• Podravski povrćari
  • 15.04.2015. 07:20

Sve se puši u podravskim plastenicima

Da bi jedna obitelj mogla živjeti samo od proizvodnje povrća, trebala bi imati minimalno 1.000 kvadratnih metara plastenika i po mogućnosti sama proizvoditi sve, od presadnica do zrelog povrća, smatraju podravski povrćari.

  • 1.002
  • 159
  • 0

Sezona je sadnje povrća, pa smo tim povodom posjetili dva poljoprivredna gospodarstva u okolici Koprivnice, koja su već godinama orijentirana na proizvodnju raznog povrća. U plastenicima OPG-a Žakline Sever iz Koprivničkih Bregi, radi se sve u šesnaest. U jednom se razvrstavaju presadnice, drugi je upravo pripremljen za sadnju krastavaca, u trećem su posađene salate, mahune i kupus, a u četvrtom je rajčica.

"Kao što vidite, mi proizvodimo sve sami. Od presadnica do finalnog proizvoda. Najviše imamo rajčice koju smo posadili na površini od gotovo 500 m2 i na nekim stabljikama se već vide maleni plodovi. Krastavce ćemo posaditi na nekih 300 m2 te neznatno manje i paprike. Krastavce inače sadimo u više navrata. Odnosno najprije u tzv. glavnoj proizvodnji i opet kasnije za jesen, pogotovo kornišone.

Podravci kupuju puno salate

Nakon rajčice u plastenike dolazi nekoliko vrsta salate, najviše kristalke, hrastova lista, puterice i ajzerg salate koja ima glavice slične kupusu. Sve prodajemo na koprivničkoj tržnici gdje imamo već svoje dugogodišnje kupce koji kod nas također nabavljaju sve. U proljeće flance, a kasnije, kad potroše povrće koje su sami proizveli, kupuju naše. Nemamo hladnjače, već uvijek prodajemo svježu robu. Navečer uberemo i ujutro je povrće već na tržnici", ističe Marijan Sever, Žaklinin suprug.

Na pitanje jesu li ikada kao kooperanti proizvodili povrće za neke prehrambene tvrtke, Marijan odgovara da nisu, no kad su imali viška krastavaca preuzeo ih je križevački KTC, dok je višak rajčica ponekad završavao u đurđevačkoj Naturi Agro.

Hladnoća je odgodila sadnju povrća na otvorenom

Za proizvođače povrća, ovo je, kaže Marijan Sever, prilično specifična godina, jer dugo je bilo mrazeva i hladnih dana općenito, pa su ljudi tek sada polako počeli saditi povrće na otvorenom, što znači da će krenuti i ozbiljnija prodaja flanaca.

Severovi imaju 1500 m2 plasteničkog prostora, a na otvorenom polju sade malo graha i krumpira. Od toga jedna obitelj može živjeti, no proizvodnja povrća, ističu, iziskuje puno rada.

Dok razgovaramo, po plasteniku lete bumbari, no nema razloga za brigu, kaže Marijan, jer bumbari ne bodu ljude.

Nizozemski bumbari u HR plastenicima

"Bumbari oprašuju cvjetove. Posebno su potrebni u ranoj proizvodnji, recimo u trećem mjesecu, kad mi iz čaša sadimo već prilično velike flance, na kojima se za kratko vrijeme pojavljuju i cvjetovi, a vani još uvijek nema prirodnih oprašivača. Pčele na ovome području drži jako malo ljudi, pa ih praktički niti nema, a i nisu tako dobri oprašivači kao bumbari. Nažalost, u Hrvatskoj ih već nekoliko godina nitko ne proizvodi, pa su i ovi naši iz Nizozemske. Cijena male košnice s 30 do 40 bumbara je 550,00 kn. Nikad ih nećete vidjeti vani odjednom u velikom broju, no odlični su radnici, marljivo idu od jednog do drugog cvijeta", priča nam Marijan Sever.

Zato se u vrijeme cvatnje, biljke ne smiju tretirati nikakvim insekticidima, jer uginuli bi i bumbari.

"Općenito se trudimo upotrebu zaštitnih sredstava svesti na minimum. Zato imamo u plasteniku s rajčicom izvješene ove žute, ljepljive ploče, na koje se, ukoliko se pojave na biljkama, zalijepe štetnici, pa na vrijeme vidimo treba li povrće zaštititi od neke bolesti ili ne. Npr. bijela mušica je jedan od kukaca koji može napraviti veliku štetu u proizvodnji povrća. Pogotovo kad se namnoži, pa ta njezina tzv. medena rosa zagadi cijelu biljku i time pomaže u širenju drugih bolesti", kaže Mirko Sever.

Bez grijanja i navodnjavanja proizvodnja nije moguća

Adekvatnu temperaturu održavaju automatskim termogen grijanjem, koji se sam uključuje kad temperatura padne ispod 10 stupnjeva i automatski je podiže do 14 ili 15 stupnjeva. Prve plodove rajčice Severovi očekuju početkom lipnja.

U istome mjestu, ali susjednoj ulici posjetili smo i Maju Krapinec, vlasnicu obrta za proizvodnju povrća. Članovi obitelji marljivo rade u plasteniku s rajčicom, no s kako kažu, s velikim nestrpljenjem, jer je Maja već jednom nogom u rodilištu. Naime, bračni par Krapinec je u očekivanju rođenja trećeg djeteta, i to drugog sina.

Unatoč tome, kaže Maja, ne može, a da ne dođe do svojih plastenika i pogleda ide li posao kako treba.

Prodaja na kućnome pragu je praktična i isplativa

I Krapinčevi temperaturu u svojim plastenicima održavaju termogenim automatskim grijanjem. Kao i kod Severovih, senzor postavljen u plasteniku registrira pad temperature, termogen se automatski uključuje i počinje zagrijavati zrak.

"Imamo dva plastenika ukupne površine 500 kvadrata u kojima proizvodimo rajčicu i papriku. Povrće prodajemo na koprivničkoj tržnici, ali i na kućnome pragu. S obzirom da imam registrirani obrt i prodajem svoje proizvode, nikakve posebne dozvole mi za to nisu bile potrebne. Rajčicu smo posadili prije tri tjedna i sad je visinom dostigla drugu etažu.

Prvim se plodovima nadamo krajem petog i početkom šestog mjeseca, sve zavisi od vremena. Nemamo svoje flance, već godinama sadimo Syngentine. Srećom, biljke su zdrave, pa nema potrebe da ih bilo čime tretiramo. Jedino ih prihranjujemo, to je biljkama potrebno", priča nam Maja.

Iz plastenika u rodilište

Sve što proizvedu uspiju prodati, pa do daljnjeg ne namjeravaju proširivati asortiman povrća. No ako će za koju godinu, kaže Maja, kupci pokazati interes za neke druge vrste povrće, prilagodit će se tome.

"Suprug je zaposlen kao vozač u jednoj tvrtki, pa kad spojimo njegovu plaću i zaradu od povrća, kao obitelj možemo živjeti. No kad bi morali živjeti isključivo od proizvodnje povrća, površine pod plastenicima morali bi povećati za još barem 500 kvadrata", zaključuje Maja Krapinec, kojoj od srca želimo da ovaj članak čita u bolnici, kraj najmlađeg sina.


Povezana biljna vrsta

Salata

Salata

Sinonim: - | Engleski naziv: Lettuce | Latinski naziv: Lactuca sativa L.

Salata pripada porodici glavočika (Compositae). Glavičasta salata sadrži prosječno 94 % vode, 2 % šećera, 0.6 % sirove celuloze, 0.6 % mineralnih tvari i 1.2 % sirovih proteina.... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Natura Agro Marijan Sever Žaklina Sever Sadnja povrća Plastenici Koprivnički Bregi Koprivnička tržnica Bumbari Nizozemska Maja Krapinec Rajčica Krastavci Salata Hrastov list Puterica Kristalka Mahune Ljepljive žute trake Bijela mušica M


Autorica

Sandra Špoljar

Sandra Špoljar

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi