• Obavijest povrćarima
  • 07.05.2015. 09:00
  • Međimurska

Sadnja i zaštita povrća za vlastite potrebe

Obavijest Savjetodavne službe za povrćare.

  • 601
  • 16
  • 0

Kako su najviše dnevne temperature zraka u središnjem dijelu Međimurske županije nakon 2. svibnja veće od 20°, a protekla dva dana dosegnule su čak i 27°C, dok noćne vrijednosti pritom nisu niže od 11°C, većina domaćinstva koja uzgaja povrće za vlastite potrebe, proteklih ili narednih dana obavlja sadnju presadnica plodovitog povrća u vrtovima i okućnicama. Tržni su proizvođači sadnju ovih vrsta u negrijanim zaštićenim prostorima, obavljali krajem ožujka ili početkom travnja.

Od povrtnih se vrsta tijekom proljetno-ljetnog razdoblja u takvim prostorima najviše uzgaja plodovito povrće poput rajčice, salatnih krastavaca i paprike. Budući da se uzgoj u stabilnim plastenicima i staklenicima ponavlja iz godine u godinu, u takvom se uzgoju javljaju specifični štetni organizmi prilagođeni povišenim temperaturama i važnosti zraka, odnosno uzročnici biljnih bolesti kao što su baršunasta plijesan (Fulvia), pepelnica (Erysiphe, Sphaerotheca, Leveillula), plamenjača (Pseudoperonospora, Phytophthora), pjegavost lišća (Alternaria, Septoria), plijesan i trulež (Botrytis, Sclarotinia), te štetni organizmi životinjskog podrijetla, npr. bijela mušica (Trialeurodes, Bemisia), lisne uši (Aphidae), staklenička grinja (Tetranychus), mušice mineri lišća (Liriomyzae) i kalifornijski trips (Frankliniella).

Preventivne mjere za zaštitu povrća

Ovim putem upozoravamo proizvođače povrća na važne preventivne mjere protiv termofilnijih štetnih organizama kakve u regiji sve više susrećemo, a ovom prilikom naglašavamo mjera zaštite samo protiv gangrena korjenova vrata paprike i patlidžana (Phytophthora capsici) te nametnika koji zadnjih sezona postaje sve veći problem, a radi se o cvjetnom štitastom moljcu ili bijeloj mušica (Trialeurodes vaporariorum).

Ove se dvije štetne kategorije neželjenih organizama, pojavljuju i kod vlasnika manjih vrtova uz okućnice za vlastite potrebe, pri čemu se izbjegava primjena kemijskih sredstva za zaštitu bilja i njihova je primjena ograničena. Pritom se gotovo svake godine javlja gangrena korjenova vrata paprike (Phytophthora capsici). Najčešće su zaražene već posađene presadnice paprike, pa biljke pokazuju simptome bolesti u vrijeme rasta i razvoja prvih plodova. Zaražene biljke paprike naglo venu i suše se! Takve štete nastaju nakon kišnih razdoblja ili nakon obilnog navodnjavanja. Ova bolest napada i patlidžan, s istim ili sličnim promjenama kao i na paprici.

Tretiranjem biljaka uspjeh se postiže samo preventivnom primjenom fungicida i to prije zaraze odnosno pojave znakova bolesti. Nakon rasađivanja, potrebno je zalijevati biljke otopinom pripravaka koji sadrže propamokarb (npr. u Tablici 1.). Taj postupak treba ponoviti u intervalima od 15-tak dana, uz poštivanje karence za papriku koja iznosi 35 dana! Proizvođači u certificiranoj ekološkoj proizvodnji mogu preventivno koristiti mikro-biološke pripravke na osnovi korisne gljivice Trichoderma spp. (npr. Tiffi, Trifender, Trianum). Primjenjuju se zalijevanjem presađenih biljaka ili sustavima "kap po kap".

Tablica 1. Neki kemijski i biološki pripravci za zaštitu paprike od uzročnika gangrene korjenova vrata u našoj zemlji:

Trgovački pripravak

Djelatna tvar ili korisni antagonist

Primjena

Karenca

Distributer

Previcur Energy

propamokarb & Al-fosetil

0,2 % zalijevanjem i 0,25 % prskanjem

3 dana prskanjem

21 dana ljuta paprika

35 dana zalijevanjem

Bayer CropScience

Proplant SL

propamokarb

0,25 % zalijevanjem

35 dana zalijevanjem

Agrochem Maks

Tiffi, Trifender, Trianum

Trichoderma spp.

0,25-0,3 % zalijevanjem nakon sadnje

OVP

(ograničena vremenom primjene)

"GRA-MA", "ZKI sjeme", "Zeleni hit"

Zalijevanje presadnica paprike nakon sadnje u pripremljene gredice navedenim pripravcima, preporučujemo i u manjim vrtovima uz okućnice, naročito ako vlasnici kupuju i sade hibride paprike tipa babura Ista mjera je također poželjna u proizvodnji krastavaca, kako za industrijsku preradu (tip kornišoni) tako i na salatnim krastavcima, a zbog preventivne zaštite od rane pojave plamenjače (Pseudoperonospora cubensis).

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla redovito se na mladim presadnicama paprike javljaju lisne uši (Aphidae), a u zaštićenom prostoru još i kalifornijski trips (Frankliniella) te cvjetni štitasti moljac ili bijela mušica (Trialeurodes).

Zadnjih je godina u zaštićenim prostorima pojačan problem bijele mušice, posebice kad je u pitanju rajčica. Razlog tomu su vrlo vruća i sparna ljeta 2011., 2012. i 2013. godine, te sve manji broj djelotvornih insekticida za njihovo suzbijanje koji se mogu pronaći na našem tržištu. Cvjetni štitasti moljac je mali, bijeli, vrlo živahan leptirić, veličine svega 2 mm. Stoga se uobičajeno zove bijela mušica. Tijelo i krila odraslog kukca, ali također ličinki i kukuljica, pokriva fini bijeli vosak u obliku praška! Tipičan simptom zaraze ovim štetnikom je pojava medne rose (ljepljive, slatkaste tekućine) po plodovima i lišću, na koje se naknadno naseljavaju gljive čađavice. Svi razvojni oblici ovog štetnika nalaze se na donjoj strani lišća. Bijela mušica ima vrlo visoki potencijal umnažanja, koji do izražaja nastupa u povoljnim uvjetima temperature od 25°C. Često istovremeno napada više biljnih vrsta (rajčice, papriku, salatne krastavce i različite vrste cvijeća). Mjere zaštite su uspješne samo ako se provode u vrijeme početne pojave ovog nametnika. Među novijim pripravcima za suzbijanje ovog štetnika je Teppeki 500 WG, koji je kod primjene pri rajčici i krastavcima, registriran protiv lisnih uši (0,012 %) uz karencu samo 3 dana.

U Republici Hrvatskoj metodom potapanja presadnica prije presađivanja na otvoreni ili u zaštićeni prostor, dopuštenje za primjenu ima pripravak na osnovi tiametoksama (Actara 25 WG) u količini 15-20 grama/100 litara vode, uz utrošak 500-1.500 lit./ha. Maksimalna količina pripravka Actara 25 WG je pritom 400 g/ha pri uzgoju na otvorenom prostoru ili 800 g/ha pri uzgoju u zaštićenom prostoru! Pritom se preventivno suzbija početna populacija lisnih ušiju, cvjetnog štitastog moljca te kalifornijskog i duhanovog tripsa!

Posljednja dva dana ponovno smo zabilježili vrlo jaki vjetar brzine 20 do 40 km/h (jučer navečer na nekim lokalitetima središnjeg dijela Međimurja i s olujnim udarima), pa su u narednim danima na većini biljaka iz porodice pomoćnica (npr. krumpir, rajčica, paprika, patlidžan), ali također i na drugim vrstama (npr. grah, tikvice), moguće negativne promjene u obliku nekroza ili paleži. Tome mogu pridonijeti i nešto niže jutarnje temperature koje očekujemo početkom idućega tjedna. U takvim slučajevima preporučujemo primjenu folijarnih (bio) gnojiva, odnosno biljnih stimulatora s naglašenim sadržajem amino-kiselina, huminskih-kiselina, morskih algi i mikro-elemenata. Na našem tržištu postoji veći broj takvih pripravaka, a najznačajniji proizvođači i distributeri su navedeni u Tablici 2.

Tablica 2. Neka vodo-topiva (bio)gnojiva pogodna za folijarno tretiranje povrća na hrvatskom tržištu:

Proizvođač gnojiva

Tvrtka zastupnik u Hrvatskoj

Robna marka

Haifa Chemicals, Izrael

"Zeleni Hit", Zagreb

Poly-Feed

Everris, Nizozemska

"Poljoposavec", Dunjkovec

Peters Profesional

Green Haas, Italija

"Pavin", Jastrebarsko

Green gnojiva

Norsk Hydro, Norverška

"Kronion", Zagreb

Kristalon, Yara

Hechenbichler, Austrija

"Cheminova", Zagreb

Amalgerol/Powerphos

Italpollina, Italija

"Virtus Ars", Zagreb

Myr, Trainer

Valagro, Italija

"Agrochem MAKS", Zagreb

Geapower tehnologija

Agrofill, Italija

"AM Agro", Zagreb

Amcolon/Novalon

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
[email protected]


Povezana biljna vrsta

Paprika

Paprika

Sinonim: - | Engleski naziv: Sweet pepper | Latinski naziv: Capsicum annuum L.

Paprika je cijenjena zbog visokog sadržaja vitamina (posebno C), zatim šećera, bjelančevina, mineralnih soli i dr. Koristi se tijekom cijele godine, u svježem stanju, i u... Više [+]

Tagovi

Savjetodavna služba Preporuke Savjeti Međimurska županija Plodovito povrće Rajčica Salatni krastavci Paprika Plastenici Staklenici Baršunasta plijesan Fulvia Pepelnica Erysiphe Sphaerotheca Leveillula Plamenjača Pseudoperonospora Phytoph


Autorica

Sandra Špoljar

Više [+]

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Danas je Međunarodni dan kave!

Danas je Međunarodni dan kave. Eurostat donosi nekoliko zanimljivih podataka o uvozu kave u Europsku uniju (EU). EU je 2019. iz inozemstva uvezla 3,0 milijuna tona kave,...

Pročitaj cijelu bilješku