• Zaštita bilja
  • 10.03.2009.

Prezimljujuće muhe mogu uništiti rane kupusnjače i luk!

Zaštita povrća: Muhe

  • 12.627
  • 589
  • 0

Među povrtnim vrstama čiju proizvodnju početkom sezone započinju tržni proizvođači u značajnijoj mjeri su rane kupusnjače i uzgoj ranijih sorata (hibrida) crvenog luka sadnjom lučice. Gotovo svake ih godine napadaju u ekonomski vrlo štetnoj populaciji prezimljujuća populacija kupusne i lukove muhe (Phorbia radicum, Phorbia antiqua), odnosno uzročnici "crvljivosti" kupusnjača i luka. Štete od prve ili prezimljujuće generacije kupusne muhe mogu biti veće od lukove muhe u usjevima luka, a suzbijaju se isključivo preventivno s malim brojem registriranih insekticida u našoj zemlji za tu namjenu (dimetoat, imidakloprid, klorpirifos-etil). Štete su u kontinentalnom dijelu Hrvatske vidljive obično u prvoj polovici svibnja, a preventivne mjere suzbijanja se provode već prije sadnje, tijekom sadnje ili nakon sadnje (u vrijeme aktivnog leta muha i odlaganja njihovih jaja na rane usjeve tijekom mjeseca travnja)!

Premda se kupusna muha navodi kao najvažniji štetnik kupusnjača (Maceljski, 1999), najveće štete u području kontinentalne Hrvatske bilježimo u ranoj proizvodnji kupusa, cvjetače i kelja. Pritom se krajem ožujka ili početkom travnja u polje sadi rasad introduciranih hibrida kraće vegetacije koji se prethodno uzgaja u grijanim plastenicima sjetvom u kontejnere na steriliziranom supstratu (Stender, Klassmann i dr.). Zbog cijene hibridnog sjemena, donedavno poznat način proizvodnje presadnica "golog korijena", više se ne prakticira. Proizvodnja presadnica u kontejnerima s grumenom zemlje oko korijena ima više prednosti, među kojima se posebno ističe lakša prilagodba na otvorene uvjete nakon presađivanja u polje! Poznato je da kupusna muha ima tri do četiri generacije godišnje, ali pošto se pojava prezimljujuće populacije često poklapa sa sadnjom ranih kupusnjača u polje njihov je napad koncentriran na manje površine pa su zabilježeni slučajevi potpunog propadanja slabije zaštićenih usjeva posađenih početkom mjeseca travnja! Naprotiv, aktivnost kupusne muhe tijekom ljeta je značajno manja i "razvučena" (Dreves et al., 2006), pa proizvođači Varaždinskog zelja ili Ogulinskog kupusa, odnosno hibrida koji se sade krajem lipnja i skladište tijekom zime za svježu potrošnju (npr. Saratoga F1, Bartol F1 i dr.) ne bilježe značajne štete od kupusne muhe.

Odrasla kupusna muha (Phorbia radicum) je slična kućnoj muhi, sive je boje, tijela dugog 5-7 mm. Prezimljuju kao kukuljice u tlu, a muhe izlijeću kad temperatura tla iznad 12ºC. U nepovoljnim klimatskim uvjetima prezimljujuća populacija kupusne muhe se pojavljuje postupno, što značajno otežava mjeru zaštite prskanjem biljaka u polju. Odrasle muhe privlači žuta boja, pa se populacija može pratiti žutim ljepljivim pločama ili zbrajanjem srednjih dnevnih temperatura većih od 4,3ºC od početka kalendarske godine.

Prema vlastitim iskustvima u Međimurju rasad kupusnjača koji je presađen u polje početkom svibnja bio je značajno manje napadnut ličinkama kupusne muhe nego rasad posađen krajem ožujka ili početkom travnja. Nakon parenja ženke odlažu jaja, u skupinama do 10 na vrat korijena biljaka ili zemlju u njihovoj blizini. Štete prave bjelkaste do svijetlo-žućkaste ličinke, tijela sužena naprijed, veličine do 10 mm. Nemaju noge niti vidljive glave. Napadnute biljke venu i poliježu, lišće postaje olovnosivo ili plavoljubičasto te se lako čupaju iz tla. Na njima se nalazi više ličinki muhe, a napadnuti dio korijenova vrata ili zadebljalog korijena gnjili. Veće su štete na mladim biljkama, ali u uvjetima nedostatka vode propadaju i jače razvijene presadnice (npr. takvi su slučajevi zabilježeni u proljeće 2000. i 2003. godine). Maceljski (2004) navodi da se kupusna muha može preventivno suzbijati slijedećim postupcima:

  • plošno tretiranje zemljišta prije sadnje (insekticidi na osnovi klorpirifos-etila = Dursban E-48 EC, Pyrifos, Finish EC, Callifos 48 EC),
  • rasipanje granula (Volaton G-5; Dursban G-7,5),
  • zalijevanje biljaka (insekticidi na osnovi dimetoata = Rogor 40 EC, Chromogor, Perfekthion EC, Zagor, Ritam, Calinogor EC i klorpirifos-etila = Dursban E-48 EC i sl.),
  • prskanje biljaka u vrijeme odlaganja jaja kupusne muhe uz veći utrošak škropiva (600 lit./ha) (isti pripravci kao zalijevanjem).

Za svaku spomenutu mjeru propisane su karence u kupusnjačama! Ipak, praksa je dokazala da se metodom prskanja biljaka u polju tijekom leta kupusne muhe i odlaganja jaja postiže slabija djelotvornost, a zalijevanje biljaka insekticidnom otopinom na većim površinama se ne provodi. Zadnjih se godina u kupusnjačama širi primjena insekticida iz skupine neonikotinoida, regulatora razvoja kukaca i naturalita, visoko učinkovitih na određene štetnike i ekološki prihvatljivih u sustavu integrirane proizvodnje povrća (Ester et al., 2003). Neonikotinoidi se koriste metodom potapanja presadnica u kontejnerima u insekticidnoj otopini neposredno prije sadnje u polje. Krajem 90. u Hrvatskoj je dopuštenje dobila primjena imidakloprida (Confidor 200 SL) za namakanje presadnica golog korijena prije sadnje 10-15 minuta u otopini 0,1%. Ipak, ova mjera je bila potpuno neuspješna pri namakanju presadnica ranog kupusa, kelja i cvjetače uzgojenih u kontejnerima tijekom proljeća 2000., 2003., 2004. i 2005. godine (zabilježeno u Međimurju, okolici Zagreba, Bjelovara, Đurđevca, Varaždina, Ludberga). Tako zaštićeni rasad je naknadno u polju potpuno uništila kupusna muha. Premda nema Dopuštenje, u praksi se zadnjih godina širi metoda zaštite kontejnerskog rasada kupusnjača potapanjem u insekticidnu otopinu prije sadnje. Tijekom trogodišnjih pokusa kratkotrajnog potapanja (4-7 sekundi) kontejnerskog rasada ranih kupusnjača u otopinama različitih insekticida iz skupine neonikotinoida (Confidor, Actara, Mospilan) nezadovoljavajuća je učinkovitost na kupusnu muhu dobivena ako su korištene otopine u koncentracijama manjim od 0,5%, odnosno zadovoljavajuća djelotvornost zahtjeva utrošak najmanje 200 grama djelatne tvari/ha. Ipak, vrlo dobri su rezultati u suzbijanju kupusne muhe dobiveni primjenom povišenih koncentracija = 0,75-1,5% pripravaka na osnovi imidakloprida (Prestige 290 FS, Confidor 200 SL), acetamiprida (Mospilan SP) i tiametoksama (Actara 25 WG).

Takva primjena daje vrlo dobru zaštitu od buhača i kupusne brašnene uši u razdoblju 41-48 dana od datuma sadnje u polje, odnosno dominantnih štetnika koji napadaju rane kupusnjače prije početka formiranja glavica. Ovako visoke koncentracije pripravaka nephodne su pri sadnji većeg broja biljaka po jedinici površine (sklop veći od 50.000 presadnica/ha). Ova mjera zaštite je po insekticidnom učinku jednaka najmanje 3-4 folijarnih tretiranja u početku vegetacije protiv kupusne muhe, kupusnih buhača, kupusne brašnene uši i nekih gusjenica. Tijekom 2006. godine dopuštenje je za tu namjenu dobio pripravak Macho 70 WS (d.t. imidakloprid), uz propisanu karencu 42 dana. Koristi se u koncentraciji 0,15%, što uz 200 litara otopine na 60.000 presadnica ranih kupusnjača u kontejnerima daje utrošak 210 grama djelatne tvari imidakloprid na hektar.

Autor: mr. Milorad Šubić


Izvori

Međimurje - županijske novine


Tagovi

Povrćarstvo Zaštita bilja

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kako je krenulo dobro je i ispalo :)