Proizvodnja rikole

Rikola odnosno Eruca sativa Mill. je jednogodišnja povrtnica kratkog uzgojnog ciklusa. U Dalmaciji samoniklo raste njen sitniji rođak. Skromna je brzorastuća biljka porijeklom s Mediterana. Član je porodice kupusnjača. Ima duboko urezane tamno zelene listove koji rastu iz rozete. Rano cvate blijedim cvjetovima tamnijih žila (do 1m visine).

Od biljke se koristi list i sjemenka. Ovo povrće gorkastog okusa služi kao pikantni dodatak za tjestenine, rižota, pizze, i sl. Sjemenke se prešaju u svrhu dobivanja ulja. Iz ulja se dobiva eruka kiselina (toksična mononezasićena masna kiselina koju nalazimo u sjemenkama uljane repice i gorušice). Upotrebljava se za proizvodnju kliznog sredstva erukamida. Također, ulje se koristi u proizvodnji boja i lubrikanata, te za masažu. Neprerađeno ulje je biorazgradivo pa je dobra alternativa mineralnim uljima u industriji. „Pogačom“ koja ostaje nakon proizvodnje hrani se stoka. Zbog sastava glukozinolata i flavonoida rikola ima snažno antioksidativno svojstvo. Njeno uzimanje potiče izlučivanje enzima sa antikanceroznim djelovanjem. Dodatno, rikuli se pripisuje: adstringentno, diuretičko, digestivno, laksativno i protu-upalno djelovanje. Dobra je kao stimulans, tonik i afrodizijak. Nalazi primjenu u proizvodima za poticanje rasta kose, tretiranje masnog vlasištva, te kao tonik za kožu lica. Efikasna je kod suzbijanja blagih bakterijskih i gljivičnih upala, a visoka koncentracija vitamina C djeluje antiskorbutski. Sadrži vitamin K koji pomaže jačanju i rastu kostiju.

Najbolje je sijati rikolu uzastopno, svakih 2-3 tjedna od sredine proljeća do kraja ljeta. Klije već na niskim temperaturama (-4ºC), pa se u Dalmaciji može sijati od zime. Iz kontejnera se presađuje na 15 cm prorede. Tolerantna je na sušu i zbog toga je kultura interesantna za proizvodnju ulja u aridnim područjima. No, prilikom dugotrajne izloženosti velikim vrućinama listovi će biti lošijeg okusa. Zalijeva se i prihranjuje redovito. Bere se učestalo i to na način da se ne obtrgavaju najdonji listovi. Na taj način se mlade listove potiče na rast i odlaže se prijevremena cvatnja. Ukoliko se pojave cvjetni pupoljci, poberite ih da produžite sezonu. U urodu se može uživati tijekom cijele godine (pogotovo u plasteničkom uzgoju). Pogodna je i za hidroponski uzgoj. Ubrzo nakon cvatnje skuplja se sjeme. Gustoća nasada u intenzivnoj proizvodnji se kreće od 100 biljaka/m² do 300 biljaka/m². Potrebe za sjemenom su oko 20 kg/ha za sijanje u redove, do 50-80 kg/ha kada se sjeme rasprostre. Preporučljiva količina organskog gnojiva prilikom pripreme tla je 25-50 t/ha, dok se 100 kg/ha uree dodaje 3 tjedna poslije sadnje. Prinos lišća od 12-16 t/ha se smatra dobrim (većina od prvog ubiranja). U Indiji prinos sjemenki varira od 350-1000 kg/ha. Glavni problem koji se pojavljuje u uzgoju za lišće je rani odlazak u cvat. No, ponavljanim obtrgavanjem može se odgoditi cvatnja. Štetnici i bolesti rijetko napadaju rikolu vjerovatno zbog gorčine. Poznato je da insekt crni buhač može stvoriti probleme u uzgoju. Pojavljuju se i gljivične infekcije soja Fusarium spp, Sclerotina spp i Phoma spp. na mladim klijancima. U zaštiti je dobar piretrin, a kao preventiva se koristi rotacija kultura. Korov u uzgoju ne predstavlja problem jer rikola brzo raste i pokriva površinu tla ne dozvoljavajući drugim vrstama da se razviju.

Rikola je povrtnica budućnosti jer je: prilagodljiva, brzorastuća, duge sezone, daje nekoliko uzgojnih ciklusa, isplativa i zdrava, te postiže solidnu tržišnu cijenu. Informirajte se i krenite u proizvodnju šampona, kupki, masažnih ulja ili samo vrlo zdrave salate.

Tekst/foto: Vesna Mijat, mag.ing.