljenja prostate). U našim proizvodnim uvjetima postižu se urodi 1.200 do 2.500 kg/ha sirovog (mokrog) sjemena, odnosno 600 do 1.200 kg/ha suhih sjemenki. Posljednjih se sezona pokusima uvode u proizvodnju noviji hibridi uljne tikve golice (GL Maximal, GL Rustikal) koji daju 20 do 25% više uroda suhog zrna/ha u odnosu na opće proširene sorte (npr. Gleisdorfer, Slovenska golica).

Uljna tikva je stranooplodna biljka, a za oprašivanje su uglavnom “odgovorne” pčele. Razmještanje nekoliko košnica uz parcelu u značajnoj će mjeri poboljšati oplodnju, a time i ukupne prinose sjemenki. Poljoprivrednici se pritom moraju pridržavati svih mjera opreza radi dodatne zaštite pčela (NN 135/08). Tikva je “toploljubiva” biljka, vrlo osjetljiva prema niskim temperaturama. Stoga se sjetva obavlja krajem mjeseca travnja i/ili početkom svibnja (optimalno od 25.4. do 10.5.), jer mlade biljčice smrzavaju na -1°C, a potpuno zreli plodovi podnose prvi jesenski mraz s vrijednostima od -3°C do -4°C. Zahtjevi prema svjetlosti nisu naročito izraženi, pa se nekada tikva uzgajala kao međuusjev u kukuruzu, no danas se uzgoj temelji na sjetvi u razmake 1,4 x 0,6-0,7 m što daje oko 10.000 biljaka/ha, a na tlima bolje plodnosti sije se i gušće - čak 18.000-20.000 biljaka/ha (4 do 5 kg sjemena/ha).

Suša i visoke ljetne temperature vrlo negativno utječu na uljnu tikvu! Javlja se venuće najmlađih i najnježnijih biljnih organa, a tikva često u takvim nepovoljnim uvjetima odbacuje tek oplođene ženske cvjetove! Tikve najbolje uspijevaju na plodnim i humusom bogatim tlima, a uz dovoljnu količinu i dobar raspored oborina dobro rastu i na laganijim, pjeskovitim tlima. Depresije, podvodni, hladni tereni i kisela zemljišta nisu pogodna za uzgoj uljnih tikvi.

Uljna tikva ne predstavlja posebne zahtjeve spram predusjevu, a također u plodoredu čine zahvalnu kulturu za naknadnu uzgoj većine drugih kultura. Zadnjih godina, pojavom kukuruzne zlatice (Diabrotica virgifera) primjećujemo da uljne tikve nisu najbolji predusjev kukuruzu! Valja znati da tikvu, krastavce, dinje i lubenice ubrajamo u porodicu tikvenjača koje napadaju zajedničke bolesti (npr., plamenjača i pepelnica) koje se mogu održati na zaraženim zaostalim biljnim ostacima. To je razlog da na istu površinu tikvenjače mogu doći najranije tek svake treće godine! Tikve se vrlo osjetljive na ostatke herbicida u zemljištu, naročito na triazine i triazinone u uvjetima suše i niskog sadržaja humusa zbog sporije mikrobiološke razgradnje (npr. atrazin, terbutilazin, metribuzin). Vrlo su opasna i sredstva koja se koriste u kukuruzu za naknadno suzbijanje korova, a budu vjetrom zanesena na usjeve tikvi (npr., mezotrion, tifensulfuron). Kako uljna tikva u relativno kratkom vremenu razvija veliku nadzemnu masu sa prinosima svježih plodova 40 do 50 t/ha zahtjeva veće količine pristupačnih hranjiva. Dobro podnosi gnojidbu zrelim stajskim gnojem, a potrebne količine mineralnih gnojiva mogu se izračunati na osnovu čistih NPK hranjiva po hektaru u količini 80-120:90-130:120-150. Veće količine su potrebne na pjeskovitim tlima, a barem polovicu potreba za fosforom i kalijem dobro je zaorati pod jesensku brazdu. Dušik je potrebno raspodijeliti u pripremi zemljišta prije sjetve i prihranom za vrijeme međuredne obrade. Dobre rezultate pred cvatnju daje i folijarna primjena mikro-hranjiva u cilju bolje oplodnje i povećanja prinosa sjemena.

Toplinski stres i nedostatak vlage u zemljištu biljkama možemo pomoći i primjenom lisnih hranjiva s naglašenim sadržajem aminokiselina (npr. Bioplex, Trainer, Drin, Poly-Amin i dr.) i/ili morskih alga (npr., Amalgerol Premium)! Preporučuju se primijeniti preventivno prije razdoblja visokih temperatura i nedostatka vlage, kako bi biljke naknadno u stresnim uvjetima imale više energije za preživljavanje! Takvi pripravci nisu otrovni, nemaju propisnu karencu i moguće ih je koristiti u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. U uvjetima suše i visokih dnevnih temperatura nikako ne preporučujemo prihranu dušičnim hranjivima (bilo u organskom ili mineralnom obliku). Time biljke imaju još veću potrebu za usvajanjem vode (i zalijevanje otopinom kopriva u takvim je uvjetima više škodljivo nego korisno) - kod uljne tikve prevelike količine dušika potiču jači razvoj lisne mase i mesnatog dijela plodova, nepovoljno utječu na oplodnju i usporava sazrijevanje sjemena! Budući se uljna tikva uzgaja u rijetkom sklopu s razmakom redova 140 cm, kao takav usjev pruža povoljne uvjete za razvoj mnogih širokolisnih i uskolisnih, jednogodišnjih i višegodišnjih toploljubivih korova, među kojima su najvažniji loboda, oštrodlakavi šćir, ambrozija, dvornici, europski mračnjak ili abutilon, obični koštan, muhari, ljubičasta svračica, prosa, slak, osjak, pirika, divlji sirak i drugi. Jača zakorovljenost negativno djeluje na broj, prinos i prosječnu masu plodova, a zakorovljenost tijekom cijele vegetacije smanjuje prinos sjemena za gotovo 50%! Zbog širokog razmaka redova i sporijeg početnog rasta korovi najviše smetaju uljnoj tikvi u prvom dijelu vegetacije, a kritično razdoblje zakorovljenosti uz prihvatljiv gubitak prinosa 5 % je između 18. i 31. dana nakon nicanja. Trajanje kritičnog razdoblja zakorovljenosti ovisi o uvjetima uzgoja i bit će to kraće što su uvjeti uzgoja za uljnu tikvu povoljniji. Tako će u optimalnim uvjetima biti dovoljno jednokratno okopavanje oko trećeg tjedna nakon nicanja uljne tikve.

Uljna tikva pripada u kulture visoko osjetljive na herbicide, pa je u svijetu broj herbicida registriranih za ovu kulturu vrlo ograničen! U našoj je zemlji tek odnedavna dozvoljena primjena nekih herbicida u usjevima uljne tikve proširenjem primjene na male kulture i male namjene. Većinom su to pripravci koji suzbijaju uskolisne ili travne korove (npr. Dual, Koban 600, Focus Ultra). U nekim se zemljama (Slovenija, Austrija, Njemačka) s-dimetenamida (Frontier X2) i izoksabena (Gallery 75 DF). Pripravci na osnovi pendimetalina i s-dimetenamida se smiju primjenjivati samo između redova uz pomoć štitnika, što ukazuje na moguću fitotoksičnost ovih herbicida na uljnu tikvu!

Među gljivičnim bolestima najčešće su na uljnim tikvama pepelnica (Erysiphe cichoracearum, Sphaerotheca fuliginea), plamenjača (Pseudoperonospora cubensis), fuzarijsko venuće biljaka (Fusarium oxysporum), antraknoza (Glomerella lagenarium) i neke virusne bolesti koje prenose lisne uši! U Međimurju se gotovo svake godine u drugom dijelu vegetacije uljnih tikvi jače razvija pepelnica. Prepoznaje se po pepeljasto-bijeloj prevlaci na gornjoj strani lišća, a jače napadnuto tkivo prijevremeno požuti i suši se. Dominantna je stoga jer meteorološki uvjeti tijekom toplih i sparnih ljetnih dana jako pogoduju razvoju pepelnice (uz optimalne temperature između 20° i 27°C te prosječnu vlažnost zraka barem 50%). Naprotiv, plamenjača tikvenjača se razvija kada u usjevu bilježimo veći broj vlažnih sati, jer je zadržavanje vlage pri optimalnim dnevnim temperaturama 20° do 25°C, uz tople ali vrlo vlažne noći (15° do 20° vlaga zraka barem 6 sati 100%), neophodno za pojavu prvih simptoma i jači naknadni razvoj bolesti. Plamenjača se prepoznaje na najmlađem lišću gdje se s gornje strane između lisnih žila pojavljuju žute pjege koje naknadno odumiru. Neka istraživanja potvrđuju da samo jedna primjena fungicida neposredno prije nego vriježe “zatvaraju” šire razmake između redova povećava prinos koštica u mjeri da pokriva troškove aplikacije i donosi određeni višak vrijednosti, ali većina proizvođača ne suzbija ove spomenute bolesti uljnih tikvi. Zajedno s fungicidima mogu se koristiti i folijarna hranjiva s mikro-hranjivima za bolju oplodnju i kvalitetnije sjemenke (Scots Agroleaf Power).

Kako je uz feromone i cvjetni miris cucurbitacin odgovoran za privlačenje odraslih oblika kukuruzne zlatice, često na cvjetovima uljne tikve pronalazimo odraslog oblika ovog štetnika, ali pouzdanih rezultata o njegovoj štetnosti na uljnoj tikvi zasad nema. Uljne tikve mogu također napasti zemljišni štetnici (npr. žičnjaci, sovice pozemljuše) i ptice kljucanjem sjemena ili tek izniklih biljčica. Procjenu populacije zemljišnih štetnika je moguće prije proljetne sjetve provjeriti kopanjem i pregledom zemljišta. Zadnjih godina sve veći problem postaju ptice jer na tržištu više nema učinkovitog repelenta za tretiranje sjemena (Mesurol FS).

Autor: mr.sc. Milorad Šubić Foto: RGBStock.com


Izvori

Međimurje - županijske novine


Tagovi

Tikve Sadnja Zaštita Gnojidba Prinosi Gljivične bolesti