Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uvoz
  • 01.06.2011.

Prodaja domaćeg povrća pala 50 posto

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, Stjepan Mikolčić, napominje da građani nemaju razloga za paniku jer svo povrće ide na analizu

  • 1.301
  • 64
  • 0

Mnogim proizvođačima u Hrvatskoj prodaja je unatrag tjedan dana - otkad Njemačka bilježi smrtne slučajeve uzrokovane E.coli na povrću i sve veći broj oboljelih - pala za 50 posto, otkriva Zlatko Zagorec, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara, napominjući kako nam se, očito, događa »domino-efekt«, pa građani, u strahu od ove opake bakterije, sada ne kupuju niti domaće povrće!

- A kad građani ne kupuju, naravno, trgovci onda ne kupuju od nas, pa smo dovedeni u situaciju da, potpuno bezrazložno, bacamo svoje povrće u smeće! Nastavi li se ova histerija, bit ćemo dovedeni do ruba! - ogorčen je Zagorec, napominjući kako je hrvatsko povrće strogo i višestruko kontrolirano, rigoroznije negoli se kontrolira drugdje u inozemstvu.

Nakon što su mnoge europske države već zabranile ili ograničile uvoz spornog povrća iz Njemačke i Španjolske, za koje se pretpostavlja da su izvor zaraze, Hrvatska, kako doznajemo, tu opciju za sada ne razmatra.

Ekonomski rat

- Apsolutno svo povrće koje dolazi iz Njemačke i Španjolske ide na analizu, a rezultati tih testiranja do sada nisu pokazali ništa sporno. Pojavi li se prilikom uvoznog testiranja ikakva sumnja, Hrvatska će posegnuti za istim mehanizmima zabrane uvoza, kazao je jučer našem listu državni tajnik Ministarstva poljoprovrede Stjepan Mikolčić.

Razloga za paniku, napominje, nema. Tako ne misle, međutim, u Rusiji, koja je u potpunosti zabranila uvoz rajčica, krastavaca i salate iz Njemačke i Španjolske, dok su Češka i Francuska s trgovačkih polica povukle krastavce iz Španjolske. Zabranile su ih i Austrija i Belgija, dok Nizozemci, za sada, sporne pošiljke drže na brodovima.

- Zbog onoga što se događa u tim državama, ja sam već izgubio sto tisuća kuna, makar za domaće povrće garantiram da je najčišće u Europi! - nastavlja Zlatko Zagorec.

Kako pak ističe glasnogovornik udruge hrvatskih voćara Frane Ivković, i sam proizvođač jabuka, problem je vani vjerojatno nastao kod malih, ne toliko kontroliranih proizvođača, zbog čega je uvijek korisnije kupovati od proizvođača s registriranim imanjima, koji moraju zadovoljiti standarde. Stjepan Blažeković, predsjednik Udruge povrćara Sisačko-moslavačke županije, koji svoje proizvode plasiraju isključivo na tržnice, između ostalih i u Primorsko-goranskoj županiji, uvjeren je pak kako je priču s E.coli »napuhao« ekonomski rat između konkurentnih tržišta.

- Španjolska, naime, bilježi nešto veći izvoz u posljednje vrijeme, zbog čega se, vjerujem, ovo i događa - zaključuje Blažeković.

Kruške iz uvoza

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska uvozi voća i povrća u vrijednosti od oko 160 milijuna kuna na mjesec! Frane Ivković napominje kako smo, zahvaljujući novim nasadima, uvoz jabuka značajno smanjili, pa sada s uvozima pokrivamo 30, umjesto donedavnih 60 posto potreba. S uvoznim jagodama, nadalje, namirujemo 20, do 30 posto potreba, najviše početkom, i na kraju sezone jagoda kad, pouzdano, jedemo uvozne, dok najviše uvozimo krušaka, čak 90 posto od ukupno potrebnih. Kritično je i s breskavama, kojih uvozimo pedesetak posto. Drugim riječima, gotovo je svaka kruška koju pojedemo uvozna, kao i svaka druga breskva.

U prva smo tri mjeseca prošle godine, kaže državna statistika, općenito uvezli hrane i pića u vrijednosti gotovo dvije milijarde kuna, od siječnja do kraja ožujka ove godine pak ravno toliko! S druge strane, izvezli smo 1,38 milijardi kuna, nešto više od prošlogodišnjih 1,26 milijardi u prva tri mjeseca. Što se povrća i voća tiče, lani smo ga u prva tri mjeseca izvezli u vrijednosti 40,1 milijuna kuna, uvezli pak daleko više, za nevjerojatnih 482 milijuna! Ove su se godine, pokazuju podaci za prva tri mjeseca, stvari donekle poboljšale, jer smo izvezli voća i povrća za 75 milijuna kuna, dok smo uvoz smanjili za oko milijun kuna, na 481 milijun.

Poljoprivredna strategija

Prema zajedničkim podacima Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zdravstva i Carinske uprave, od 1. siječnja do 25. svibnja ove godine u Hrvatsku je iz Njemačke uvezeno 201.571 kilograma zelene salate, rajčica i krastavaca, iz Španjoslke pak daleko više - 86.234 kilograma zelene salate, 1.371 101 kilograma rajčice i 422.596 kilograma krastavaca.

- Do sada nije zaprimljena niti jedna obavijest o mogućem uvozu povrća podrijetlom iz Njemačke ili Španjolske u Hrvatsku, koje bi moglo predstavljati rizik za zdravlje ljudi«, napominju u Ministarstvu poljoprivrede.

Hrvatska sama, kažu službeni podaci, proizvede oko 370.000 tona povrća godišnje, što nije dostatno za hrvatske potrebe. Za tu namjenu koristimo niti pet posto obradivih površina, što znači da ćemo, potencijalno opasnom, uvozu biti ovisni dok god se ne promijeni i domaća - poljoprivredna strategija.

Autor: Bojana Mrvoš Pavić / Ljerka Bratonja Martinović


Izvori

Novi List


Tagovi

Povrtlarstvo Povrtlarstvo Domaća proizvodnja Uvoz

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Rasadničarska proizvodnja u Hrvatskoj iliti koliko voćnih sadnica i loznih cjepova proizvedemo, otkrit ćemo vam sutra. Dakako, provjerili smo i što je najtraženije u ovom iznimno skupom poslu.