Primjena kokošjeg gnojiva može povećati prinos povrća do 40 posto

Kokošje gnojivo korisno je za biljke, a kao i ostala organska gnojiva dragocjen je za zemljište. Proizvedeni stajnjak peradi je odličan za gnojidbu pašnjaka, različitih usjeva, povrća i vrtova. Često je u upotrebi peletirani, navodi stručnjakinja za povrćarstvo Mira Miljković.

Upotreba kokošjeg gnojiva u poljoprivredi

Ima produženo djelovanje do četiri godine, a najbolje je za ishranu biljaka. Sadrži dosta dušika u obliku koji ga čini lako dostupnim biljkama, kao i druge elemente: kalij, kalcij, fosfor, mangan, magnezij i željezo. Njegova pravilna primjena može povećati prinos i do 40 posto.

Koristi od ovog gnojiva za biljke:

• biljke ga lako usvajaju;
• pojačava stvaranje cvjetova i plodova;
• poboljšava imunološki sustav biljaka;
• na procese fotosinteze u biljkama;
• ubrzava sazrijevanje biljaka za desetak dana;
• povećava se sadržaj suhih tvari i šećera u plodovima;
• biljke gnojene kokošjim gnojivom lakše podnose sušu.

Poboljšava, kaže, i kvalitetu zemljišta. Teško se ispire iz njega i ne stvara visoke koncentracije soli kao mineralna. Biljke ga vrlo lako usvajaju, a efikasnost se ogleda u boljem cvjetanju i plodonošenju.

Dobro za kupusnjače, krumpir, tikvice

Posebno dobri rezultati se postižu kod plodovitog povrća, kupusnjača, krumpira, bundeva i tikvica.

Sve veću primjenu ima peletirano gnojivo. Njegova prednost je što nema karakterističan miris, lako se koristi i može se primjenjivati u različitim vremenskim razdobljima. Primjenjuje se u količini 100-300 g/m2. Fermentacija traje oko dva tjedna i nakon toga treba obaviti zalijevanje, naglašava stručnjakinja.