Kako bi i u zimsko vrijeme imali mogućnost zdrave prehrane bogate vitaminima, potrebno je obratiti pozornost na neke načine skladištenja i konzerviranja povrća!
Povrće tijekom svoje glavne sezone zriobe dozrijeva u velikim količinama koje je nemoguće sve upotrijebiti u svježem obliku. Kako bi i u zimsko vrijeme imali mogućnost zdrave prehrane bogate vitaminima, potrebno je obratiti pozornost na neke načine skladištenja i konzerviranja povrća. Svaki način ima neke svoje prednosti i mane pa se izbor prepušta po vlastitom ukusu i potrebama svakog pojedinca.
Iako većina ljudi ostavi korjenasto povrće u tlu preko zime, to je rješenje jedino u slučaju dobro dreniranog tla. Ovom metodom povrće se ostavlja nezaštićenim i osjetljivim kod niskih temperatura te se ne preporučuje na vlažnim tlima. Tlo se može malčirati debljim slojem sijena ili slame ako nema opasnosti od glodavaca. Ako su oni problem, povrće se može smjestiti u zakopanu posudu ili spremnik. Metalni spremnici su otporniji na glodavce od plastičnih. Na dnu posude treba biti par rupa radi lakše drenaže. Spremnik mora biti od materijala koji neće pokvariti miris povrća te treba biti smješten jedino u dobro dreniranom tlu.
Za skladištenja korijenastog povrća, treba odabrati samo najbolje, besprijekorne plodove bez bolesti, nametnika i natrulih mjesta. Kod skladištenja, mrkve trebaju biti odvojene od jabuka, krušaka, krumpira i drugog voća i povrća koje proizvodi etilen jer će u tom slučaju mrkve imati gorak okus.
Trap i zagrtanje je metoda koja održava svježim korjenasto povrće kao što su mrkve, celer, zimska crna rotkva i cikla. Povrće se zagrće u klijalište ili polaže u hrpe koje se prekrivaju omotačem od lišća, sijena i zemlje. Za stvaranje trapa, na lako pristupačnom mjestu u vrtu iskopa se komad zemlje širine oko 1 m, dubine oko 20 do 30 cm. U takvu jamu oprezno položiti različite vrste povrća, koje se prekriva suhim slojem slame, a na kraju se prekrije zemljom. Povrće se vadi po bezmraznim danima, tako da se otvori trap na užoj strani.
Skladištenje u podrumu idealno je kuće koje imaju glineni ili ciglani pod. U prostoriji ne bi smjelo doći do smrzavanja, no mora biti hladno s dovoljnom količinom zraka. U podrumima, betoniranim, suhim i toplim, mogu se postaviti sanduci punjeni vlažnim pijeskom, te se u njih slože mrkva, celer, cikla, hren i korijen peršina. Prije spremanja u sanduke, povrću se uklone svi listovi.
Za skladištenje u pijesku, potrebno je odabarati samo zdrave i najljepše primjerke povrća, ukloniti im lišće te očistiti od ostataka zemlje. Povrće se slaže u sanduke s lagano vlažnim pijeskom te se u slojevima slaže povrće s pijeskom. Uzimati povrće po potrebi.
Ako kuća nema podrum, sanduke s povrćem može se smjestiti u garažu, šupu ili radionicu gdje je hladnije, ali bez mogućnosti smrzavanja. Izolacija sanduka ili kutija može zadržati hladnoću od zamrzavanja, ali samo na kratko. Za pronalazak mjesta za skladištenja povrća se može i eksperimentirati tako da se kupi par toplomjera i postavi u potencijalne prostorije kako bi se provjerilo gdje su najveća kolebanja temperature.
Skladištenje u kući je idealno za luk i češnjak. Od stabljike luka ili češnjaka izrade se pletenice i objese u prozračnoj i suhoj prostoriji gdje nema opasnosti od smrzavanja.
Kiseljenje u octu je odličan način očuvanja povrća, posebice kod mrkve. Octena kiselina je konzervans koji inhibira rast brojnih vrsta bakterija, kvasaca i u manjoj mjeri, plijesni. Vrlo mali broj bakterija može opstati u octu, jer ocat mijenja pH otopine i time spriječava rad enzima bakterija za kvarenje.
Zamrzavanje je moderna i dobra metoda, a jedini nedostatak je potrošnja energije. Povrće je potrebno blanširati u kipućoj vodi prije smrzavanja. Ako se povrće zamrzava bez blanširanja, ono će izblijediti, te će imati lošiju strukturu i okus, kao i nižu nutritivnu vrijednost. U posudi s vodom, povrće se kratko prokuha (oko 3 minute), te se ohladi i sprema u vrećice za zamrzavanje. Količina povrća koja se sprema u vrećice trebala bi odgovarati količini koja je potrebna obitelji za jedan obrok. Duljina zamrzavanja ovisi o temperaturi zamrzavanja i načinu spremanja vrećica. Duboka zamrzavanja bez pristupa zraka je najuspješnija metoda zamrzavanja. Vakumirane vrećice su idealne za dulje skladištenje. Uglavnom je duljina zamrzavanja za klasične vrećice 9 mjeseci, dok za vakumirane oko 14 mjeseci.
Foto: bigstockphoto.com, oocoskun
Povezane biljne vrste
Tagovi
Autorica
Hrvoje Herceg
prije 7 godina
Prošle smo godine stavili u staru pokvarenu škrinju za zamrzavanje pobranu mrkvu s njive. Sloj pjeska, sloj mrkvi... No, mrkva je ubrzo proklijala... Gdje smo pogriješili?