• Uzgoj raštike
  • 06.07.2018. 10:35

Uzgoj raštike, kupusnjače bogate vitaminima i mineralima

Raštika, pomalo zaboravljena kultura, bogata je vitaminima i mineralima. Odgovara joj malo toplija klima i bolje podnosi hladnije vrijeme tijekom jeseni od ostalih kupusnjača.

Foto: Flickr/naturalflow
  • 1.524
  • 104
  • 0

Raštika (Brassica oleracea L. var. acephala D.C.), u narodu je poznata i po imenima: prokula, rašćika, ukret, vukret, broskva, lisnati kelj, raštan, kale. Mediteranskog porijekla, njezin je uzgoj najzastupljeniji u priobalnom području te otocima i zapadnoj Hercegovini. Pripada porodici kupusnjača, zajedno s kupusom, keljom, keljom pupčarom te korabicom i cvjetačom.

Iako je nedovoljno komercijalno zastupljena, njezina je hranidbena vrijednost veća od hranidbene vrijednosti kelja i kupusa, a može konkurirati i hranidbenoj vrijednosti kelja pupčara. Raštika je bogata vlaknima, malo tvrđih listova i specifičnog okusa. Zahtjeva malo dulje kuhanje, što ovisi o starosti listova. Tamnozeleni listovi skrivaju bogatstvo beta karotena, vitamina C te kalija, čime se može usporediti i sa zdravstvenom vrijednosti kupusa i kelja. Tamniji listovi sadrže veće količine beta karotena. U raštici su zastupljeni antioksidansi, koji sudjeluju u prevenciji različitih vrsta tumora i srčanih bolesti.

Uzgoj najčešće iz presadnica

Postoji veliki broj različitih varijeteta, no sve ih veže zajednička osobina: u vegetativnoj fazi ne dolazi do formiranja glavice. Raštika je snažnog i dubokog korijena. Ima glatko lišće okruglog ili ovalnog oblika s valovitim ili blago nazubljenim vrhom. Listovi su najčešće zelene ili plavozelene boje.

Minimalna temperatura klijanja je od 1 do 5°C, dok su optimalne od 15 do 20°C. Za vegetativni rast optimalne temperature su od 15 do 20°C. Može podnijeti ljetne visoke, kao i zimske niske temperature. Može podnijeti većinu vrsta tla, ali najuspješnije raste na dubokim, strukturnim tlima uz pH od 6 do 7,2. Suša zaustavlja rast raštike, te joj listovi u to vrijeme otvrdnu i postanu kožasti, no nakon kiše, stvara se novo i kvalitetno lišće.

Raštika se najčešće uzgaja iz presadnica, koje se siju na gredicama uz kuću. Sjetva je kraljem veljače ili početkom ožujka, a sadi se u travnju. Također se siju u srpnju, a sade krajem kolovoza nakon prvih kiša. Razmak sadnje je 50 x 50 cm. Direktnom sjetvom treba provesti prorjeđivanje usjeva. Nakon prorjeđivanja, manje biljčice se mogu iskoristiti kao salata ili dodatak salatama.

Hladne noći s blagim mrazom mjenjaju okus listova, čime su ukusniji za jelo. Zbog hladnog vremena, dolazi do pretvorbe škroba u šećer, a time dolazi i do promjene strukture proteina koji daju okus listovima. Za berbu se beru mladi i nježni listovi, duljine između 25 i 30 cm. Dolaskom viših temperatura, mogu se koristiti za stočnu hranu ili se ostavi nekoliko listova i vršna rozeta, te se ostave mirovati preko ljeta.

Izbjegavati sadnju s celerom i krumpirom

Na jesen, kada prođu obilne kiše, ponovno se beru mladi listovi, i to sve do zime. Biljke se mogu ostaviti do proljeća, te se tad još mogu brati i izboji prije formiranja cvata. Raštika jesenskog uzgoja bere se u studenom te se može brati tijekom cijele zime do proljeća. Prinosi raštike mogu biti između 15 do 20 t/ha.

Iako je raštika otpornija na štetnike i bolesti u odnosu na druge kupusnjače, pri njezinom se uzgoju treba obratiti pozornost na dobrosusjedske odnose između biljaka. Biljke koje se mogu saditi zajedno s raštikom su: rajčice, grašak i paprike. Raštiku se ne bi trebalo uzgajati zajedno s celerom i krumpirom. Kako bi se zadržala vlažnost tla, oko raštike treba postaviti malč.


Tagovi

Raštika Dobrosusjedski odnosi Vitamin C Beta karoten Antioksidansi


Autorica

Martina Režek

Martina je magistra inženjerka hortikulture Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a cilj joj je usavršavati se na području znanosti u poljoprivredi.