Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda
  • 20.05.2009.

Suzbijanje korova u krumpiru

  • 5.658
  • 255
  • 0

Korovi usjevu krumpira nanose značajne štete, i to smanjenjem uroda ali i kakvoće gomolja. Neposredne štete od korova kao i kod drugih poljoprivrednih kultura ogledaju se u nadmetanju za vodu, hranjiva, svjetlost te prostor iznad i ispod površine tla. Neke vrste korova razvijaju snažan korijen i na taj način smanjuju prostor za razvoj gomolja otežavajući njihovo vađenje. Zbog toga krumpir najčešće stvara veći broj sitnijih gomolja i gubi na trgovačkoj vrijednosti.

Poseban problem predstavljaju višegodišnji korovi (osobito pirika), koji svojim vegetativnim podzemnim organima mogu prorasti gomolje te tako značajno umanjiti njihovu kakvoću. Korovi mogu biti i domaćini gospodarski značajnim uzročnicima bolesti i virusa koji napadaju krumpir. Tako su u usjevima krumpira redovito prisutni korovi poput crne pomočnice, lobode i šćira -domaćini opasne bolesti krumpira zvane crna noga čiji vektor (prijenosnik) može biti krumpirova zlatica, koja je također redoviti štetnik na krumpiru. Nadalje, lisne uši prenose različite viruse s pojedinih korova na krumpir. Osobito je to značajno kod uzgoja sjemenskog krumpira.

Korovna flora krumpira


Korovna flora krumpira tipično je okopavinska. Karakteriziraju velik broj širokolisnih i uskolisnih vrsta. Višegodišnji korovi, iako brojem vrsta i brojem jedinki manje zastupljeni, mogu predstavljati osobito velik problem u krumpiru. Zajedno s krumpirom niču lobode, dvornici, ambrozija, mišjakinja, gorčica i dr. Nešto kasnije s povećanjem temperature niću šćir, veliki europski mračnjak, crna pomoćnica i dr.

Prije se smatralo da je ambrozija toploljubivi korov koji niče nakon krumpira, no, posljednjih godina uočavamo nicanje te korovne vrste i prije nicanja krumpira. Navedene vrste gotovo su uvijek prisutne na njivama. Brzo niču, brzo rastu i proizvode velike količine sjemena. Sjeme spomenutih korova može razmjerno dugo mirovati u tlu (biti dormantno). Robusnog su rasta, ako nisu pravodobno suzbijeni zasjenjuju usjev krumpira.

Korovne trave, koštan, muhari i svračica također niču pri višim temperaturama i značajan su problem u ovoj kulturi. Javljaju se nešto kasnije, redovito i u velikom broju po jedinici površine.

Višegodišnji travni korovi odnosno pirika i divlji sirak, jednako kao i višegodišnje širokolisne vrste osjak, gavez, slak, štavelj i dr., niču tijekom cijele vegetacije a osobito velik problem mogu predstavljati prilikom vađenja krumpira.

Kritično razdoblje zakorovljenosti, odnosno vrijeme kada korovi najviše štete krumpiru, najčešće se proteže od dva tjedna nakon nicanja pa sve dok krumpir ne zatvori redove.

Zaštitne mjere protiv korova u krumpiru


Zaštitu protiv korova u krumpiru najčešće provodimo primjenom mehaničkih i/ili kemijskih mjera. Mehaničke mjere, primjerice brananje, okopavanje, nagrtanje i pročupavanje izbjeglih korovnih biljaka nekada je bilo redovito provođeno. Neke od spomenutih mjera provode se i danas. Mehaničko suzbijanje korova uglavnom se obavlja samo na manjim površinama i u područjima s dovoljno radne snage. No, usprkos tomu najčešće postignuti učinci nisu zadovoljavajući. Stoga su mehaničke mjere danas samo dopuna kemijskim mjerama suzbijanja korova.


Izvori

Gospodarski list

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ekipa, siguran sam da među vama ima netko da mi pomogne reći koje su ovo sorte šljive... Nisam neki poznavatelj, gledam sortne liste, meni to sve slično.. pa me zanima drugo mišljenje. ;)
Unaprijed hvala :)