• Sjetva jesenjeg povrća
  • 30.07.2017. 10:30

Što treba znati o sjetvi jesenjeg povrća?

Za povrtlare berba i sakupljenje plodava tijekom ljeta znači i novi prostor u vrtu gdje mogu posijati povrće kratkog perioda vegetacije koje će ubrati tijekom jeseni i zime.

Foto: Maria Sbytova/bigstockphoto.com
  • 2.783
  • 193
  • 0

Za povrtlare berba i sakupljenje plodava tijekom ljeta znači i novi prostor u vrtu gdje mogu posijati povrće kratkog perioda vegetacije koje će ubrati tijekom jeseni i zime. Zahvaljujući takvoj sjetvi gredice nikada nisu prazne.

Za sjetvu povrća tijekom ovog perioda potrebno je osigurati redovno navodnjavanje. Sjeme biljaka da bi klijalo i niklo zahtjeva vodu.

U ovom periodu temperaturni uvjeti su povoljni pa većina sjemena povrća veoma brzo klija i niče ukoliko se osigura redovno navodnjavanje. Povrće se može uzgajati direktnom sjetvom sjemena ili sadnjom presadnica. Najčešće se za jesenju berbu uzgajaju: niski grah mahunar, kupusnjače, salate, mrkva, rotkvice, rotkve, repe, krastavci, tikvice, cikla, poriluk, špinat, keleraba, rukola, endivija.

Za neiskusne vrtlare i vrtlare amatere je najjednostavnije da kupe gotove presadnice, dok iskusni vrtlari sami proizvode svoje presadnice.

Mrkva

Mrkva je povrćarska kultura koja se uspješno može uzgajati i u postrnoj sjetvi. Za uspjeh ove proizvodnje veoma je važno osigurati navodnjavanje koje će omogućiti sjemenu mrkve da ujednačeno nikne. Nakon ubiranja prethodne kulture nije potrebna duboka obrada zemljišta, dovoljna je samo plitka kultivacija. Za sjetvu mrkve odgovaraju rahla, dobro strukturirana zemljišta. Površina za sjetvu mora biti dobro pripremljena jer je sjeme mrkve malih dimenzija. Dubina sjetve se kreće od 1,5 do 2,5 cm ovisno od kvalitete zemljišta. Na pjeskovitom, rastresitijem zemljištu dubina sjetve je veća.

Kod sjetve mrkve treba znati da je klijavost sjemena u poljskim uvjetima 60%. Sjeme mrkve dugo niče. U periodu klijanja, nicanja i mladih biljaka mrkva je veoma osjetljiva na nedostatak vode. Bitno je da zemljište ima stalnu i umjerenu vlažnost. Minimalan međuredni razmak na gredici je 10 cm, a razmak u redu 6 cm. Optimalan međuredni razmak se kreće oko 15 cm, a razmak u redu od 8 do 10 cm. Ovakav razmak osigurava dovoljno vegetativnog prostora za rast biljke (korijena).

Količina norme zalijevanja ovisi od vremenskih uslova i osobina zemljišta. U prvom periodu rasta mrkva slabije usvaja hraniva. Dva mjeseca nakon sjetve mrkva počinje intenzivno usvajatti hraniva i tada treba pažnju posvetiti gnojidbi mrkve. Mrkvu je potrebno prorijediti ako je posijana pregusto. Vršiti redovne preglede, čupanje korova (plijevljenje), zaštitu provoditi prema stanju na terenu.

Mrkva koju smo posijali tijekom ljetnih mjeseci spremna je za vađenje krajem listopada i početkom studenog. Ovom sjetvom osiguravamo si kontinuirano svježu mrkvu.

Špinat

Špinat je povrtna kultura kratke vegetacije, veoma je osjetljiv na nedostatak vode i treba ga uzgajati samo ako možete osigurati redovno zalijevanje. Sjetva se obavlja krajem srpnja i tijekom kolovoza, a zimska sjetva se obavlja u rujnu. Zemljište treba biti dobro pripremljeno. Sjeme se polaže na dubinu do 4 cm. Međuredni razmak se kreće od 15 do 30 cm, a razmak u redu od 3 do 7 cm. Razmak ovisi od sorte, kvalitete zemljišta i agrotehničkih mjera.

U vrtovim, na manjim površinama, berba špinata može se obavljati sukcesivno, beru se pojedinačni listovi. Cijele biljke se beru kada imaju pet do šest krupnijih listova.

Kupusnjače

Od kupusnjača se u ovom periodu mogu saditi: kasni kupus, kelj pupčar, kelj, raštika. U ovom periodu se sade presadnice i potrebno je osigurati dobro navodnjavanje koje će osigurati prijem presadnica i dobar razvoj biljaka.

Rasad kasnog kupusa treba biti dobro razvijen sa četiri do šest listova. Sadnju kupusa obaviti na međuredni razmak 50 do 70cm, a razmak u redu 40 do 60cm.

Sadnice raštike trebaju imati 4 do 6 listova, a sade se na razmak 60 x 40cm.

Za sve kupusnjače treba osigurati dobro navodnjavanje i zaštitu od štetnika, posebno od buhača.

Cikla, repa, rotkva i rotkvice

Zbog kratke vegetacije ove povrtne kulture se mogu uzgajati i kao postrni usjevi. Dubina sjetve sjemena je 2 do 3 cm. Međuredni razmak za ciklu, repu i rotkvu je 30 do 40 cm, a razmak u redu oko 10 cm. Za rotkvice je potrebno manje međuredno i redno rastojanje. Sjetva se može obavljati sukcesivno, u više navrata, kako bi osigurali dugotrajnu berbu.

Poriluk

U vrijeme sadnje presadnice poriluka trebaju imati četiri do šest dobro razvijenih listova. Međuredni razmak je od 25 do 50 cm, a razmak u redu između 10 i 15 cm. U vrtovima razmak između biljaka može biti manji 25 x 10 cm.

Kod uzgoja poriluka potrebno je osigurati dovoljne količine vode za zalijevanje, posebno neposredno nakon sadnje. Usjev je potrebno redovno okopavati i prohranjivati. Poriluk za upotrebu stiže već tijekom jeseni, ali može ostati na gredici tijekom zime ili se izvadi i skladišti u pijesku i plastenicima.

Zelena salata

Zelena salata ima veoma kratku vegetaciju i treba birati sorte koje su namijenjene za kasnu proizvodnju. Za svoj rast i razvoj salata zahtjeva dovoljno vlage. Na visokim temperaturama, iznad 20ºC, formira se manja glavica i brže dolazi do procvjetavanja. Može se sijati direktno na otvorenom ili se mogu proizvesti presadnice salate.

Osim zelene salate mogu se sijati rukola, keleraba i endivija.

Foto: Maria Sbytova/bigstockphoto.com


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi