• Povrćarstvo
  • 12.02.2009.

Preventivne mjere u proizvodnji rasada povrća i cvijeća

Zaštita bilja

  • 15.451
  • 732
  • 0

Dobra kvaliteta sjemena jedan je od glavnih preduvjeta za postizanje stabilnih i visokih uroda. Početkom kalendarske godine proizvođači povrća i cvijeća započinju uzgojem rasada (presadnica) u grijanim objektima, a svake sezone bilježimo veće ili manje štete od "mladenačkih" štetnih organizama, odnosno uzročnika biljnih bolesti koje se pojavljuju u najranijim stadijima razvoja i rasta.

Kod nekih kultura uzgoj presadnica traje relativno dugo (npr. celer korijenaš), pa je tada realna opasnost od ranije pojave uzročnika bolesti još veća. Bez obzira radi li se o tradicionalnoj ili suvremenoj (kontejnerskoj) proizvodnji rasada, zbog cijene nabave kvalitetnog sjemena a napose radi troškova izgradnje i grijanja zaštičenih proizvodnih prostora (klijališta, plastenici, staklenici), rizici pojave štetočinja bilja moraju biti svedeni na minimum.

U stadiju klijanja, nicanja i ukorjenjavanja ponika povrća ili cvijeća najčešći su, ali i potencijalno najopasniji, gljivični uzročnici paleži i polijeganja mladih biljčica. Općenito vrijedi pravilo da je značenje (i štete) od paleži ponika to veće, što su uvjeti klijanja i nicanja nepovoljniji. Uzročnici te pojave su različite gljivice koje se mogu nalaziti u nedovoljno steriliziranom supstratu (Pythium, Sclerotinia, Rhizoctonia, Fusarium, Verticillium i dr.) ili se prenose sjemenom (Alternaria, Phoma, Botrytis, Fusarium, Rhizoctonia i dr.). Kako na njihovu štetnu pojavu utječe veći broj čimbenika, mogućnosti prognoze još nisu dovoljno razvijene, pa valja poznavati i primjeniti preventivne mjere suzbijanja. Premda se u temperaturnim zahtjevima neznatno razlikuju, nabrojenim je patogenim mikroorganizmima zajedničko da se najčešće pojavljuju u uvjetima previsoke zasićenosti supstrata vodom. Sklop biljaka ne smije biti pregust jer je relativna vlaga veća, što također izrazito pogoduje širenju bolesti. Imperativ uspješne proizvodnje rasada je korištenje steriliziranog supstrata i deklariranog sjemena!

Gljivični sindrom polijeganja rasada najčešće se pojavljuje u razvojnom stadiju kotiledona (tzv. "lažni" listovi) jer s razvojem prvog para pravih listova biljčice postaju znatno otpornije. Tada u zoni korijenovog vrata (to je ono mjesto gdje biljka izlazi iz zemlje) rasad postaje tanji, vodenasti i lomi se. Presadnice padaju, a naročito ako ima dovoljno vode nastaju veće ili manje plješine ovalna ili eliptična oblika (u 24-36 sati može polegnuti sav rasad) . Vrlo se često na poleglim biljkama nalazi nekoliko uzročnika oboljenja, ali se vizuelnim pregledom ne mogu sigurno determinirati (to je moguće nakon inkubacije pomoću mikroskopa). Polegle biljke treba skupiti i iznijeti iz rasada jer se poremećaj vrlo brzo prenosi od biljke do biljke.

Njihova je pravovremena identifikacija vrlo važna jer uspjeh dezinfekcije nakon sjetve (tzv. djelomična ili parcijalna sterilizacija = zalijevanje mladog rasada fungicidnom otopinom) prvenstveno ovisi o vrsti pripravka prilagođenog nametniku kojeg suzbijamo. Poželjno je preventivno zalijevanje rasada fungicidnom otopinom već prije pojave simptoma (već se prije sjetve zemlja može zaliti fungicidima na osnovi kaptana ili mankozeba), a svakako se mora rasad tretirati čim se primjete prve polegle biljčice. Zalijevati se ne smije preobilno, jer većina uzročnika polijeganja rasada pogoduje veća količina vode. Sjetvom tretiranog sjemena fungicidima može se samo umanjiti zaraza gljivama iz tla! Osim uzročnika polijeganja, u rasadu se mogu pojaviti i neke specifične bolesti pojedinih kultura, npr. kupusna kila (Plasmodiophora brassicae), gangrena korijenovog vrata paprike (Phytophthora capsici), bijela trulež (Sclerotinia sclerotiorum) i sl.

Pri korištenju fungicida valja se se pridržavati dopuštenja, ograničenja i mjera opreza navedenim u priloženim uputama. Neki od spomenutih fungicida imaju dopuštenje samo za parcijalnu sterilizaciju rasada, a ne smiju se koristiti za folijarnu zaštitu u vegetaciji povrća (npr. kaptan, folpet, karbendazim). Primjena nekih pripravka je ograničena samo na pojedine vrste povrća, odnosno neki u uvjetima pojačane insolacije i viših temperatura mogu izazvati fitotoksičnost ako se folijarno primijene na mlade biljčice u klijalištima ili staklenicima (npr. propamokarb-hidroksid). Niti jedan pripravak ne suzbija sve gljivične organizme, pa se njihova primjena može kombinirati (miješati) (npr. kaptan + karbendazim ili kaptan + propamokarb-hidroksid).

Nešto kasnije u uzgoju, a najčešće su napadnute mlade biljke 2-4 tjedna nakon rasađivanja, na presadnicama se može pojaviti sindrom patološkog venuća. Listovi se objese i poprime žuto-zelenu boju, a cijela biljka može imati nepravilan rast zbog oštečenja korijena. Kako lišće stari postaje smeđe, suši se i otpada! Na presjeku kroz korijen vide se različite patološke promjene, ovisne o uzročniku oboljenja (Fusarium, Verticillium, Phytophthora, Rhizoctonia, Thielaviopsis i dr.). Ove se promjene često dešavaju u zaštičenom uzgojnom prostoru, kada se kroz nekoliko godina uzastopno proizvode vrste iz iste botaničke porodice (npr. rajčica, paprika, patlidžan).

Intenzivnim uzgojem povrća, pored osiromašivanja tla određenim makro i mikrohranjivima, s vremenom se akumuliraju određene štetočinje koji postaju ograničavajući čimbenik uspješne proizvodnje. Uz stalno provođenje svih mjera biljne higijene, termička (npr. vodena para) ili kemijska sterilizacija tla (npr. dazomet = Basamid G) često se nameće kao neophodna mjera u zaštićenoj proizvodnji povrća i cvijeća. Prema iskustvima razvijenih zapadnoeuropskih zemalja, moguće je nakon prve pojave patološkog venuća biljaka koristiti mjeru zalijevanja fungicidnom otopinom na mjesta "žarišta" bolesti, a često se koriste pripravci na osnovi tebukonazola (Folicur 250 EW) ili azoksistrobina

Autor: mr. Milorad Šubić


Izvori

Međimurje - županijske novine


Tagovi

Povrćarstvo Uzgoj povrća Uzgoj Cvijeće Zaštita bilja

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kakvi ste sa šumskim gljivama? Kod mene na Dilju ih nije bilo kao inače, a i dosta su uhvatile vlage (pogotovo ove sto pronalazim u vinogradu/voćnjaku). Kako god - jaje, svinjska mast, luka, slanine i pokoja gljiva ;) -ovakvih je ručkova bi... Više [+]