Pretraga tekstova
Proširili bi proizvodnju ali, ne mogu naći berače duhana
Iako je uzgoj duhana zahvaljujući razvoju tehnologije kudikamo lakši nego prije, posla ima preko glave, a rezultati su uvijek pod velikim upitnikom, kaže Manda Čopćić iz Privlake, čije peteročlano obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo već sedmu godinu sadi najpoznatiju sortu duhana, virginiju.
- Prije sedam godina, kad smo krenuli u sadnju, bilo nas je 44 uzgajivača virginije u županiji, a danas smo mi ostali jedini - kaže Manda, koja razlog odustajanja drugih uzgajivača vidi u prezahtjevnoj proizvodnji.
Plitice s duhanskim sjemenom, gnojivo i sav repromaterijal dostavlja im tvrtka Hrvatski duhani Kutjevo - otkupljivač. Uzgoj im je time olakšan jer nemaju troškova puta i dostave kao prije, kada su sve sami morali nabavljati.
Svaka dva-tri tjedna, u suradnji s otkupljivačem, posjećuje ih agronom, koji pregledava nasad i daje upute za daljnji pravilan razvoj biljke.
Plitice s posijanim sjemenom na vodi su, kaže Manda, u plasteniku do sredine svibnja i do tada ih se kosilicom tri puta “šiša” da im ojača korijen. Tek su tada spremne za presađivanje na njivu.
Ubrani list stavlja se u rame i ide u sušilicu, gdje se, uz plinsku regulaciju, 8-dnevni proces sušenja odvija u fazama - štavljenje, tj. postizanje željene boje, zagrijavanje i sušenje, nakon kojeg je spreman za otkup.
Otkupljivačem, od kojeg su lani dobili 11 kuna po kilogramu i koji plaća na vrijeme, zadovoljni su, za razliku od državnih poticaja - šest kuna po kilogramu treće klase, a poticaji kasne pa od prošle godine još nisu dobili ništa.
Najveći problem je naći berače duhana. Iako je satnica 17 kuna veća od one koju isplaćuju u zapadnoj Slavoniji, rijetko se tko prihvaća tog posla. Za tri berbe, koje traju dva i pol mjeseca, do prvog mraza, Čopćići trebaju 10 do 14 berača, koji su lani dolazili iz Jarmine.
- Ljudi neće u berbu jer, kažu, to je prljavo. No smeđa i ljepljiva duhanska smola vodom se bez problema opere - kaže Manda. Uz maramu za kosu i rukavice, tvrdi, problem je riješen.
Čopćići su razmišljali o povećanju proizvodnje, ali se baš zbog teškoća s nalaženjem berača ne usude u to upustiti.
Autor: Vesna ZAGORC
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nai... Više [+]
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nairobija teško je opisati. Promet se događa nekako, Britanci su zaslužni što voze ‘krivom’ stranom.
Sigurnost na pijaci jednaka je higijenskim uvjetima, pojedinci nisu sretni da ih snimamo, ako za to nisu honorirani. Ulice su pune žicara, starih i mladih.
Više je zebri oko prijestolnice, nego na ovdašnjem asfaltu. Brojni preživljavaju na ulicama, tražeći način zaraditi koji šiling (1Eur je cca 150 šilinga). Kako je tek u ruralnim krajevima?
Vedran Stapić
prije 1 tjedan
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je! Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je!
Željka Rački-Kristić
prije 2 tjedna
Molim provjeru činjenicu na licu mjesta jer priča se. Je li zbilja Katolička crkva u Keniji zamijenila misno vino? Više [+] https://www.index.hr/magazin/clanak/crkva-u-keniji-zamijenila-misno-vino-jer-se-staro-prodaje-po-barovima/2718719.aspx