• Rotkvica
  • 13.12.2011.

Rotkva i rotkvica - povrće za zdrave zimske dane

U doba godine kada su prehlade učestale i imunitet organizma oslabljen, uvrštavanjem hranjivog povrća na jelovnik možemo osnažiti organizam i tako zadržati zdravlje. Kao tipična zimska vrsta ljekovitih svojstava ističe se rotkva, poznata i kao crna rotkva ili povrtnica

  • 11.253
  • 519
  • 0

Bogatstvo vitamina i minerala

Rotkvi (Raphanus sativus var. niger) se pripisuju brojna pozitivna djelovanja na organizam te odavno postoje brojni domaći pripravci za liječenje prehlade i kašlja, pospješivanje otpornosti organizma i apetita te ublažavanje tegoba kod bolesti bubrega, žuči i jetre.



Inače, u prehrani se rotkva najčešće konzumira u svježem obliku naribana kao salata ili u kombinaciji s drugim namirnicama (mrkvom, kiselim krastavcima, jabukama, maslinama, jajima, maslinovim uljem, svježim sirom, kiselim vrhnjem...).

Mnogo poznatiji predstavnik roda Raphanus na jelovniku je rotkvica (Raphanus sativus var. sativus), koja iako bogata mineralima i vitaminima, prema hranidbenoj vrijednosti zaostaje za rotkvom. Obje vrste uzgajaju se zbog zadebljalog hipokotila, odnosno, hipokotilskog gomolja, koji može biti okruglog, valjkastog i koničnog oblika. Boja hipokotila rotkve najčešće je crna, dok je unutrašnje tkivo bijele boje. U zemljama sjeverne Europe, gdje se rotkva kontinuirano konzumira tijekom cijele godine, osim crno obojenih kultivara uzgajaju se i kultivari bijele, žute, smeđe ili ljubičaste boje s bijelim ili crvenim unutrašnjim tkivom. Hipokotil rotkvice je najčešće crvene ili ljubičaste boje, ali ima i dvobojnih (crvenobijelih) kultivara.

Kao stari i provjereni recept najčešće se spominje priprema rotkve s medom kako bi se ublažio pikantan i ljuti okus ovog povrća. Hipokotil rotkve se izdubi, a izdubljeni prostor se ispuni medom i ostavi stajati preko noci te se izlučeni sok sljedećeg dana može konzumirati.

Uzgoj izravnom sjetvom

Optimalne temperature za uzgoj ovih vrsta su od 15 do 18 °C te je njihova dostupnost na tržištu ograničena na razdoblja godine s umjerenim temperaturama. Visoke temperature i nedovoljna količina oborina u uvjetima dugog dana izazivaju rubenost, odnosno, razvoj spužvastog tkiva u unutrašnjosti hipokotila. Također, navedeni uvjeti mogu rezultirati i formiranjem drvenastih stanica te prijelazom u generativnu fazu (prorastanje) pri čemu može i izostati formiranje zadebljalog hipokotila. Obje vrste uzgajaju se izravnom sjetvom. Kod nas se najčešće uzgajaju kasniji kultivari rotkve koji se siju tijekom srpnja, a za berbu dospijevaju za 70 do 80 dana. U području sjeverne Europe čest je proljetni uzgoj ovog povrća te se sjetvom tijekom ožujka i travnja ostvaruje berba zadebljalog hipokotila za 50 do 60 dana. Mlada proljetna rotkva manjeg je promjera i na tržište obično dolazi u vezicama. Kod uzgoja proljetnih kultivara preporučuje se veća gustoća sklopa (20 do 25 cm × 10 cm), dok se jesenski kultivari siju na razmak redova 30 do 45 cm. Rotkvica se najčešće sije na razmak redova 10 do 20 cm te unutar reda od 2 do 5 cm. Za četvorni metar potrebno je od 2 do 3 g sjemena. Na manjim površinama uobičajena je i sjetva širom (omaške) pri čemu je najčešće potrebno provesti prorjeđivanje.

U povoljnim uvjetima rotkvica može dospjeti u tehnološku zrelost za 20 do 40 dana zbog čega je, tijekom proljetnog i jesenskog razdoblja, kontinuiranom sjetvom svakih 10-15 dana moguće ostvariti 3 do 4 berbe. Za ostvarenje prosječnog prinosa od 100 kg/100 m2 rotkve preporučuje se gnojidba sa 0,25 kg N, 0,1 kg P2O5 i 0,5 kg K2O. Kod primjene prevelike količine dušika može doći do naglog rasta i spužvaste strukture zadebljalog hipokotila te bujnog rasta lisne mase i smanjenim razvojem hipokotila. Rotkve kao i lisnato povrće imaju izraženu sposobnost akumulacije nitrata (> 2500 mg/kg svježe tvari) te prekomjerna gnojidba dušikom može rezultirati smanjenjem nutritivne kvalitete ovog korjenastog povrća.

Njega tijekom vegetacije podrazumijeva redovito natapanje, plijevljenje i okopavanje usjeva kako bi se ostvario što bolji prinos. Kod rotkve se pri berbi uklanja lišće, hipokotil se pakira u mrežaste vreće ili letvarice. Rotkvica na tržište najčešće dolazi u vezicama pri čemu promjer hipokotila tržišne rotkvice varira od 2 do 4 cm, a sa 1 m2 može se ostvariti 15 do 20 vezica. Prekrivanjem usjeva u ranim proljetnim rokovima sjetve može se pospješiti berba rotkvice.

Posljednjih je godina u svijetu sve češći i hidroponski uzgoj rotkvice jer se kontroliranjem abiotskih čimbenika može utjecati i na nutritivnu kvalitetu te ostvariti veći prinosi u odnosu na uzgoj u tlu. Ujedno, smanjen je utrošak ljudskog rada i vode za pranje povrća pri berbi i primarnoj doradi.

Autor: Sanja Fabek, dipl. ing. agr.


Povezana biljna vrsta

Rotkva

Rotkva

Sinonim: crna rotkva, rotkva vrtna, rotkva povrtnica, povrtnica | Engleski naziv: Black radish | Latinski naziv: Raphanus sativus L. var. niger (Mill.) S. Kerner

Rotkva je dvogodišnja je biljka. U prvoj godini razvije hipokotilski gomolj, u donjem dijelu je korijen, a na vrhu vrlo skraćena stabljika s rozetom izduženog, dlakavog lišća.... Pročitaj više »

Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Povrćarstvo Rotkvica Uzgoj Rotkva


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas