• Stevija
  • 11.11.2009.

Stevija pridonosi zdravlju i ljudi i prirode

List biljke stevija korišten je stotinama godina kao sladno sredstvo kod indijanskih plemena Guarani u Paragvaju.

  • 4.024
  • 200
  • 0

Stevija (Stevia rebaudianaBERTONI) višegodišnji je zeljasti grm iz porodice glavočika (Asteraceae), koji može narasti u vis i do 1 m.. Rod Stevia ima oko 150 vrsta, primejrice Stevia ovata, Stevia eupatoria, Stevia serrata i, dakako, Stevia rebaudiana, koja, za razliku od ostalih vrsta iz svog roda, sadržava značajne količine slatkih glikozida. Listovi stevije dugi su oko 5 cm, a široki oko 2 cm. Svježe lišće stevije ugodna je, slatkog okusa zbog glikozida steviozida, čiji je ekstrakt 200 - 300 puta slađi od šećera.

Podrijeklom iz Paragvaja stevija se danas uzgaja u Brazilu, Urugvaju, središnoj Americi, Izraelu, Tajlandu, Australiji, Japanu, Koreji i Kini. U drugim dijelovima svijeta stevija je niz godina, zahvaljujući američkom tvrdom stavu o “štetnosti”, zbog interesa velikih kompanija umjetnih zaslađivača i šećera, bila “zabranjena” biljka. Napokon, nakon 30 godina američka agencija za hranu i lijekove (FDA) konačno je promijenila stajalište i stevija od kraja 2008. godine više nije “zabranjena” biljka. Dobila je “GRAS-status” kojim se sastojci stevije (slatki glikozidi) smatraju sigurnim za uporabu, pa se mogu koristiti kao prirodni zaslađivači pića i hrane. Time će se konačno moći zamijeniti umjetna sladila (saccharin, aspartami i sl.). Nakon promjene tog stava, velike su američke kompanije osvježavajućih pića (Coca-Cola, Pepsi-Cola i sl.) obznanile da će ubuduće koristiti samo prirodni zaslađivač stevije, nakon čega je potreba za stevijom porasla u čitavom svijetu.

Steviju su inače stoljećima upotrebljavali Guarani indijanci u Paragvaju u medicinske svrhe i kao zaslađivač. Svakako treba naznačiti da je još 1922. godine stevija bila priznata u Hrvatskoj kao ljekovita biljka. Na žalost, trebalo je proći 80-tak godina da bi se u Hrvatskoj konačno počela uzgajati ta nedvojbeno korisna biljka.

Posušeno lišće stevije je oko 40 puta slađe od šećera. U listovima stevije nalazi se osam različitih glukozida, a najznačajni su steviozid, rebaudiozid A, rebaudiozid C i dulkozid, koji se ovisno o načinu uzgoja i sorti nalaze u lišću u različitim postocima i o tome ovisi koliko će biti “slatki”.

Primjena stevije

Prema novijim svjetskim istraživanjima stevija ima širok spektar primjene i može se koristiti u:

  • juhama, umacima, raznim predjelima;
  • salatama, jelima od sira, tjesteninama itd.;
  • u konzerviranju povrća i voća umjesto šećera (jer ne fermentira);
  • u proizvodnji sladoleda, keksa i kolača jer stevija ostaje stabilna i na 200 ºC;
  • posušeno lišće stevije se može koristiti kao zaslađivač i dodatak u različitim mješavinama čajeva, kave, mlijeka, kakaoa, voćnim sokovima i ostalim pićima;
  • osušeno lišće stevije kao dodatak hrani poboljšava probavu i ima važnu ulogu u odvijanju ostalih procesa u ljudskom organizmu;
  • redovitim korištenjem stevije pospješuje se aktivacija enzima u cijelom organizmu, smanjuje se razina “lošeg” kolesterola (LDL-a) i nivo glukoze u krvi;
  • stevija nema kalorija, glikemijski indeks (GI) = 0;
  • odlična je za dijabetičare jer redovito uzimanje stevije stimulira rad gušterače (stvara se više insulina);
  • učestalim korištenjem stevije smanjuje se visoki krvni tlak, pospješuje se prokrvljenost (mikro-cirkulacija krvi) u cijelom tijelu;
  • poboljšava funkciju miokarda;
  • stevija ima antiseptičko, antialergijsko i antimikrobno djelovanje (zbog anti-mikrobnog djelovanja stevija se koristi kao dodatak pastama za zube, a proizvode se i gume za žvakanje);
  • jača regeneracijske procesu u organizmu;
  • neutralizira toksine i pospješuje njihovo izlučivanje iz organizma (uključujući i radionukleide);
  • usklađuje rad endokrinih žlijezda;
  • stimulira digestivne i urinarne procese u organizmu;
  • ekstrakt stevije povoljno djeluje na mnoge bolesti kože (kupke za “čišćenje” kože);
  • korištenjem stevije reducira se ovisnost o alkoholu i pušenju itd.
  • Generalna preporuka o doziranju pri korištenju stevije je 3-5 mg/kg/tt (tjelesne težine), ovisno o tome radi li se o čistom ekstraktu stevije (dorađeno) ili samo o prirodno samljevenome suhom lišću.

Istraživanja u Hrvatskoj

Istraživanja o velikim mogućnostima stevije se iz dana u dan u svijetu naglo povećavaju, jer su krakteristike te biljke takve da nude neslućene mogućnosti njezinog korištenja u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, biokemiji, ali i mnogo šire.
Zvog toga smo 2006. godine na Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakultetu sveučilišta u Zagrebu počeli provoditi pilot-projekt o mogućnostima uzgoja stevije u Hrvatskoj. Klimatske prilike u Hrvatskoj omogućuju uzgoj stevije u kontinetalnom, ali posebice u mediteranskom dijelu. Istraživanja će, nadamo se, pridonijeti prepoznavanju vrijednosti te biljke od relevantnih subjekata čime bi se brzo mogla stvoriti nova vrijednost u hrvatskom gospodarstvu. Težište naših istraživanja bilo je tehnološke prirode, odnosno stvaranje preduvjeta za brže širenje stevije, a to je proizvodnja sjemena, kvalitetnih reznica i ispitivanje tehnologije uzgoja. Poznato je iz literature da sjeme stevije ima slabu klijavost (3-4 %), no mi smo na Zavodu za povrćarstvo uspjeli riješiti taj problem i klijavos povećati te je ona sada od 70 do 80 %.
Stevija je višegodišnja biljka, kada su klimatske prilike takve da se zimi temperatura ne spušta ispod 0 ºC. U protivnom, potrebno je biljke zaštititi od niskih temperatura ili unijeti u zaštićeni prostor. Biljka se može kvalitetno uzgajati oko tri godine, nakon čega je potreba obnova nasada. Prvi preliminarni rezultati pokazuju da se biljka može vrlo kvalitetno uzgajati i u kontinentalnom dijelu sjeverozapadne Hrvatske, jer je dala mnogo kvalitetnog lišća po stabljici, a organoleptička testiranja su pokazala visok postotak steviozida u lišću. Sušenjem i mljevenjem lišća dobiven je zeleni prah izuzetnih sposobnosti i postojane zelene boje. Steviju je moguće koristiti na taj način, kao i čisti ekstrakt ali se može napraviti i vodena otopina.

Kako se stevija uzgaja?

Sjetva-sadnja

Stevija se može uzgajati iz sjemena (sjeme→presadnica→sadnja) ili iz reznica. Koju od tih dviju mogućnosti izabrati ovisi o financijskim mogućnostima, odnosno logistici (zaštićeni prostori, laboratoriji i sl.).
Sjeme se sije u zaštićeni prostor i nakon 50-tak dana mala se biljka može presaditi u plastični lončić promjera 10 cm. U našim klimatskim uvjetima biljke stevije sade se na otvoreno polovicom svibnja, kada prođe opasnost od kasnoga mraza. Razmaci sadnje ovise o klimatskim uvjetima, malčiranju i načinu sadnje, a kreću se od 80-100 cm x 30-40 cm, čime se postiže sklop od 4-6 b/m2.

Tlo

Stevija je tolerantna prema tipu tla, ali najbolji rezultati se postižu na pjeskovito ilovastim tlima. Najvažnije je da tla budu ocjedita i da se voda ne zadržava oko korijena, jer može doći do truljenja. Na teškim tlima treba unijeti dosta organske mase, čime će se omogućiti dobar vodozračni režim u zoni korijena. Stevija podnosi kiselost tla od 4,5 do 7,5 pH, ali ne raste dobro na zaslanjenim tlima.

Gnojidba

Stevija ima relativno malu potrebu za hranivima u odnosu na druge povrtne kulture. Preporučuje se gnojidba od 100 do 150 kg/ha NPK formulacije 5-20-30. Poželjno je gnojiti i kvalitetnim kopostom pogotovo ako se radi o težem tlu.

Navodnjavanje

Stevija ne podnosi konstantnu sušu, pa je ovisno o klimatu potrebno povremeno navodnjavanje
U izuzetno vrućim ljetima najbolje je navodnjavanje u razmacima 3-5 dana.

Kontrola korova

Stevija ne podnosi zakorovljeno tlo, jer ima relativno plitak korijen, pa je poželjno malčiranje ili povremeno mehaničko uklanjanje korova, ali treba paziti da se pri obradi ne ošteti korijen.

Štetnici i bolesti

Zbog njezina slatkog okusa štetnici nerado napadaju steviju, pa se ona čak sadi i međuredno sa povrtnim biljkama, jer repelentno djeluje na većinu insekata. Moguća je pojava nekih gljivičnih oboljenja, ali ako je biljka u dobroj kondiciji većih oštećenja neće biti.

Berba

Berba može biti jednokratna ili višekratna (biljke se podbiru u određenim razmacima). S berbom se obično započinje u kolovozu i završava prije prvih mrazeva. Prinosi se, ovisno o tehnologiji uzgoja, kreću od 12-14 t/ha zelenog lišća, što daje od 2-3 t/ha suhog lišća godišnje. Gustoćom sadnje 80 cm x 30 cm (4 b/m2), moguće je prema našim istraživanjima, dobiti oko 1,5 t/ha lišća u jednoj sezoni.


Autor: Doc. dr. sc. Bruno Novak


Tagovi

Povrtlarstvo Uzgoj Sjetva Berba Ljekovito bilje

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi