Udruženi u šparogama

Konkurentnost i uspjeh u proizvodnji ponekad traži potpunu prilagodbu zahtjevima tržišta, čak i preorijentaciju na novu proizvodnju. Upravo to učinilo je šest poljoprivrednika iz Cerne, Ivankova i Andrijaševaca, kad su odlučili zasijati 10 hektara šparoga. "Od čekanja poticanja i kukanja kako im je teško, kako kažu za Glas Slavonije, nemaju ništa, živjeti od socijale nije nikakvo rješenje i jedino čime se mogu boriti i tražiti izlaz iz ove teške situacije u kojoj je danas hrvatsko selo i poljoprivreda je rad".

Iako je poljoprivrednicima danas vrlo teško prihvatiti nove navike i prilagoditi se novim trendovima, ovi vrijedni ljudi ne dopuštaju da ih to spriječi u njihovom naumu. "Odlučili smo se prilagoditi zahtjevima tržišta jer tek tada, kada proizvodiš ono što se traži i što ćeš moći prodati, posao ima smisla. Zato smo se odlučili na proizvodnju šparoga i nas šest iz Cerne, Ivankova i Andrijaševaca zasijali smo zajedno ukupno 10 hektara, a to je za ovu kulturu velika površina" , kaže Mirko Bošković, Mirko Bošković iz Cerne, koji se poljoprivredom bavi već 20 godina.

Kako bi povećali prinose i osigurali usjeve u slučaju suše, sagradili su čak i sustav navodnjavanja i svojim njivama osigurali dovoljne količine vode. "Ova zemlja i podneblje idealni su za uzgoj zelenih šparoga koje se više traže. Valja samo dobro pripremiti zemlju, jako ju usitniti i zasaditi rasadnice. Prilikom sadnje šparoga ne treba puno ručnog rada, ali će trebati pri branju od travnja do sredine lipnja, kada ćemo angažirati osam do 10 radnika za branje i sortiranje. Očekivani prinos je sedam tona po hektaru i prema računici, nakon odbijanja uloženog, zarada će biti 60 do 70 tisuća kuna po hektaru."

Šparoga je biljka koja voli toplo podneblje i mnogo sunca, voli duboka, rahla, humusom bogata tla, a ne podnosi kisela i teška, glinasta tla. Iako je šparoga biljka Mediterana i sličnih toplih područja, možže podnijeti i veću hladnoću. Ovoj višegodišnjoj biljci nadzemni, zeleni dio se na jesen osuši i odumre, a podanak i zadebljalo korijenje pod slojem zemlje ili komposta lako prezimi, a vrlo dobro podnosi i sušu.

Planiraju iskoristiti i one dijelove šparoga koji ostaju, a koje, primjerice, Nijemci, suše, melju i prave krem juhe. Namjeravaju osnovati klaster i već su dobili potporu od župana, a kao klaster mogu povući 200.000 eura iz strukturnih fondova EU, dok su otkup svih količina proizvedenih šparoga, već dogovorili.

Foto: RGBStock.com