Proizvodnja u staklenicima sigurnija: Bolji prinos i kvaliteta biljaka

Plastenička proizvodnja bolja je od one na otvorenom polju, posebno u zimskim mjesecima, ali ako se odlučujete za zatvorenu opciju, još sigurnije rješenje je staklenik, prije svega jer se odvija u kontroliranim uvjetima. 

"Uvjeti razvoja, rasta i razvitka biljaka su kontrolirani, prvenstveno kada je u pitanju temperatura u samom objektu. Zatim, navodnjavanje - kontroliramo koju vrstu navodnjavanja primkenjujemo i koju količinu vode dajemo biljkama. Reguliramo i količinu gnojiva", navodi profesorica Poljoprivredne škole u Futogu, u susjednoj Srbiji, Ljubica Pajić.

U staklenicima uzgajati povrćarske i cvjećarske kulture

Vrlo je važno i prozračivati prostoriju i zimi i ljeti, jer se tako smanjuje prisustvo i najezda bolesti i štetnika, dodaje. Time se smanjuje vlaga u objektu, a automatski i mogućnost širenja ili zaraze biljaka bez obzira na to koji su mikroorganizmi u pitanju.

"Kada su niže temperature nećemo provjetravati cijeli dan, moramo dozirati. Tada to prakticiramo u najtoplijem dijelu dana. Kada su više temperature, onda provjetravamo tijekom cijelog dana. Smanjuje se i kondenzacija koju vidimo u vidu kapljica odnosno vlage s unutrašnje strane prozora", napominje ona. 

Ukazuje da je neophodno voditi računa i o dezinfekciji samih staklenika, ali i ljudi koji rade u njima. Ako cijeli dan provode u njemu, moraju biti u istom objektu. Ne smiju prelaziti iz jednog u drugi upravo da ne bi prenosili bolesti i štetnike, ako ih ima. A u staklenicima, savjetuje, treba uzgajati prije svega povrćarske i cvjećarske kulture.

"Od proizvodnje presadnica, za sadnju tih povrtlarskih kultura do cvijeća. I dobro je što se može uzgajati tijekom cijele godine, od siječnja do prosinca, u zimskom i ljetnom periodu. Međutim, važno je znati biologiju biljaka, odnosno što koja zahtijeva i shodno tome ih prilagođavati", dodaje Pajićeva.

Boji rezultati od kvalitete do prinosa

Također, staklenici se mogu koristiti i za hidroponski uzgoj, ukazuje.

"Mi u Poljoprivrednoj školi često napravimo hidroponiju, proizvodnju presadnica na vodi. Možemo te objekte iskoristiti i za bazen, a u njima i na toj vodi proizvodimo presadnice koje kasnije možemo rasađivati  na otvorenoj površini, u plasteniku ili u samom stakleniku."

U stakleniku se, napominje, izbjegava rizik od nepredvidivih vremenskih uvjeta, od toga hoće li pasti kiša ili ne i slično. Samim tim, dodaje, i rezultati su bolji - od kvalitete do prinosa.

"Sve što smo ove godine proizvodili na otvorenom nije dobro prošlo baš zbog vremenskih neprilika. Godina je bila izuzetno teška. Imali smo nalete jakih vrućina gdje nismo mogli ni kupus posijati. Oni koji nisu imali sustave za navodnjavanje, posebno su loše prošli. Za razliku od toga, u stakleniku nema takvih problema", napominje Pajićeva.

Malčiranje folijom ili slamom

Njega je također izuzetno bitna, od redovnih mjera od okopavanja, zalijevanja, prihrane do specifičnih mjera.

"To je, primjerice, rajčica kod koje radimo zakidanje zaperaka. Postoji i vezivanje nekih kultura uz oslonac. To su kod biljaka indeterminantne sorte. One koje rastu uvis i nemaju čvrsto stablo. Ne mogu se ostaviti i moramo ih vezati uz oslonac upravo zbog plodova da bi oni dobili dovoljnu količinu svjetlosti i hrane te da bi na kraju taj proizvod bio zadovoljavajući."

Posebna mjera je, naglašava, malčiranje. Za stavljanje se koristi crna malč folija, ali je jednako dobar i prirodni koji može biti od slame.

"Time postižemo da je biljkama toplije. To je specifično za toploljubive biljke koje po prirodi zahtijevaju veliku količinu topline. Postižemo i akumulaciju vlage, zadržava se određena količina. Sprječava se i razvoj korova koji su također jedan od uzročnika prenošenja bolesti i štetnika", napominje ova profesorica.

Prednost i nedostatak

Činjenicu da staklo propušta sto posto svjetlosti, dok plastika propušta 70 posto, vidi i kao prednost i kao nedostatak.

"Biljke mogu dobiti ožegotine od tog direktnog zračenja ako dobivaju 100 posto svjetlosti. Zato je preporuka da stavimo mreže preko stakla, ali i da ih obojimo u bijelu boju da bismo koliko toliko spriječili da visoke temperature oštete biljku."

S druge strane, to propuštanje svjetlosti omogućava grijanje koje je neophodno, podsjeća. Prednosti staklenika u odnosu na plastenik su, dodaje, i to što se u njemu mogu proizvoditi sve vrste biljaka.

"U plasteniku to ne možemo. U takvim objektima tijekom zime proizvodimo one biljke koje ne zahtijevaju toliko visoke temperature poput špinata, salata, lukova, rotkvica. Opet, ako su jako niske temperature, moramo voditi računa i o tim biljkama. Ali, ne možemo rajčicu uzgajati u plasteniku zato što tu ne bi preživjela. U stakleniku možemo", ističe Ljubica Pajić.