Donosimo popis otpornijih sorti krumpira na sušno razdoblje!
Kolovoz je mjesec kada se vrši sadnja krumpira u Dalmaciji, a koji prispijeva oko Božića. To je druga sadnja tijekom godine. Kako se svake godine zasađuju sve veće površine i pritom biraju najbolje sorte, nastojimo vas podsjetiti koje su to sorte najprofitabilnije za priobalni pojas.
"Kao i u proljetnoj sadnji, i za ovu priliku najpovoljnije sorte su bile Adora, Liseta, od bijelih krumpira i Crvena Kleopatra od roza sorti. Ima još nekoliko dosta kvalitetnih sorti, ali ove su najbolje i najprofitabilnije jer se odlikuju kvalitetom za pommes frites, čips i neke druge specijalitete koji se danas dosta konzumiraju", kažu proizvođači.
Dolazi vrijeme ljetne ili druge sadnje krumpira u Dalmaciji!
Jedan od vodećih stručnjaka za proizvodnju krumpira, inženjer agronomije, gospodin Mijo Barada poručuje proizvođačima krumpira da navedene sorte nisu najbolje samo za priobalni pojas, već i za područje cijele Hrvatske, gdje se uzgaja ta kultura. U Dalmaciji se posebno cijene zbog dobre izdržljivosti u sušnim područjima.
To ne znači da ne trebaju vlagu, već samo trebaju manje nego sorte koje su se do sada sadile. Kako je ove godine suša pogodila cijelu Hrvatsku, a predviđanja su da bi se u eri globalnog zatopljenja to moglo sve češće ponavljati, nastoji se pronaći takve sorte koje će moći lakše podnositi sušna razdoblja.
Sadnja se skoro ništa ne razlikuje od proljetne, samo što se preporučuje, ako je suho i vruće tlo, da se dva dana prije sadnje dobro natopi. Ukoliko bi ga posadili u vruće tlo pa zatim polijevali, došlo bi do velike oscilacije u temperaturi, a što bi itekako škodilo krumpiru.
Prednost sadnje u ljetnom periodu je veoma mali napad krumpirove zlatice jer je temperatura nepovoljna za njeno razmnožavanje. Kao i u proljeće potrebne su jedno dvije zaštite od plamenjače. Nakon nicanja dobro ga je zaštititi nekim od bakrenih preparata kod prvog okopavanja.
"Ovaj krumpir je daleko bolji za skladištenje tijekom zime i lakše ga je sačuvati do proljeća. Osim toga, nije, kao onaj iskopan tijekom svibnja do srpnja, iscrpljen velikim vrućinama. U priobalnom pojasu najidealnija sadnja je nakon prvih jesenjih kiša, a to je nakon blagdana Velike Gospe pa do prve dekade rujna."
Ako znamo da je tradicionalna sorta krumpira Jerla jedini krumpir koji daje plod samo ispod cime, nisu potrebni veliki razmaci kod sadnje, međutim kod novih sorata Adore, Lisete, Mona lize ili Crvene Kleopatre, pravila su drukčija. "Te sorte šire korijensku masu dosta dalje od cime i plodored mora biti veći. Sjemenka od sjemenke mora biti udaljena najmanje 30 cm, a razmak u plodoredu mora biti 50 cm. Ovo je stoga kada se okopava ili nagrće da ne bismo ošteltili korijensku masu i smanjili prinos. Ako pravilno okopamo i nagrnemo krumpir, prinos može biti i do 30% veći."
Sa međimurskih polja, dolazi nam informacija da otpornih sorti na sušu zapravo i nema, jedini su izlaz rane sorte koje dođu na rod nešto prije početka ljetnih vrućina. "Jedini je problem što rane sorte ne možemo skladištiti, iako imaju bolji urod. Iako se sortiment sve češće mijenja, mi ostajemo pri njemačkim i nizozemskim dobavljačima sjemena. Vineta i Bellarosa iz Agrica koji je zastupnik za njemački Europlant, i Vitesse, vrlo ranu sortu visokog uroda iz Solanuma koji je zastupnik za Solanu GmbH & Co KG iz Njemačke i Den Hartigh BV iz Nizozemske", kaže Damir Mesarić iz Belice.
Tagovi
Autor