Uzgoj krastavaca na žičanoj armaturi: Kako?

Najintenzivniji način proizvodnje krastavaca kojim se ostvaruju najveći prinosi je uzgoj na žičanoj armaturi. Zbog bolje provjetrenosti biljaka, manji su problemi s bolestima, plodovi su čisti, a berba znatno lakša. Borba protiv korova može biti uspješna i bez herbicida jer se međuredni prostor može ispuniti slamom.

Kako postaviti armaturu?

Za postavljanje armature koriste se stupovi koji se ukopavaju tako da su 150 - 180 cm iznad zemljišta. Stupovi se postavljaju u redove na svaka četiri metra, a redovi su na razmaku 135 - 150 cm. Na visini 15 - 20 cm iznad zemljišta zateže se donja žica, a na vrhovima stupova gornja. Na sredini između ove dvije, može se postaviti još jedna žica. Na svakih 20 - 25 cm u redu spušta se PVC ili drugo vezivo (konopac i slično) i veže za donju žicu.

Može se koristiti i pletena žica koja se, između postavljenih (donje i gornje), zateže duž redova stupova, sve do kraja reda gdje će se na određenom razmaku obaviti sjetva ili sadnja krastavca. Tako se postavlja pletena žica i duž ostalih redova.

Ovakav uzgoj na otvorenom je moguć za sorte kratkih, poludugih ili dugih plodova (obrada, dipl. ing. Stanko Nekić, 2015. godine). U vrtnim uvjetima, u kućice se posiju dvije do tri sjemenke, a razmak između kućica iznosi 40 do 50 cm, dok po istom naprijed navedenom principu se postavljaju stupovi i žičana mreža.

Skraćivanje glavnog stabla i bočnih vriježa

Sjetva se obavlja sa dvije sjemenke u kućice, na svakih 20 - 25 cm u redu, dva do tri centimetara duboko. Nakon što biljčice razviju pravi list, ostavlja se najrazvijenija, a ostale se odstrane rezom uz samu površinu zemljišta. Tako se dobivaju tri biljke po kvadratnom metru, što je optimalno za navedeni način uzgoja krastavca. Kada vriježe narastu do dužine 50 cm, usmjeravaju se i obavijaju oko konopca ili se uvode u okca postavljene mreže.

Tijekom rasta to se ponavlja tjedno jedanput do dva puta dok vriježe krastavca ne porastu do gornje žice, za koju se privezuju i spuštaju s druge strane ili se glavno stablo skraćuje i veže za gornju (vršnu) žicu, što je bolji način jer se time stablo bolje razgranava. Od zemljišta pa do donje žice treba biti samo glavno stablo, a od 25, ponekad i 50 cm iznad zemlje glavno stablo se razgranava na bočne vriježe I, II i III reda.

Razgranavanje, ovisno od sorte krastavca može se pospješiti orezivanjem poslije dva ili tri lista i jednog ili dva ploda ovisno od toga jesu li vriježe nižeg ili višeg reda (obrada, dipl. ing. Stanko Nekić, 2015.). Bočne vriježe mogu se skraćivati i na tri lista i dva ploda, a one koje se razvijaju iznad 150 cm visine biljke na tri lista i četiri ploda.

Međutim, ovo je tipičan zahvat kod klasičnih sorti, čime forsiramo formiranje ženskih cvjetova, koji su dominantni na bočnim vriježama. Kod partenokarpnih formi (takve su nove sorte i hibridi) na cijeloj biljci dominiraju ženski cvjetovi, a plodovi se formiraju bez oplodnje. Kada glavno stablo krastavca dođe do gornje žice objekta, prebaci se i savije na dolje.