U Sinjskom polju kanali prazni, povrtlari bez vode

Grupa proizvođača povrća u Sinjskom polju okupljenih oko Poljoprivredne zadruge “Sinjanka” zatražili su od sinjske gradske vlasti da intervenira kod Hrvatskih voda kako bi im se u poljskoj kanalskoj mreži osigurale dostatne količine vode za zalijevanje. Prema riječima Nenada Markovića, predsjednika PZ “Sinjanka”, on i njegovi kolege povrtlari potpisali su ugovor s tvrtkom “Agrofruktus” kojim su se obvezali ove godine proizvesti i u utvrđenim rokovima isporučiti 1750 tona različitog povrća. Već 20-ak dana, navodi Marković, voda u kanalima je ispod potrebnog minimuma pa se ne mogu uključivati crpke za zalijevanje zasađenog povrća. Marković kaže da je osobno išao u sinjsku Ispostavu Hrvatskih voda, ali željeni odgovor nije dobio.

Povrće na 90 hektara

Povrtlari iz PZ “Sinjanka” upoznali su me s problemom nedostatka vode za zalijevanje. Razgovarala sam s voditeljem Ispostave Hrvatskih voda u Sinju Goranom Vukasovićem, ali kako sam ocijenila da s njegove strane nema potrebnog razumijevanja, službeno sam, u ime gradske izvršne vlasti, uputila dopis Hrvatskim vodama u Splitu i Zagrebu. Dopis sam uputila i gospodinu Vukasoviću u Ispostavi Sinj. Povrtlari PZ “Sinjanka” zasadili su različite povrtlarske kulture na 90 hektara. Njihova proizvodnja je upitna jer u kanalima Sinjskog polja nema vode za zalijevanje.

U akumulaciji Peruča ima dovoljno vode, vodotok Cetine je uobičajen, a u kanalskoj mreži uz parcele koje obrađuju povrtlari suša. Prošle godine stanje je bilo normalno, vode je u kanalima bilo u izobilju. Zato je neshvatljivo da ove godine, kada su se ljudi ozbiljno uhvatili posla i osigurali tržište, voda postaje nepremostivi problem i prijeti uništavanju proizvodnje - kaže Elena Perković-Paloš, zamjenica gradonačelnika Sinja.

U sinjskoj Ispostavi Hrvatskih voda odgovorni nisu željeli ništa govoriti navodeći da za to nisu ovlašteni. Dodali su tek da već 30-ak godina s manje ili više uspjeha uspijevaju izbalansirati vodostaj kanalske mreže Sinjskog polja jer je uvijek stanje takvo da je vode nekima previše, a drugima premalo. Iz drugih smo izvora saznali da u Hrvatskim vodama melioracijski sustav Sinjskog polja drže vrlo ranjivim, posebno na plavljenje depresija do kojih dolazi već pri 20-ak litara kiše po metru kvadratnom.

Tijekom travnja u Sinju je palo 155 litara kiše, a kroz prvih 20 dana svibnja još 55 litara. Bojeći se plavljenja zbog učestalih najava kiše, u Hrvatskim vodama kanalsku mrežu u Sinjskom polju držali su praznom kako bi mogli primiti eventualne oborinske vode. Kiše su u očekivanim količinama izostale, kanali su ostali prazni, a povrtlari bez vode.

Vodopravna suglasnost

U Hrvatskim vodama često znaju reći kako pitanje odvodnje i navodnjavanja u poljima kao što je Sinjsko ni zakonski nije regulirano, a k tome nitko od sinjskih poljoprivrednika nije tražio ni dobio vodopravnu suglasnost za korištenje voda za zalijevanje poljoprivrednih kultura.

Ako takva suglasnost doista treba ostaje samo konstatirati da se radi o apsurdu nad apsurdima. Čemu, komu i za koje potrebe je izgrađen sustav odvodnje i gravitacijskog dovođenja vode iz rijeke Cetine u kanalsku mrežu Sinjskog polja ako nije za zalijevanje. Kanali su izgrađeni 60-ih godina prošlog stoljeća, a sustav gravitacijskog dovođenja vode iz Cetine u kanalsku mrežu prije 30-ak godina. I danas bi valjda svaki od oko 4.500 vlasnika parcela trebao tražiti vodopravnu suglasnost da bi tu vodu koristio za zalijevanje svoje njive.

Autor: TONI PAŠTAR

Foto: RGBStock.com