• Petrokemija
  • 07.07.2014. 13:35

Prihrana za rast, razvoj i kvalitetu plodova povrća

Tijekom vegetacije, u slučaju sušnijeg perioda kada je smanjeno usvajanje hranjiva iz tla, uslijed oštećenja lisne mase ili radi sprječavanja pojave nedostatka pojedinog hranjiva, preporučljivo je primjenjivati tekuća gnojiva Fertine.

Foto: freedigitalphotos.net
  • 1.761
  • 95
  • 0

Sigurna proizvodnja povrća uz obradu, pripremu i osnovnu gnojidbu tla NPK gnojivima zahtjeva i prihranu putem tla i lista o kojoj će ovisiti daljnji rast i razvoj, ali i kvaliteta konačnog proizvoda. Nakon što se posađene presadnice povrća dobro ukorijene odnosno kada imaju razvijeno 3 do 5 listova dobro je obaviti prihranu dušikom primjenom KAN-a u količini 100 do 150 kg/ha. Ovisno o vrsti povrća, intenzitetu i načinu uzgoja obavlja se još jedna do dvije prihrane s istim gnojivom u istoj količini. Dušik je element prinosa odgovoran za vegetativan rast i izgradnju svih biljnih organa. Njegovim nedostatkom dolazi do zaostajanja u rastu, listovi su blijedožuti, a broj plodova po biljci se smanjuje. Biljke ga najviše usvajaju na početku vegetacije, tijekom faze glavnog porasta i kada je najveća sinteza proteina.

Tijekom vegetacije, u slučaju sušnijeg perioda, kada je smanjeno usvajanje hranjiva iz tla, uslijed oštećenja lisne mase ili radi sprječavanja pojave nedostatka pojedinog hranjiva, preporučljivo je primjenjivati tekuća gnojiva Fertine. Za prihranu povrća putem lista namijenjene su: Fertina P za sve vrste povrća, Fertina Ca s kalcijem, Fertina B s borom te Fertina Fe sa željezom. Fertina P uz makrohranjiva dušik, fosfor i kalij, osigurava povrću i dobru opskrbljenost nužnim mikrohranjivima, borom, bakrom, željezom, manganom i cinkom. Primjenjuje se kao 0,5 do dvapostotna otopina. Niža koncentracija od 0,5 do 1 posto koristi se dok su biljke još mlade i listovi slabije razvijeni, a kada je list potpuno razvijen može se koristiti i dvapostotna otopina. Osim prskanja listova, preporučuje se zalijevanje tla ili navodnjavanje preko sustava. Primjenom Fertine P veće je nakupljanje suhe tvari u plodovima, posebice kiselina te se poboljšava se kvaliteta, oblik i boja ploda.

Pri uzgoju rajčice i paprike često se javlja problem posmeđenja ploda ili suhe truleži vrha ploda što je uzrokovano nedostatkom kalcija, najčešće na kiselom tlu. Stoga je pri uzgoju rajčice i paprike, kao i ostalog plodovitog povrća, od bitnog značenja lisna primjena Fertine Ca koja sadrži 12 posto kalcija u obliku kalcij-nitrata. Prva primjena treba biti odmah nakon cvatnje kada se koristi jedan postotna otopina, a kasnije se može primijeniti i koncentracija od dva posto u intervalu prskanja 10 - 14 dana. Dobrom opskrbljenošću plodova kalcijem, postiže se bolja skladišna sposobnost plodova, plodovi su čvršći, tvrđi, otporniji na napad bolesti i štetnika i otporniji su na mehanička oštećenja u transportu.

Utjecaj prihrane na rast, razvoj i kvalitetu plodova povrća

Fertina B pozitivno djeluje na oplodnju i pravilan rast ploda jer sadrži 3 posto dušika i 4 posto bora. Primjenjuje se prije i nakon cvatnje u koncentraciji 0,5 - 1 posto. Velike zahtjeve za borom ima cvjetača, sve repe, grašak, rajčica. Kod rajčice plodovi su deformirani sa smeđim nekrozama. Kod graška mlado lišće i vitice su dosta sitne, biljka vene, mahune su slabe i deformirane, s malo zakržljalih zrna. Stoga se pri prvoj pojavi znakova štete mogu zaustaviti primjenom jedan postotne otopine Fertine B.

Na tlima koja imaju visoku pH vrijednost može doći do pomanjkanja željeza, jer je ono blokirano u tlu i nedostupno biljci. Kod izrazito jakog nedostatka željeza, mladi listići izblijede do gotovo bijele boje. Na nedostatak željeza posebice je osjetljiva cikla, špinat, cvjetača, rajčica, brokula, blitva i grah. Stoga kod uzgoja takvih kultura, a i kod uzgoja svih ostalih kultura na tlima s visokom pH vrijednošću, treba folijarno primjenjivati Fertinu Fe sa željezom, ona se koristi u koncentraciji 0,1 do 0,2 posto. S primjenom treba započeti dok su listovi još mladi i aktivni. Osim Fertina za folijarnu prihranu povrća u slučaju suše ili većeg nedostatka dušika može se primijeniti otopina Uree u koncentraciji 0,5 do 0,7 posto. Pri otapanju Uree u vodi snižava se temperatura otopine, stoga otopinu Uree treba pripremiti nekoliko sati ranije kako bi poprimila temperaturu okoline i kako ne bi došlo do pojave ozeblina na listovima. Fertine se mogu koristiti same ili zajedno sa zaštitnim sredstvima ujutro ili predvečer. Prilikom primjene treba utrošiti što više otopine kako bi list i plod upili što više hranjiva.

Foto: freedigitalphotos.net


Tagovi

Proizvodnja povrća Tekuća gnojiva Fertina Prihrana Urea Gnojidba tla Kvaliteta Kalcij Dušik Željezo Fosofor


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobro je pognojena :)