• Gnojidba
  • 02.04.2012.

Suvremeni pristup gnojidbi i nova gnojiva za povrće (2.dio)

  • 2.952
  • 146
  • 0

Folijarna gnojiva

Doživljavaju procvat uz nove izume usvajanja hranjiva putem lista. Kod novih folijarnih gnojiva najveća koncentracija hranjive otopine koju biljka može usvojiti, a da ne ošteti list se utrostručila (npr. 63% MgO). Duže se zadržavaju na listu. Mikrohranjiva su u helatnom obliku i omogućuju bržu pomoć biljci kod nedovoljne ishrane. Uz ranije „bistre“ , proizvode se praškasta i kristalinična gnojiva.

Bez obzira na poboljšana svojstva gnojiva, folijarna gnojidba i dalje ostaje dopunska ishrana bilja koja se primjenjuje uz osnovnu gnojidbu i prihranu putem tla. Ona brzo i kvalitetno uklanja manjak pojedinog hranjiva uzrokovanog lošom gnojidbom tla kao što su pojave antagonizma između elemenata, fiksacija ili ispiranje hranjiva.

Uloga i sastav folijarnih gnojiva:

-sprečavaju ili liječe nedostatak pojedinačnog hranjiva najčešće Ca, Mg i mikroelemenata: Fe,B,Cu,Mn,Mo,Zn. Sadrže jedan mikroelement ili više njih u smjesi ili su gnojivu dodani i makroelementi.

Primjeri formulacije folijarnih gnojiva sa elementima:

  • visoko koncentrirana pojedinačna mikrognojiva: 6% Fe, 11% B
  • smjesa elemenata za grupu kultura s posebnim potrebama: S+Mn+B+Cu+Zn+Fe (za kupusnjače)
  • za pospješivanje cvatnje i kvalitetnije plodove : 40% MgO++7%P₂O₅+B 3%+Zn 10%
  • za brzi generativni porast- 7% N:17 % P₂O₅:22% K₂O+ 3% MgO

Biognojiva

Najnovija grupa gnojiva koja se popularno zovu „biljni stimulatori“,a mogu se primijeniti i folijarno i fertirigacijom.

Glavni izvori za biognojiva su mikroorganizmi -bakterije,gljive i alge te prirodni biljni ekstrakti. Moglo bi se reći da su ova gnojiva „oplemenjivači„ procesa u biljci jer ih pojačavaju, ubrzavaju i poboljšavaju i da su aktivatori tla i njegove plodnosti.

1.Gnojiva sa aminokiselinama

Princip: Dodavanjem L-aminokiselina biljci koje inače stvara i koristi u sintezi proteina i drugim procesima biljka se čuva da bi lakše prebrodila nepovoljne utjecaje (štedi energiju).

Efekt: ublažavanje šteta nastalih stresnim abiotskim uvjetima: mraza, visokih temperatura, tuče, suše i nedovoljne osvijetljenosti ili bolja priprema biljke na loše uvjete

Proizvodi sa biljnim aminokiselinama:

  • gnojiva sa biljnim aminokiselinama
  • gnojiva sa mikroelementima i aminokiselinama
  • gnojiva sa elementima, aminokiselinama i huminskim kiselinama

Huminske kiseline (1.dio humus) omogućuju bolje usvajanje hranjiva i aktiviraju mikroorganizme u tlu i korijen „bolje radi“.

2. Mikrobiološka gnojiva

Glavna razlika naspram ostalih organskih i mineralnih gnojiva je u tome da su „živa“. Sadrže izabrane i ispitane sojeve mikroorganizama iz tla - bakterije, gljive ili modro-zelene alge. Ti korisni mikroorganizmi su „uzeti iz prirode“, ali su proizvedeni kao čiste kulture u laboratorijskim uvjetima za mikrobiološka gnojiva.

Princip: Unošenjem (inokulacijom) ovih gnojiva, u tlo se ne unose hranjiva za ishranu biljke. Ona će se radom „gnojiva od mikroorganizma“ osloboditi u oblik koji će poboljšati opskrbu biljke elementima npr. N, P, K, Fe, S. Svojim djelovanjem mikrobiološko gnojivo će potaknuti rast korijenovog sustava i povoljno utjecati na druge procese u biljci i tlu.

U poljoprivredi je najrasprostranjenija mikrobiološka gnojidba unošenjem bakterije roda Rhizobium i Bradyrhizobium na većinom ratarske kulture iz porodice leguminoza. Ovdje se koristi simbiotsko udruživanje tzv. kvržičnih bakterija koje žive na korijenu i priskrbljuju leguminozama dušik vežući ga iz zraka.

Mikorizna gnojiva

U novije vrijeme proizvode se mikrobiološka gnojiva gdje se za poboljšanje proizvodnje koristi mikoriza ili simbioza gljiva i korijena biljaka. Ovdje uzajamni korisni odnos dvaju organizama nije vezan samo na leguminoze već je moguć za sve kulture.

Princip: Mikorizne gljive se povezuju s korijenovim dlačicama i iz njih crpe hranu (zalihe ugljikohidrata), a zauzvrat svojim djelatnošću pomažu biljci u:

  • lakšem primanju hranjiva i vode uz jačanje korijenovog sustava - dublji korijen,masa korijena veća i do 90%
  • jačanju otpornosti na nepovoljne uvjete u tlu - npr. na sušu, zaslanjenost tla
  • zaštiti od uzročnika bolesti - ograničavaju rast napadajući druge štetne gljive i bakterije iz tla (npr. Pythium, Rhizoctonia, Sclerotinia, Fusarium, Verticillium) pa neke od njih možemo svrstati i među biofungicide.

Kod nas se mogu naći gnojiva sa mikoriznim gljivama kao cjepiva vrste Trichoderma asperellum određenog soja. Primjenjuju se unošenjem u tlo nakon berbe ili 10-tak dana prije sjetve/sadnje, tretiranjem sjemena (najčešće ratarskih kultura) i močenjem reznica i presadnica u otopini preparata.

Gnojiva sa „sumpornim bakterijama „

Princip: Unošenjem u tlo Thiobacillus thiooxidans ili T.ferooxidans, bakterija koje poboljšavaju oksidaciju sumpora u tlu, povećava se kiselost - proizvodi se sumporna kiselina. Njihova uloga je jako važna u alkalnim i karbonatnim tlima jer poboljšavaju upijanje fosfora, K, Ca, Mn, Mg i neposredno djeluju protiv kloroze (nedostatka Fe). Aktivnošću ovih bakterija posredno se poboljšava kondicija biljke i plodnost tla.

Proizvodi sa algama

Gnojiva sa algama sadrže spojeve ekstrahirane iz morskih algi. Preparati sadrže hormone rasta auksine i citokinine koji pojačavaju razvoj korijena, a za bolje upijanje vode i hranjiva dodaju se i druge tvari (npr.vitamini).

3. Ostala organska gnojiva biljnog i neživotinjskog porijekla

Svakim danom „niču“ nove vrste biognojiva , poboljšane sa nekim prirodnim sastojkom, u novim kombinacijama. Fermentirani proizvodi sa biljnim ekstraktima i bakterijama mliječno-kiselog vrenja, fotosintetskom bakterijom i kvascima također su novija gnojiva na našem tržištu.

Mnogi proizvođači smatraju da biognojiva „niti štete niti koriste“. Ispitivanja u proizvodnji nekih kultura kod nas su pokazala pozitivne rezultate u prinosu i kvaliteti povrća, voća i drugih poljoprivrednih proizvoda. Osim toga ova gnojiva su velika otkrića u doba kada nastojimo ponovo uspostaviti prirodnu ravnotežu i spriječiti daljnje štete u našem okolišu.

Mineralna gnojiva sa kontroliranim otpuštanjem hranjiva

U smislu ishrane bilja ova gnojiva su najučinkovitija. Ona biljci osiguravaju brzu, jednakomjernu i dugotrajnu opskrbu hranjivima koja se uz to potpuno iskorištavaju.

Princip djelovanja: Gnojivo je u obliku malih granula koje su obloženih ovojnicom od biljnih smola. Ovojnica propušta vodu iz tla ili supstrata u granulu i dolazi do otapanja hranjiva. Porastom osmotskog tlaka, uz toplo tlo, hranjiva se luče u zonu korijena i biljka ih kontinuirano usvaja.

Sporootpuštajuća gnojiva dolaze u različitim formulacijama i sa različitom debljinom ovojnice prilagođene potrebi kulture. O debljini ovojnice ovisi dužina djelovanja gnojiva, a ono može biti 3-4, 5-6, 8-9 pa i 12-14 mjeseci.

Na tržištu postoji i nova formulacija sporootpuštajućeg dušika. Dušik je u posebno patentiranom UREA obliku (sadrži 10-tak derivata UREA-e) i može se primjenjivati folijarno i putem tla. U listu dušik djeluje 2 mjeseca, a u tlu 3 mjeseca. Ovakvim kontinuiranim otpuštanjem dušika nema gubitaka isparavanjem i ispiranjem.

Zaključak o gnojivima:

Industrija proizvodi šarolik asortiman gnojiva za specijalne namjenu i višenamjenska gnojiva. Svaki novi proizvod sadrži poboljšanu formulaciju, kombinaciju sastojaka ili ima novi mehanizam usvajanja za ishranu i obranu biljke. I naša tvornica gnojiva nudi nove formulacije gnojiva za osnovnu gnojidbu, poboljšane sa mikroelementima , u obliku koje biljka brže usvaja. Širi i paletu tekućih gnojiva u helatnom obliku za prihranu putem tla i folijarnu gnojidbu prilagođenu određenoj grupi kultura.

Kad savjetujem povrćare o gnojidbi, uvijek žele nešto novo probati, ali neizbježno pitanje na kraju je:“Koliko to košta?“ Tada se vraćam na princip precizne gnojidbe gdje se mora znati „čega ima u tlu“, koliko hrane treba i koliko iznosi određena kultura (vidi 1.dio).

Nakon izračuna količine hranjiva za očekivani prinos izabiru se gnojiva. Njihova vrijednost ovisi o učinku. Specijalna gnojiva sa većom količinom i boljom kombinacijom lakopristupačnih elemenata su skuplja. Cijenu opravdavaju i druge prednosti: potpuno su iskoristiva, rezultat gnojidbe je brzo vidljiv i istovremeno povoljno utječu na plodnost tla, zdravlje biljke i štite okoliš.

Autor: Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr.


Izvori

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba


Tagovi

Gnojidba Povrtlarstvo Poljoprivredna proizvodnja Prihrana


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas