Pretraga tekstova
Češnjak i crveni luk štite povrće i voće koje uzgajamo. Svojim mirisom odbijaju mnogobrojne štetnike, poboljšavaju imunitet uzgajanih biljaka, smanjuju pojavu biljnih bolesti i povećavaju rodnost.
Zima je razdoblje planiranja sjetve za narednu godinu. Sadnjom određenih vrsta na istoj gredici možemo poboljšati imunitet posađenih biljaka, smanjiti pojavu biljnih bolesti i štetnika te osigurati bolju opskrbu hranivima iz zemljišta. Posebno je češnjak odličan susjed drugim biljnim vrstama.
Obje vrste luka, crveni i češnjak, su najčešće vrste povrća koje uzgajamo u vrtovima, a mogu puno učiniti u zaštiti ostalog povrća kojeg uzgajamo. Lukovi ne zauzimaju mnogo prostora, a mogu se uzgajati i u djelomičnoj sjeni. Treba znati da češnjak ima izraženije djelovanje u odnosu na crveni luk.
Najbolje biljke susjedi za lukove su brojne vrste iz grupe kupusnjača: kupus, brokula, prokulice, kelj. Svojm mirisom lukovi tjeraju brojne štetnike koje napadaju kupus.
Pored kupusnjača dobri susjedi su jagoda, zelena salata, rajčica, paprika, špinat.
Lukovi i jagode su izuzetno dobri susjedi. Idealno bi bilo pored svake sadnice jagode posaditi češnjak. Svojim mirisom luk će otjerati brojne štetnike jagoda. U istraživanjima je utvrđeno da je u združenom usjevu jagode i češnjaka za 44 do 65% manje paučnjaka. Godinama uzgajam na istoj gredici jagode i češnjak i samo mogu pohvaliti djelovanje češnjaka kada su jagode u pitanju. U godinama kada jagode masovno stradaju od Botritisa u našem jagodnjaku se pojavi tek po neki propali plod.
Često se na istoj gredici uzgajaju špinat i češnjak. Ove dvije povrtne vrste su idealni susjedi. Špinat svojim listovima prekriva zemlju i spriječava rast korova koji bi smetao češnjaku, a češnjak štiti špinat od napada štetnika, posebno kukaca. Naši stari su uzgajali na istoj gredici lukove i zelenu salatu zbog istog razloga.
Češnjak je odličan predusjev, ali i združeni usjev s paprikom ili patlidžanom. Razlog tome je što potiče razvoj korisnih zemljišnih mikroorganizama koji se razvijaju u zoni njegovog korijena. Zbog te osobine paprike ili patlidžan uzgajani u združenom usjevu s češnjakom manje napadaju bolesti, štetnici, bolje koriste hraniva i daju veće prinose.
U voćnjaku, posebno mladom voćnjaku, preporučuje se uzgoj češnjaka. Svojim mirisom lukovi tjeraju brojne štetnike.
I pored toga što su crveni luk i češnjak dobri susjedi većini biljnih vrsta blizina nekih biljaka ima negativan utjecaj na same lukove. Takav slučaj je s mahunarkama i kaduljom.
Također, loš susjed bilo kojeg luka je druga vrsta iz porodice lukova. Bolesti i štetnici luka se vrlo brzo šire od jedne do druge biljke. Zbog toga je lukove najbolje uzgajati u združenom usjevu ili manjim gredicama koje su prostorno odvojene.
Tagovi
Uzgoj bijelog luka Uzgoj crvenog luka Zaštita bilja Dobri susjedi Imunitet biljke
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
POZIV NA PANEL RASPRAVU “ KAKVA JE BUDUĆNOST HRANE PROIZVEDENE NA EKOLOŠKI NAČIN” Pozivamo Vas na Panel raspravu “Kakva je budućnost hrane proizvedene na ekološki način” koja će se održati povodom manifestacije EKO STUDENI u WESTGATE-u ( ul... Više [+]
POZIV NA PANEL RASPRAVU
“ KAKVA JE BUDUĆNOST HRANE PROIZVEDENE NA EKOLOŠKI NAČIN”
Pozivamo Vas na Panel raspravu “Kakva je budućnost hrane proizvedene na ekološki način” koja će se
održati povodom manifestacije EKO STUDENI u WESTGATE-u ( ulaz 4) 10. studenog 2024. s
početkom u 17 sati.
Panel rasprava je dio gospodarsko edukativne manifestacije EKO STUDENI u WESTGATE-.u i dio
projekta EKO MARKET Zagrebačke županije. Svrha ovog panela je omogućiti i uspostaviti dijalog i
suradnju te čuti mišljenje dionika na koji način poboljšati stanje ekološke proizvodnje u Hrvatskoj, a
prema smjernicama Nacionalnog akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivede 2023. – 2030.
Cilj ove panel rasprave je potaknuti suradnju svih dionika uključenih u proces proizvodnje i plasmana
ekološke hrane te prikazati primjere dobre prakse kao i raspraviti strategiju koja će omogućiti povećanje
potencijala ekološke proizvodnje u Hrvatskoj.
Kao panelisti će u raspravi sudjelovati predstavnici :
Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo, Zagrebačke županije
https://www.zagrebacka-zupanija.hr/ustrojstvo/upravni-odjel-za-poljoprivredu-ruralni-razvitak-i
-
sumarstvo/dokumenti/
Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, Sektora za poljoprivredu,
šumarstvo i lovstvo Grada Zagreba Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko
planiranje - Eko Zagreb
Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača – HSEP
je krovna udruga ekoloških proizvođača koji se zajedničkim radom bore za očuvanje nacionalnog blaga
tla, vode i zraka zalaganjem za pravednu ekološku politiku, promicanjem ekološke poljoprivrede i zdrave
prehrane.
tvrtke Zeleno savjetovanje j.d.o.o Zeleno savjetovanje Herner
Agrarne stranke - Pokret za hrvatsku poljoprivredu Početna - Agrarna Stranka
OPG-a Novak (2) Facebook
Gospodarskog lista
tvrtke Biomania d.o.o. Home - Biomania - Healthy vegan organic food and beverages Bol
Udruge biofila Hrvatske Biofili Hrvatske – Očuvanje okoliša te biljnog i životinjskog svijeta.
Moderator panela je prof.dr.sc. Miljenko Šimpraga, predsjednik Hrvatske zajednice inovatora Hrvatska
zajednica inovatora
Evo nekih pitanja o kojima će se raspravljati :
Kako povećati površine pod biljnom ekološkom proizvodnjom i povećati ekološku stočarsku proizvodnju
i uskladiti sa postavljenim ciljevima ?
Kako održati financijsku održivost ekoloških proizvođača?
Koji su preduvjeti za udruživanje ekoloških proizvođača radi zajedničkog nastupa na tržištu, lakše
integracije u lance opskrbe i promocije proizvoda?
Kako osigurati kvalitetnu stručnu podršku ekološkim uzgajivačima?
Treba li ustrojiti specijaliziranu „ savjetodavnu službu“ koja bi pratila probleme u proizvodnji?
Kako olakšati put od ekoloških proizvođača do potrošača?
Imaju li hrvatski potrošači povjerenje u certificiranu ekološku hranu?
Promoviraju li se dovoljno zdrave prehrambene navike u Hrvatskoj?
Kakav je potencijal ugostiteljstva u povećanju potražnje za ekološkom hranom?
Rasprava će biti interaktivna, s prilikom da svi sudionici iznesu svoja iskustva i prijedloge kako bismo
zajedno oblikovali bolju budućnost proizvodnje i plasmana ekološke hrane u Hrvatskoj u skladu s
nacionalnim akcijskim planom.
PRIJAVA TEL ili sms-om na broj 092 19 19 831 sadržajem "panel"
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje