Pretraga tekstova
Štetniku odgovaraju visoke temperature jer je porijeklom iz tropskih i suptropskih krajeva. Ima četiri do pet generacija godišnje.
Zelena smrdljiva stjenica, Nezara viridula, položila je jaja u plastenicima i na otvorenom. Proizvođači mogu do kraja vegetacije očekivati napade ovog štetnika.
Zelena smrdljiva stjenica polifagni je štetnik jer napada puno povrtarskih kultura, pa i voćaka. U plastenicima i na otvorenom polju registrirane su mlade ličinke ovog štetnika koje, kao i odrasle jedinke, oštećuju biljke, naročito plodovito povrće i kupusnjače.
Štetniku odgovaraju visoke temperature jer je porijeklo iz tropskih i suptropskih krajeva. Ima četiri do pet generacija godišnje. Jaja su žućkaste boje, a kasnije postaju smećkasta. Može ih biti i do 250. Ličinke i odrasla imaga imaju usni aparat koji probija pokožicu ploda i ubacuje tekućinu iz žlijezde slinovnice koja mijenja boju pokožice i okus biljaka što dovodi i do deformacije plodova, odnosno, smanjene kvalitete, zbog čega postižu slabiju cijenu na tržištu.
Samo prvi stadij ličinki se ne hrane, a ima ih pet, prije nego se preobraze u imago. Najveći problem proizvođačima povrća predstavlja upravo promjena boje pokožice pa se događa da se primjerice rajčica ne može prodati jer se najčešće pri dnu ploda nalaze svijetlije zone dok je ostatak ploda crvene boje.
Za suzbijanje ovog štetnika u Hrvatskoj su dozvoljeni sljedeći insekticidi: Decis 2,5 EC, Decis 100 EC, Scatto, Rotor Super, Demetrina 25 EC i Deltagri.
Najviše se koristila aktivna tvar klorpirifos, ali je zabranjen jer spada u organofosforne insekticide i izaziva genetska oštećenja kod ljudi. Stjenice su inače otporni insekti i u svijetu se njihova brojnost regulira parazitskim muhama i osama što kod nas, za sada, nije slučaj.
Pomaže kombinacija octa, čili i ljuta paprika. S primjenom treba početi navečer ili rano ujutro, kada temperature budu ispod 30°C, a nakon primjene, potrebno je da, barem četiri do pet sati, ne pada kiša.
Tagovi
Nezara viridula Zelena smrdljiva stjenica Suzbijanje Zaštita bilja
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje