• Bolesti luka
  • 27.03.2020. 12:00

Spriječite pojavu hrđe luka na vrijeme

Pojava bolesti dovodi do usporavanja razvoja biljaka i prinos može biti značajno umanjen.

Foto: Depositphotos/samael334.gmail.com
  • 1.203
  • 116
  • 0

Hrđa luka je bolest koja se javlja na listovima biljaka iz roda Allium, a izazivaju je gljivice. Prvi put je opisana u Velikoj Britaniji 1809. godine i karakteristično je da se javlja u područjima s čestom kišom i maglom. Obično ne dovodi do propadanja biljaka, ali je usporeno formiranje glavica i prinos je umanjen.

Gljivica voli vlažno vrijeme

Uzročnici bolesti su dvije gljivice: Puccinia porri i Puccinia alli. Simptomi koje uzrokuju i njihov životni ciklus su veoma slični. P. porri izaziva oboljenje na crvenom luku i češnjaku, luku vlascu, aljmi i divljim formama lukova. P. alli izaziva štete na češnjaku i poriluku, ali crveni luk ne napada.

Za oboljenje je karakteristično da se javlja kada je visoka relativna vlažnost zraka, odnosno kada je kišovito i vlažno vrijeme, pri umjerenoj i nižoj temperaturi. Zarazi pogoduje preobilna gnojidba dušičnim gnojivima i nedostatak kalija. U prirodi se održavaju tijekom zime na divljim lukovicama i na češnjaku.

Kako prepoznati simptome?

Da bismo znali kako spasiti luk od ovog patogena, potrebno je poznavati simptome i razvojni ciklus uzročnika bolesti. Simptomi se javljaju na lišću u vidu malih, hrđavih pjega. Tijekom vremena, one postaju tamnije obojene uslijed razvojnog ciklusa glivica. Ukoliko su vremenske prilike povoljne, pojava bolesti može biti veoma jaka i to će dovesti do žućenja listova. Na kraju list propada.

Bolest se vrlo brzo širi jer se spore prenose zrakom. U kratkom roku mogu biti zaražene sve biljke na gredici ili polju.

Preventiva prije svega

U godinama jake pojave, prinos može biti veoma smanjen. Zbog toga se velika pažnja treba pokloniti preventivnim mjerama. Poštujući neka pravila možemo spriječiti prezimljavanje gljivica i formiranje spora. Treba znati da ne postoje sorte koje su 100% otporne na pojavu ovog oboljenja.

Pošto gljivica prezimljava na zaostalim biljkama u polju ili na gredici, uvijek je potrebno očistiti mjesto gdje je rastao usjev. Na ovaj način prekidamo lanac širenja zaraze.

Od izuzetne važnosti je poštivanje plodoreda. Na istu parcelu vrste iz porodice lukova mogu se uzgajati tek poslije tri, odnosno četiri godine. Također, nikad ne uzgajajte lukove u blizini divljih vrsta iz roda lukova jer mogu biti izvor uzročnika bolesti.

U ekološkoj poljoprivredi, većina naših aktivnosti je usmjerena na provođenje preventivnih mjera. Što se bolest kasnije javi, manja je šteta na usjevu.

Uvijek je potrebno očistiti mjesto gdje je rastao usjev. Na ovaj način prekidamo lanac širenja zaraze.

Jednom kada se simptomi jave na lišću ovog povrća, imamo malu mogućnost djelovanja. Iskustvo je vremenom pokazalo da je odlična preventivna mjera tretiranje usjeva pripravkom od mlijeka. Usjeve luka tretirajte u cilju sprječavanja pojave plamenjače, a kao rezultat tih tretmana neće se pojavljivati ni hrđa.

Kada se simptomi pojave na lišću, tretiranje preparatom od mlijeka može usporiti širenje zaraze.

Mlijekom ojačajte biljke i spriječite razvoj bolesti

Glavice luka bit će manje, sitnije, ali gljivice ne napadaju glavice već samo lisnu masu. Ovaj patogen ne dovodi do propadanja glavica luka.


Tagovi

Bolesti luka Hrđa luka Štetnici luka Formiranje glavica Plodored Preventivne mjere Širenje zaraze


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#mojepovrce Dvorište malo a djece puno. Lijepo je cvijeće al nahranit nas neće. Povrtnjak na stalaže... Pročitaj cijelu bilješku »