"Odlučili smo se prilagoditi zahtjevima tržišta jer tek tada, kada proizvodiš ono što se traži i što ćeš moći prodati, posao ima smisla"
Konkurentnost i uspjeh u proizvodnji ponekad traži potpunu prilagodbu zahtjevima tržišta, čak i preorijentaciju na novu proizvodnju. Upravo to učinilo je šest poljoprivrednika iz Cerne, Ivankova i Andrijaševaca, kad su odlučili zasijati 10 hektara šparoga. "Od čekanja poticanja i kukanja kako im je teško, kako kažu za Glas Slavonije, nemaju ništa, živjeti od socijale nije nikakvo rješenje i jedino čime se mogu boriti i tražiti izlaz iz ove teške situacije u kojoj je danas hrvatsko selo i poljoprivreda je rad".
Iako je poljoprivrednicima danas vrlo teško prihvatiti nove navike i prilagoditi se novim trendovima, ovi vrijedni ljudi ne dopuštaju da ih to spriječi u njihovom naumu. "Odlučili smo se prilagoditi zahtjevima tržišta jer tek tada, kada proizvodiš ono što se traži i što ćeš moći prodati, posao ima smisla. Zato smo se odlučili na proizvodnju šparoga i nas šest iz Cerne, Ivankova i Andrijaševaca zasijali smo zajedno ukupno 10 hektara, a to je za ovu kulturu velika površina" , kaže Mirko Bošković, Mirko Bošković iz Cerne, koji se poljoprivredom bavi već 20 godina.
Kako bi povećali prinose i osigurali usjeve u slučaju suše, sagradili su čak i sustav navodnjavanja i svojim njivama osigurali dovoljne količine vode. "Ova zemlja i podneblje idealni su za uzgoj zelenih šparoga koje se više traže. Valja samo dobro pripremiti zemlju, jako ju usitniti i zasaditi rasadnice. Prilikom sadnje šparoga ne treba puno ručnog rada, ali će trebati pri branju od travnja do sredine lipnja, kada ćemo angažirati osam do 10 radnika za branje i sortiranje. Očekivani prinos je sedam tona po hektaru i prema računici, nakon odbijanja uloženog, zarada će biti 60 do 70 tisuća kuna po hektaru."
Šparoga je biljka koja voli toplo podneblje i mnogo sunca, voli duboka, rahla, humusom bogata tla, a ne podnosi kisela i teška, glinasta tla. Iako je šparoga biljka Mediterana i sličnih toplih područja, može podnijeti i veću hladnoću. Ovoj višegodišnjoj biljci nadzemni, zeleni dio se na jesen osuši i odumre, a podanak i zadebljalo korijenje pod slojem zemlje ili komposta lako prezimi, a vrlo dobro podnosi i sušu.
Planiraju iskoristiti i one dijelove šparoga koji ostaju, a koje, primjerice, Nijemci, suše, melju i prave krem juhe. Namjeravaju osnovati klaster i već su dobili potporu od župana, a kao klaster mogu povući 200.000 eura iz strukturnih fondova EU, dok su otkup svih količina proizvedenih šparoga, već dogovorili.
Foto: RGBStock.com
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
pege25
prije 11 godina
Baš to sve je bitno ..samo je problem što od tog nazovimo tako zajedničkog kolača mi proizvođaći najmanje dobijemo a najviše ulažemo,riskiramo i najviše radimo.E krajnje je vrijeme da se tu uvede red..a ne da otkupljivač ili trgovac najviše zarade na našoj muci ..oni od posla imaju samo da udaraju što veču maržu da što više zarade i onda nas građani ne vole i nas pljuju koji pošteno zaradimo svaku lipu sad i ne zaradimo sad smo dužni ..mi proizvođači uvijek imamo najmanji dio od tog kolača...i onda smo mi još paraziti i lopovi...ovog divnog i uređenog društva.Tako će sad ako uspiju i ova šestorica iz Cerne ..prvo će pokupiti sve nepovratne pare..pa će onda vikati par godina kako je to unosan posao ...onda će skupiti koerante koje će guliti kroz repromterijal ,varati ih na klasi i kvaliteti ..na njima dobro zarađivati i onda sve to zatvoriti za cca 5 godina ...eto voilio bi da mi se isti jave za 5 godina dali sam u pravu bio ili ne ...ja vas čeka !Lp i nemojte štogod zamjeriti caru pege25...ali takva je dosad bila praksa pa sam makice pesimističan oko ovakvih projekata ...sjetimo se samo afere i halabuke oko uzgoja nojeva puževa i sl..