Pretraga tekstova
Brojne su prednosti u smislu produktivnosti i ekonomičnosti.
Najintenzivniji način proizvodnje krastavaca kojim se ostvaruju najveći prinosi je uzgoj na žičanoj armaturi. Zbog bolje provjetrenosti biljaka, manji su problemi s bolestima, plodovi su čisti, a berba znatno lakša. Borba protiv korova može biti uspješna i bez herbicida jer se međuredni prostor može ispuniti slamom.
Za postavljanje armature koriste se stupovi koji se ukopavaju tako da su 150 - 180 cm iznad zemljišta. Stupovi se postavljaju u redove na svaka četiri metra, a redovi su na razmaku 135 - 150 cm. Na visini 15 - 20 cm iznad zemljišta zateže se donja žica, a na vrhovima stupova gornja. Na sredini između ove dvije, može se postaviti još jedna žica. Na svakih 20 - 25 cm u redu spušta se PVC ili drugo vezivo (konopac i slično) i veže za donju žicu.
Može se koristiti i pletena žica koja se, između postavljenih (donje i gornje), zateže duž redova stupova, sve do kraja reda gdje će se na određenom razmaku obaviti sjetva ili sadnja krastavca. Tako se postavlja pletena žica i duž ostalih redova.
Ovakav uzgoj na otvorenom je moguć za sorte kratkih, poludugih ili dugih plodova (obrada, dipl. ing. Stanko Nekić, 2015. godine). U vrtnim uvjetima, u kućice se posiju dvije do tri sjemenke, a razmak između kućica iznosi 40 do 50 cm, dok po istom naprijed navedenom principu se postavljaju stupovi i žičana mreža.
Sjetva se obavlja sa dvije sjemenke u kućice, na svakih 20 - 25 cm u redu, dva do tri centimetara duboko. Nakon što biljčice razviju pravi list, ostavlja se najrazvijenija, a ostale se odstrane rezom uz samu površinu zemljišta. Tako se dobivaju tri biljke po kvadratnom metru, što je optimalno za navedeni način uzgoja krastavca. Kada vriježe narastu do dužine 50 cm, usmjeravaju se i obavijaju oko konopca ili se uvode u okca postavljene mreže.
Tijekom rasta to se ponavlja tjedno jedanput do dva puta dok vriježe krastavca ne porastu do gornje žice, za koju se privezuju i spuštaju s druge strane ili se glavno stablo skraćuje i veže za gornju (vršnu) žicu, što je bolji način jer se time stablo bolje razgranava. Od zemljišta pa do donje žice treba biti samo glavno stablo, a od 25, ponekad i 50 cm iznad zemlje glavno stablo se razgranava na bočne vriježe I, II i III reda.
Razgranavanje, ovisno od sorte krastavca može se pospješiti orezivanjem poslije dva ili tri lista i jednog ili dva ploda ovisno od toga jesu li vriježe nižeg ili višeg reda (obrada, dipl. ing. Stanko Nekić, 2015.). Bočne vriježe mogu se skraćivati i na tri lista i dva ploda, a one koje se razvijaju iznad 150 cm visine biljke na tri lista i četiri ploda.
Međutim, ovo je tipičan zahvat kod klasičnih sorti, čime forsiramo formiranje ženskih cvjetova, koji su dominantni na bočnim vriježama. Kod partenokarpnih formi (takve su nove sorte i hibridi) na cijeloj biljci dominiraju ženski cvjetovi, a plodovi se formiraju bez oplodnje. Kada glavno stablo krastavca dođe do gornje žice objekta, prebaci se i savije na dolje.
Tagovi
Žičana armatura Krastavci Uzgoj krastavaca Pltena žica Prinos Bolesti
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer agronomije, specijaliziran za voćarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, povrćarstvo i fitomedicinu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 4 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/