Umjesto duhana - slatka biljka s nula kalorija

Sve manje američkih poljoprivrednika sadi duhan, no istovremeno se pitaju, što saditi umjesto njega? Vrijedna, no gotovo nepoznata biljka - stevija, prirodni je zaslađivač koji se sve više koristi u prehrambenoj industriji, a posebno su za nju zainteresirane velike tvrtke kao što su Coca-Cola i PepsiCo. Stevija pak, sadrži prirodne zaslađivače, takozvane stevoil glikozide, koji su i do 300 puta slađi od šećera, a ne sadrže kalorije. Njeno promatrano djelovanje je dobrotvorno pri snižavanju krvnog tlaka, a pomaže i u hipoglikemijskim stanjima, dok se ističe i njeno iznimno svojstvo antimikrobnosti. Stevija je također pogodna za dijabetičare jer ne povećava razinu šećera u krvi, a nema ni štetnih učinaka na zube. Poput ostalih niskokaloričnih zaslađivača, osim što steviol glikozidi omogućavaju uživanje u slatkom okusu bez povećanja dnevnog unosa energije, mogli bi pružati i značajnu pomoć u reguliranju tjelesne težine kada se koriste u sklopu pravilne prehrane, kao zamjena za dodane šećere te uz redovitu tjelesnu aktivnost.

U Americi se ova biljka nastoji kultivirati, a stoljećima se uzgajala u Južnoj Americi, Kini i Japanu. No, do prije nekoliko godina, jedva 10% američke populacije tek je čulo za ovu neobičnu biljku, koja svoju popularnost zasluženo osvaja i na zapadnom tržištu.

Europsko zakonodavstvo promiče anti-duhanske biljke

Zovu ju svetim gralom zaslađivača, savršena je za one koji vrednuju zdrav život, a mogla bi zamijeniti 20 do 30% svih dijetnih zaslađivača koji su sada u upotrebi. Veličina tog tržišta u Americi je procijenjena na čak 58 bilijuna dolara. U skladu s time, i europsko zakonodavstvo pokušava postrožiti pravila koja se tiču uzgoja i proizvodnje duhana nametanjem sve više upozorenja na kutijama cigareta, i braneći gotovo sve okuse koji poboljšavaju okus duhana i potiču pušenje. Naime, Direktiva o duhanskim proizvodima, koja je trenutačno u postupku donošenja u EU - odnosi se na označavanje i pakiranje duhanskih proizvoda, a njome bi se između ostaloga trebalo zabraniti proizvodnja "slim" i aromatiziranih cigareta od mentola i čokolade, kako bi se smanjila atraktivnost duhanskih proizvoda za mlade, posebno za žensku populaciju. Novom europskom Direktivom o duhanskim proizvodima, čak 75% kutije trebalo bi biti prekriveno upozorenjima o štetnosti pušenja, a u kutiji bi bilo manje od 20 cigareta. Cilj Direktive je smanjivanje broja pušača za 2% u idućih pet godina, jer čak 25 milijuna eura na godinu u EU se troši na liječenje bolesti uzrokovanih pušenjem. Iz ovih razloga, uzgoj stevije mogao bi biti budućnost duhanskih polja.

Gdje su tu uzgajivači duhana?

Kao kulture, duhan i stevija dijele neke sličnosti. Oboje vole iste tipove klime i tla. Čak su i tehnike i procesi uzgoja vrlo slični, pa je farmerima koji se bave uzgojem duhana stevija obećavajuća alternativa. Oni koji imaju iskustva u prijelazu uzgoja s duhana na steviju, kažu da su nakon nekoliko modifikacija, koristeći istu mehanizaciju, bez problema svoju proizvodnju preusmjerili na uzgoj jedne sasvim druge kulture.

Stevija se može uzgajati iz sjemena ili iz reznica. Koju od tih dviju mogućnosti izabrati, ovisi o financijskim mogućnostima. U našim klimatskim uvjetima, biljke stevije se sade na otvoreno polovicom svibnja, kada prođe opasnost od pojave kasnog mraza. Stevija je tolerantna prema tipu tla, ali najbolji rezultati se postižu na pjeskovito-ilovastim tlima. Najvažnije je da se voda ne zadržava oko njenog korijena, jer može doći do truljenja, a pošto podnosi kiselost tla od 4,5 do 7,5 pH, ne raste dobro na zaslanjenim tlima. Ima relativno malu potrebu za hranjivima u odnosu na druge povrtne kulture. Preporučuje se gnojidba organskim gnojivima s malim postotkom dušika. Ne podnosi konstantnu sušu, pa je ovisno o klimi, potrebno povremeno natapanje.

Stevija ne podnosi zakorovljeno tlo jer ima relativno plitak korijen, pa je poželjno pokrivanje crnim PE folijama ili povremeno mehaničko uklanjanje korova. Zbog njenog slatkog okusa, štetnici ju nerado napadaju, pa se ona sadi čak i međuredno s povrtnim biljkama jer repelentno djeluje na većinu insekata. S berbom stevije se započinje u kolovozu neposredno prije cvatnje i završava prije prvih mrazeva. Može se brati višekratno u razmaku od 7-10 dana, ili odjednom - ručno ili strojno. Prinosi se, ovisno o tehnologiji uzgoja, kreću od 30-40 g/biljci suhog lišća. Interes za steviju, među poljoprivrednicima sve se više povećava, a hoće li zamijeniti duhan i kako će to izgledati u Europi, na nama je da vidimo, a na poljoprivrednicima da razmotre ovaj zanimljivi prijedlog. S obzirom da se duhan u Europi nastoji potisnuti, a veliko sivo tržište duhana tome sve više pogoduje, očekujemo da će zakonske regulative biti još i strože, s obzirom da već sada, čak i proizvođači duhana za konzumaciju vlastitog proizvoda moraju prvo platiti - porez i trošarine.

Foto: allthedirtongardening.com