• Plastenička proizvodnja
  • 22.01.2016. 09:30

Uzgoj povrća u plastenicima profitabilniji

Uzgoj biljaka u zaštićenim prostorima omogućava proizvodnju tijekom cijele godine, što povećava ekonomičnost i profitabilnost.

  • 12.054
  • 456
  • 0

Iako je zimi zatišje u poljodjelskim radovima na otvorenom, posla itekako ima u zaštićenim prostorima, ponajprije plastenicima i staklenicima gdje se proizvodnja određene kulture može obavljati bez obzira na vremenske (ne)prilike.

"Zaštićeni su prostori svi načini zaštite biljaka od nepovoljnih klimatskih uvjeta, čime se omogućava njihova proizvodnja na određenom prostoru i u vremenu, dok to nije moguće obavljati na otvorenom", kaže doc. dr.sc. Božidar Benko s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Svrha im je, dodaje, očuvanje topline koja se akumulira od svjetlosne energije sunca ili se uvodi sustavima grijanja.

Reguliranje vegetacijskih faktora: T, relativne vlažnosti zraka, osvjetljenja, CO2

Ovisno o tipu i opremljenosti, u njima je moguće do određenog stupnja regulirati pojedine vegetacijske faktore, od temperature, relativne vlažnosti zraka, trajanja i intenziteta osvjetljenja, koncentracije ugljičnog dioksida (CO2) i dr.

Plastenici produžuju proizvodnju povrća i ukrasnog bilja od sjetve, sadnje pa do berbe

U poljodjelstvu su plastenici itekako svrsishodni jer biljke štite od mraza produžujući tako razdoblje uzgoja određene kulture, proizvodnju sadnog materijala (presadnice povrća, ukorjenjivanje reznica) odnosno proizvodnju povrća i ukrasnog bilja od sjetve, sadnje pa sve do berbe. U uzgoju povrća tijekom prosječnih godina, bez ekstremnih temperatura, odnosno dugih perioda visoke vlage zraka ili jakog napada bolesti i štetnika, kaže naš sugovornik, mogu se postići podjednaki rezultati u prostorima tzv. domaće izrade, kao i u suvremeni(ji)m objektima.

Prednost zaštićenih prostora sa sustavima reguliranja mikroklime

Takve su godine, dodaje, ipak sve rjeđe pa prednost već neko vrijeme imaju upravo zaštićeni prostori sa sustavom reguliranja mikroklime jer umanjuju (sve ekstremnije) i nepovoljne vanjske uvjete. Ustroj plastenika i sličnih zaštićenih prostora poljoprivrednim proizvođačima daju određenu sigurnost i kontinuitet proizvodnje, što u konačnici, u određenim tržišnim uvjetima može rezultirati većom profitabilnošću.

Za rentabilnost i ekonomičnost značajna smjena biljnih vrsta

Plastenička proizvodnja povrća

Za rentabilnost i ekonomičnost potonjih doznajemo, značajna je i smjena biljnih vrsta tijekom godine, a izbor vrste povrća i vremena proizvodnje uvjetovani su tipom zaštićenog prostora: niski tunel, visoki tunel, plastenik. Neizostavan je i način grijanja, ali i klimatski uvjeti, odnosno mogućnost prodaje. U odnosu na kontinentalno područje, zbog povoljnijih klimatskih uvjeta u mediteranskom se korištenje negrijanih zaštićenih prostora produžuje za 15 do 30 dana u jesen, odnosno, počinje isto toliko u rano proljeće.

"Povrće s manjim potrebama za svjetlošću i toplinom uzgaja se u jesensko-zimskom razdoblju kada je najveći broj oblačnih dana, a povrtne vrste s većim potrebama svjetlosti uzgajaju se u proljetnom te ljetno-jesenskom razdoblju", kaže doc. dr. Benko. Objašnjava kako su tzv. toploljubive vrste rajčica, paprika, tikivice, patlidžan dok u drugom slučaju salata, špinat, mladi luk, matovilac ne trebaju grijane prostore pa se uzgajaju i kao ozime kulture.

U zaštićenim je prostorima obavezan uzgoj u plodoredu

U zaštićenim prostorima obavezan je uzgoj u plodoredu koji predstavlja prostornu i vremensku izmjenu uzgajanih kultura na određenoj površini. Između ponovljenog uzgoja na istoj površini trebalo bi proći barem tri godine, a valja izbjegavati i uzgoj povrtnih kultura iz iste porodice, jedne za drugom.

"Zbog intenzivne proizvodnje, odnosno brze izmjene kultura u zaštićenom prostoru, i zahtjeva tržišta, ponekad se plodoreda teško pridržavati", kaže doc.dr. Benko. Ističe kako nepridržavanje potonjeg nerijetko dovodi do nakupljanja specifičnih bolesti i štetnika, jednostranog korištenja hranjiva i posljedično, do smanjenja količine i kvalitete prinosa.

Najvažniji štetnici u plasteniku: lisne uši, štitasti moljac, crveni pauk, kalifornijski trips

Uzgoj povrća

Najvažniji su štetnici u zaštićenim prostorima lisne uši, štitasti moljac, bijela mušica, kalifornijski trips i koprivna grinja odnosno crveni pauk. U potonjima spomenuti štetnici napadaju više biljnih vrsta, a zaštita od njih obavlja se najčešće kemijskim sredstvima. Ipak, već se neko vrijeme uspješno razvija i biološka zaštita odnosno korištenje prirodnih neprijatelja štetnika.

Bolesti koje se javljaju u plastenicima i drugim zaštićenim prostorima su nemalo i pepelnica, siva plijesan ili botritis, odnosno plamenjača. Nezahvalno je što se prenose s vrste na vrstu, a pojavu im najviše uvjetuju temperatura i vlažnost zraka, odnosno (ne)mogućnost njihovog reguliranja, a nije zanemariva i loša higijena prostora. Kada se zamijeti zaražena biljka, kaže doc.dr. Benko, treba je što prije ukloniti i uništiti, a nikako se njeni ostaci ne smiju obradom unositi u tlo.

Dezinfekcija poželjna barem jedanput godišnje na kraju vegetacije ili u rano proljeće

Dezinfekciju zaštićenog prostora poželjno je provesti barem jedanput godišnje i to na kraju vegetacije odnosno nakon čišćenja prostora i u rano proljeće prije proizvodnog ciklusa. Čišćenje se provodi sredstvima na bazi benzojeve kiseline (Menno Florades) ili nekim drugim dezinficijensima koji imaju dozvolu za primjenu u veterini ili poljoprivredi.

Kada je o tipovima i namjeni zaštićenih prostora riječ, valja znati da postoje niski tuneli visine od 40 do 60 cm, a širine od pola do jednog metra. Sastoje se od lučno savijenih nosača preko kojih se postavlja folija ili agrotekstil, dok se lukovi u razmaku od jednog metra ukopavaju u tlo do 15 cm.

Niski se tuneli najčešće koriste za proizvodnju presadnica

Niski tuneli se najčešće koriste za proizvodnju presadnica golog korijena i kao zaštita od kasnih proljetnih mrazeva kultura posađenih na otvorenom. Folija se tunelu sa sjeverne strane ukopa(va) u tlo, a sa južne se pričvršćuje na njegovu površinu. Tako se i lakše diže radi prozračivanja u najtoplijem dijelu dana tj. kada vanjska temperatura dosegne maksimalu potrebnu za rast i razvoj uzgajane kulture. Za pridržavanje folije tijekom prozračivanja niskog tunela koristi se polipropilensko vezivo i to dijagonalno napeto između lukova.

Prozračivanje završava tri sata prije zalaska sunca

Prozračivanje niskog tunela mu završava do tri sata prije zalaska sunca kako bi se za biljku sačuvalo dovoljno topline od nižih noćnih temperatura. Sastavni su dio poljoprivredne proizvodnje i visoki tuneli do 180 cm visine, odnosno od dva do 4,5 metra. Oni su ustrojeni s aluminijskim ili pocinčanim cijevima (ili profilima) poput lukova. Radi veće čvrstoće, lukovi su, objašnjava naš sugovornik, postavljeni na razmak od 1,5 metar, dok su međusobno povezani pocinčanom žicom ili spojnicama i cijevima. Folija se kod njih napinje preko lukova i ukopava u tlo, a za prozračivanje mu se koriste čeone stranice. Zbog male mogućnosti prozračivanja (samo čeone stranice), visoki tuneli ne bi smjeli biti duži od 25 m.

Visoke tunele najbolje postaviti 14 dana prije sjetve ili sadnje

Najbolje je ako se postave barem 14 dana prije sjetve ili sadnje kako bi se tlo zagrijalo. Tunel temperaturno može zaštititi biljke do -3 stupnja a kulture uzgajane u njemu zaštićene su od vremenskih neprilika u početnoj fazi rasta, zbog čega im se skraćuje vrijeme od sjetve, sadnje pa sve do berbe.

Tuneli štite od mrazeva, a produžuju period berbe u jesen

Tuneli štite uzgajanu kulturu od kasnih proljetnih mrazeva, a sjetvom ili sadnjom u njega, može se produžiti period berbe u jesen. Kulture koje ne zahtijevaju puno topline prezimljavaju u tunelu, odnosno, mogu se uzgajati kao ozime. Osim potonjih, u poljodjelstvu su važni i plastenici odnosno staklenici kao stalni i stabilni zaštićen(i) prostor(i) pokriveni polimernim materijalima u obliku filmova ili ploča, odnosno, staklom.

Današnji plastenici (iz)građeni od vruće pocinčanih čeličnih cijevi i aluminiskih profila

Konstrukcija im je uglavnom danas izgrađena od vruće pocinčanih čeličnih cijevi i aluminijskih profila. U odnosu na ranije korištene materijale za izradu njihove konstrukcije (drvo, beton) prednost one čelične je(st) u uskim profilima, čime je smanjeno zasjenjivanje biljaka, a lakše je i održavanje i dugotrajniji su. Drvene nosive konstrukcije prikladne su za kućne vrtove jer ih je moguće samostalno izraditi, a još uvijek ih ima u komercijalnoj upotrebi kod proizvođača u Dalmaciji i dolini Neretve. Glavni im je nedostatak laka lomljivost u slučaju obilnog snijega i nemogućnost remanja automatikom za grijanje i prozračivanje.

Plastenici s interventnim zagrijavanjem tek od -4 do -8

Uzgoj povrća tijekom cijele godine

Plastenici bez grijanja ili s tzv. interventnim zagrijavanjem mogu se koristiti kada vanjska temperatura nije niža od -4, odnosno -8 stupnjeva, što omogućava sjetvu i sadnju početkom ožujka za manje osjetljive vrste, odnosno početkom travnja za toploljubive kulture.

U jesen se takvi objekti mogu koristiti do kraja studenoga, u njima je moguće uzgajati ozime kulture. Grijani plastenici i staklenici koriste se za zimsko-proljetnu proizvodnju toploljubivih vrsta i za proizvodnju presadnica koje se sade u negrijani zaštićeni prostor ili na otvorenom. U zaštićenim se prostorima primjenjuje još i malčiranje tla i direktno prekrivanje usjeva agrotekstilom, kaže doc dr. Benko.

Malčiranje tla za bolji uzgoj i njegu povrćarskih kultura tijekom vegetacije

Malčiranje tla odnosno njegovo pokrivanje polimernim (polietilenskim folijama ili filmovima debljine od 15 do 50 mikrometara), ali i organskim materijalima (slama, sijeno, usitnjena kukuruzovina) jest agrotehnička mjera za poboljšanje uvjeta uzgoja biljaka i olakšanje njege povrćarskih kultura tijekom vegetacije. Primjenom crnih, prozirnih (transparentnih) i poluprozirnih (fotoselektivnih) folija, ističe naš sugovornik povećava se temperatura tla, što izravno utječe na brži rast biljaka, ranije dozrijevanje plodova, povećanje prinosa i kvalitete.

Crne folije za zimski, a bijele za ljetni uzgoj povrća

Mali plastenik

Crne se folije primjenjuju u zimskom i rano proljetnom uzgoju (salata, paprika, rajčica, krastavci, kupusnjače), a za kulture koje se uzgajaju tijekom ljeta može se koristiti bijela, odnosno, crno-bijela folija s bijelom stranom okrenutom prema gore.

Ponajprije kako bi se što više sunčevog zračenja reflektiralo i spriječilo podizanje temperature tla iznad optimuma. Malčiranjem tla smanjuje se iz njega i gubitak vode, sprječava se erozija i smanjuje ispiranje hranjiva u dublje slojeve tla i podzemne vode. Prije postavljanja folije, kaže doc. dr. Benko, tlo treba biti dobro pripremljeno i usitnjeno kako bi se ostvario što bolji kontakt između folije i tla, što pridonosi njegovom boljem zagrijavanju. Polaganje folije, ručno ili strojno, obavlja se sedam do 10 dana prije planirane sadnje, a folija na površini treba biti napeta s blagim padom prema rubovima, koji se ukapaju u tlo.

Pri postavljanju malča tlo treba biti optimalno vlažno iznad 10 stupnjeva

Pri postavljanju malča tlo treba biti optimalno vlažno iznad 10 stupnjeva, a u kombinaciji s malčiranjem najčešće se primjenjuje i navodnjavanje kapanjem. Taj se sustav postavlja ispod malča, čime se može provoditi i prihrana, odnosno, fertirigacija.Tako se voda i hranjiva dodaju u optimalnim količinama u blizinu korijena biljaka.

Postavljanje agrotekstila preko usjeva iza sjetve, sadnje ili kasnije u vegetaciji

Jedna od agrotehničih mjera jest i direktno prekrivanje - odnosno postavljanje agrotekstila (vlaknastog materijala) preko usjeva, odmah iza sjetve, sadnje ili kasnije u vegetaciji. Za razliku od malčiranja tla, gdje materijal treba biti napet i odgovarajuće prianjati uz površinu, kod direktnog prekrivanja materijal se postavlja lagano na površinu tla ili usjeva, jer ga on tijekom svojeg rasta podiže i nosi.

Rubove valja ukopati ili učvrstiti, kako bi se spriječilo otkrivanje vjetrom kaže doc. dr. Benko dodajući da je svrha takvog direktnog prekrivanja, skraćivanje vegetacije za 7 do 15 dana. Ponajprije zbog povećanja temperature ispod pokrova te djelomične zaštite od hladnoće, jake kiše, tuče, oštećenja koja uzrokuju ptice, štetni insekati poput ušiju koje su i prenositelji virusa.

Ispod agrotekstila ubrzava se rast biljaka

Ispod agrotekstila su doznajemo i manja temperaturna kolebanja u odnosu na uzgoj bez pokrivanja, što ubrzava rast biljaka. U slučaju tako primjenjene agrothničke mjere voda pri zalijevanju kišenjem polako prolazi kroz mikropore na tkanini i ravnomjerno vlaži biljke i tlo. Poslije se ono postupno suši i ne stvara mu se pokorica. Zadržavanjem vode u mikroporama agrotekstila, pri padu temperature stvara se tanka ledena kora koja sprječava njeno daljnje snižavanje ispod tkanine. Otkrivanje se obavlja po toplom vremenu bez vjetra, kada maksimalne temperature ispod agrotekstila dosegnu maksimum potreban za rastbiljke.


Tagovi

Plastenici Benko Božidar Malčiranje Niski Tuneli Visoki Staklenici Agronomski fakultet Plodored Konstrukcija Čelična Agrotehnička Mjera Štetnici Higijena Zaštićenih Prostora Štetnici Dezinfekcija Čišćenje Toploljubive vrste Ozime kultu


Autorica

Snježana Kratz

Snježana Kratz

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi