• Banka gena povrća
  • 08.09.2018. 12:00

U Križevcima čuvaju sjeme 350 vrsta povrća prikupljenog diljem Hrvatske

Sjeme se čuva u dvjema ledenicama, na temperaturi od minus 20 stupnjeva Celzijevih, pod budnom paskom prof. dr, Vesne Samobor i njezina tehničkog suradnika Krunoslava Hunjka

Foto: Bigstockphoto/trans961
  • 586
  • 133
  • 0

U Križevcima, pri Visokom gospodarskom učilištu, osnovana je banka gena povrća, središnje nacionalno mjesto u kojem se čuva sjeme oko 350 vrsta raznog povrća prikupljenog diljem Hrvatske. Sjeme se čuva u dvjema ledenicama, na temperaturi od minus 20 stupnjeva Celzijevih, pod budnom paskom prof. dr, Vesne Samobor i njezina tehničkog suradnika Krunoslava Hunjka, piše Podravski.hr.

Stare sorte imaju karakteristike kakve nemaju nove sorte povrća

"Tijekom pregovora o ulasku Hrvatske u Europsku uniju jedan od uvjeta bio je očuvanje genetskih izvora naših biljaka. Godine 2005. švedska agencija pod nazivom Sida počela je financirati projekt kojemu je bio cilj sačuvati stare sorte kako povrća, tako i voća i žitarica na području Balkana. Tim novcem otvorena je 2006. godine i naša banka gena", pojašnjava prof. Samobor dodavši kao ljudi još uvijek nisu osviješteni o važnosti domaćih sorata povrća. 

"Doma ga ne uzgajaju, a kad odu u dućan, kupe ono što se tamo nudi. Vrijednost starih sorata je u tome što su one nositelji gena za oplemenjivanje povrća. Stare sorte imaju karakteristike kakve nemaju nove sorte povrća, poput okusa i nutritivne vrijednosti" pripovijeda prof. Vesna Samobor.

Stručnjaci obilaze sela i raspituju se o starim sortama

Šveđani su 2010. godine zaključili financiranje projekta, a tada je trebalo mnogo "natezanja" s državnim institucijama kako bi banka gena dobila proračunsku injekciju. Tu je, veli prof. Samobor, veliku ulogu odigrao Koprivničanac dr. Zdravko Matotan, velik stručnjak za povrće, koji je na čelu radne skupine zadužene za skupljanje starih sorata sjemena po cijeloj zemlji.

"Gotovo četiri godine bili smo bez državne potpore, i da nije bilo Visokog učilišta, svega ovoga više ne bi bilo. Sada nas država financira, ali na kapaljku", komentira dr. Samobor.

Sjeme sakupljaju ljudi iz radne skupine, koju čine stručnjaci s hrvatskih agronomskih fakulteta. Oni obilaze sela diljem zemlje i kod mještana se raspituju o starim sortama. Potom skupljene uzorke šalju u Križevce, gdje se oni obrađuju. Sjeme se posije na pokusnom polju, plodovi se opisuju i fotografiraju te se deskripcija pohranjuje u bazu podataka, a sjeme – ako se ustanovi kako je riječ o dotad nepohranjenoj sorti – odlazi u ledenicu.

Ondje se, ovisno, o vrsti, čuva između pet i dvadeset godina, a klijavost se povremeno laboratorijski provjerava. Kad se vidi da je pri kraju, pristupa se obnavljanju, odnosno uzgoju plodova i ponovnom pohranjivanju sjemena.

Sporo Ministarstvo poljoprivrede 

Samo na području Koprivničko-križevačke županije tijekom godina skupljeno je oko 9300 uzoraka starog sjemena raznog povrća, a oko 4500 uzoraka u Krapinsko-zagorskoj županiji. Iz tog fundusa, kao i sjemena iz ostatka zemlje, detektirano je 350 različitih vrsta koje su sada trajno pohranjene u banci.

"Ipak, u ovome je trenutku u nacionalnu bazu starih sorata povrća upisano tek 80-ak vrsta. Zašto? U Ministarstvu poljoprivrede prilično sporo upisuju ono što im mi pošaljemo", rekla je dr. Samobor.

Vrlo se malo starih sorata komercijalno eksploatira, tek 30-ak. Jedan od rijetkih primjera je rajčica "volovsko srce".

"Ako je tko zainteresiran da proizvodi i prodaje neku staru sortu, ona najprije mora biti uvrštena na listu čuvanih sorata pri Zavodu za sjemenarstvo, a prije toga ćemo mi ispitati tu sortu na našem selekcijskom polju. Čitava procedura stoji oko 600 kuna i znatno je jeftinija od slične procedure za, primjerice, neku sortu pšenice, koja može doseći i 25.000 kuna" objašnjava dr. Samobor.

Stare sorte otpornije na bolesti

Veli kako je većina starih sorata povrća, osim što ima dokazano veću nutritivnu vrijednost od povrća koje danas kupujemo u supermarketima, znatno otpornija na mnoge bolesti, što će reći da ih ne treba toliko tretirati pesticidima.

"Ne znam jeste li primijetili da danas imate sve manje sorata od kojih si možete ostaviti sjeme za iduću godinu, a tako je zbog sve više hibridnih sorata, za koje sjeme morate kupovati svake godine. Zaista je šteta što svijest o tome nije rasprostranjena te što se stare sorte ne eksploatiraju. Siju ih samo entuzijasti i ekološke udruge", zaključuje dr. Samobor. 


Tagovi

Bigstockphoto/trans961


Autorica

Maja Celing Celić

Maja je profesorica hrvatskog jezika i književnosti s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Također je hobi vrtlarica te urednica Agrokluba.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nek vam malo rastu zazubice :) Samonikle šparoge iz našeg dvorišta danas su završile u tanjuru. Mlja... Pročitaj cijelu bilješku »