Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja buča
  • 29.10.2017. 07:30

Smanjen urod buče, problem i retrovegetacija

Posljedice retrovegetacije su neujednačenost buča i nedovoljna zrelost, no za razliku od većine proizvođača, Zlatko Ciganović, vlasnik nasada u Alilovcima, zadovoljan je ovogodišnjim urodom i kvalitetom buča.

Foto: screenshot/youtube.com
  • 1.654
  • 142
  • 0

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, 2015. godine buča je u Hrvatskoj bila zasijana na 4.500 hektara. 2016. bila je rekordna i po prinosima, ali ove godine to nije slučaj.

"Dosta je smanjen urod zbog velike suše, zatim je u jako nezgodnom trenutku pala kiša pa su neke bundeve ostale zelene. Krenule su u retrovegetaciju te su u rujnu počele cvjetati i ponašati se kao da je proljeće", rekla je Nives Lovrić, predsjednica Udruge proizvođača bučinog ulja Hrvatske. Posljedice retrovegetacije su neujednačenost buča i nedovoljna zrelost.

"One bi zapravo u našoj klimi trebale čekati mjesec i pol dana da budu zrele. Mi ih moramo skupiti takve kakve jesu. Ovdje u Alilovcima je prilično malen broj tih zelenih koliko ih ima na drugim nasadima. Čak je bilo i polja na kojima nismo skupljali buče jer su bile male, sitne i zelene", dodala je Lovrić.

Zlatko zadovoljan urodom i kvalitetom

Za razliku od većine proizvođača, Zlatko Ciganović, vlasnik nasada u Alilovcima, zadovoljan je ovogodišnjim urodom i kvalitetom buča.

"Prošle godine buče mi nisu uspjele zbog prskanja protiv korova. Došla je velika kiša poslije sadnje koja je jako duboko unijela herbicid. Nije uspjelo prskanje i buče su bile oštećene. Ove godine to izgleda jako dobro, a poslije vršidbe ćemo vidjeti kakva je situacija. Očekujem barem tonu koštica po hektaru", rekao je Ciganović.

Urod vlažnih sjemenki po hektaru ove godine će se kretati od 800 do 2.000 kilograma. Kišno razdoblje na početku jeseni uzrokuje truljenje bundeva, ali na tlima koja dobro propuštaju vodu to se ne događa u velikom postotku.

Problem s čuvanjem vlage

"Buče kod kojih je voda ležala dulji period većinom su počele trunuti, ali isto tako pjeskovita tla, kad je palo ono malo kiše, imala su veliki problem s čuvanjem vlage. Vidjet ćemo sada kakva će biti kvaliteta sjemenki i kako će to utjecati na kvalitetu ulja", pojašnjava Nives Lovrić.

Kada su godine suhe, u sjemenkama se nalazi mali postotak vode te ih je više potrebno za litru ulja nego inače. Ljetna suša ne pogoduje razvoju biljaka, a kišna rana jesen otegotna je okolnost za radove u polju.

"U ovo doba godine, osim repice i eventualno pšenice koje će se zasijati, ni jednoj kulturi kiša sada nije potrebna. Najveći problem je u suncokretu i ostalim kulturama koje kupimo u jesen. Borimo se iz dana u dan. Dva dana pada kiša pa se dva dana suši, treći dan izađete u polje i onda četvrti dan opet padne kiša. To su vrlo nepovoljni meteorološki uvjeti", priča Lovrić.

Kod Donjeg Miholjca gotovo duplo bolji rezultat

Tla Požeško-slavonske županije, prema riječima proizvođača, prosječne su kvalitete za buče.

"Nisu neke ekstra kvalitete kao one u istočnoj Slavoniji, ali nisu ni tako loša kao što su oko Suhopolja, Pitomače i Virovitice. Tamo su još lošija tla", navodi Ciganović.

"U okolici Donjeg Miholjca, na crnoj zemlji, ljudi uz istu agrotehniku i manje mineralnih gnojiva imaju gotovo duplo bolji rezultat. Ovdje ovisi kakvo je tlo. Kod nas su obično teška tla", ističe Nives Lovrić.

Na hrvatskim tlima za uzgoj se najpogodnijom pokazala sorta Gleisdorf koja je ujedno i najrasprostranjenija. Kada je vrijeme za berbu buča prvi u polje ulazi stroj koji ih stavlja u redove nakon čega slijedi kombajn. Nakon odvajanja, sjemenke se ispiru i suše.

Cijena još uvijek nije poznata

"Nakon sušenja idu na čišćenje i tu je vlaga oko sedam posto. Stavljaju se u jumbo vreće i mogu stajati dvije godine", objašnjava Lovrić.

Prema riječima najvećih proizvođača bučinog ulja u Slavoniji, formiranje otkupne cijene kilograma bučinih sjemenki tek slijedi.

"Prošle godine je bio oko sedam i pol kuna. S obzirom na to da mi nismo jedini proizvođači, tržišnu cijenu sjemenke još uvijek diktira dio Međimurja, Podravci i ostali koji imaju znatno veće količine sjemenki. Tako ćemo i mi formirati cijenu prema kooperantima", ističe Nives Lovrić.

Foto: screenshot/youtube.com


Tagovi

Buče Uzgoj Retrovegetacija Urod Prinos Cijena


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Tisuće španjolskih poljoprivrednika prosvjedovalo u Madridu: Guše nas pravila ZPP-a

Tisuće španjolskih poljoprivrednika i jučer su, 17. ožujka, prosvjedovali u središtu Madrida.  Kako piše dw.com, u centar glavnog grada stigli su sa stotinama traktora, z...

Više [+]