Pretraga tekstova
Simptomi pepelnice graška se manifestiraju tako što svi nadzemni dijelovi graška bivaju prekriveni bjeličastom prevlakom, koju čine micelije i konidije.
Gljivica Erysiphe parazitira mnoge biljne vrste, zbog čega je vrlo rasprostranjena. Kada je riječ o vrtnim leguminozama, od nje najčešće pati grašak. Prema riječima diplomiranog inženjera poljoprivrede Siniše Nedeljkovića često se događa da grašak toliko bude zahvaćen pepelnicom da njegovo lišće bude potpuno prekriveno pepeljastom prevlakom, zbog čega nastaje prijevremeno sušenje biljaka.
Simptomi pepelnice graška manifestira se tako što svi nadzemni dijelovi graška bivaju prekriveni bjeličastom prevlakom, koju čine micelije i konidije. Gljivica Erysiphe se razvija epifitno, prvenstveno na lišću, koje se prijevremeno suši. Sušenje lišća nepovoljno utječe na razvoj mahuna i formiranje zrna. Mahune se ili ne obrazuju ili slabo razvijaju, dok zrno ostaje sitno i šturo.
Erysiphe se razmnožava prvenstveno konidijama, koje se rasijavaju vjetrom i ostvaruju zaraze direktnim probijanjem kutikule. Za njihovo klijanje nije neophodna ni kap vode, ali se one intenzivnije formiraju pri povećanoj vlažnosti zraka. Parazit prezimljava micelijom na domaćinima, koja u proljeće reproduciraju masu konidija.
Diplomirani inženjer poljoprivrede Siniša Nedeljković kaže da je zaštita graška od uzročnika pepelnice relativno izvodljiva, zato što tog parazita uspješno možemo suzbiti agrotehničkim mjerama (sjetvom deklariranog sjemena, uzgojem otpornih sorti, plodoredom, ranijom sjetvom graška i uništavanjem korova), kao i kemijskim mjerama, odnosno primjenom kemijskih preparata na bazi a.m. sumpor, kresoksim-metil, piraklostrobin + boskalid.
Foto: Pixabay/tiffanykay
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Grašak Pepelnica graška Povrće Povrćarstvo Erysiphe pisi Simptomi Agroklub Suzbijanje Bolesti bilja Liječenje Zaštita bilja Mahunarke Leguminoze
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.