Slavonski ozimi češnjak upisan na listu čuvanih sorti

Kao čuvana sorta na Sortnu listu Hrvatske upisan je i Slavonski ozimi češnjak. Kao takav, danas predstavlja biološko nasljeđe Slavonije, ali i cijele Hrvatske, a smatra se da je nastao spontanim križanjima i prirodnom selekcijom pod utjecajem okoline.

Karakteristike istog, ogledaju se u postizanju dobrih prinosa, odnosno, kada govorimo o konkretnim brojkama, do 5 t/ha. Krasi ga lukovica pravilno okruglastog oblika, srednje krupnoće, čiji promjer iznosi (uglavnom) od 4 - 5 cm. U njoj se nalazi od 12 - 14 češnjeva koje odlikuje ljuti i aromatični okus. Teorijski, značajno je istaknuti da zrioba lukovica zahtjeva suho i toplo vrijeme, jer u suprotnom dolazi do pucanja vanjskih ovojnih listova. Zbog toga lukovica poprimi sivu boju, koja je posljedica saprofitskih gljivica. Korisno je, zatim, napomenuti da je tijekom vegetacije nužno izdvojiti vrijeme i za njegu u koju ubrajamo prihranu, navodnjavanje, borbu protiv korova, te suzbijanje bolesti i štetnika, od kojih je najznačajniji češnjakova muha.

Govorimo li o odlikama Slavonskog ozimog češnjaka, tada govorimo o dugom čuvanju, trajnosti i korištenju za jelo sve do ubiranja sljedećeg uroda, pri čemu ga je bitno spremiti na adekvatno mjesto i držati u odgovarajućim uvjetima. To su samo neki od razloga zašto se sve više proizvođača odlučuje upravo na ovaj ekotip. No, najveći je razlog profitabilnost. Poljoprivrednici za kilogram Slavonskog ozimog češnjaka postižu cijenu od 35 i više kuna, a češnjakova vijenca od 3,00 kn, što je, s obzirom na stanje na tržištu poljoprivrede Republike Hrvatske, zadovoljavajuće.

Osim proizvođačima, češnjak je drag i potrošačima, a Egipćani su ga, primjerice, smatrali svetom biljkom jer je pronađen u grobnicama faraona. No, o njegovim ljekovitim svojstvima najbolje su svjedočili robovi kojima je češnjak služio za povećanje snagu i otpornosti na bolesti. Zbog jedinstvenog sastava, povoljno utječe na mnoge bolesti poput virusnih i bakterijskih infekcija, artritisa, kardiovaskularnih bolesti, bolesti dišnih puteva, probavnih tegoba, parazita i kroničnog umora.

Foto: Arhiva Inga Šereg