• Proizvođači repe
  • 19.10.2016. 18:00

Pred nove vlasti zbog novca i otkupne cijene repe

Članovi udruge Repro iz Jalžabeta ozlojeđeni zbog združenih otkupnih cijena repe po 1,5 kunu za kilogram, a problem je kažu i što u trgovinama nema za kupiti službeno registriranog sredstva za zaštitu tzv. bijele repe. Dio njih još čeka i na isplatu lanjskog novca!

  • 934
  • 120
  • 0

Buncek sa kiselim zeljem i grah s repom dugovijeke su recepture jela naših starih, a posebice to znaju u Jalžabetu u Varaždinskoj županiji gdje je veliki broj proizvođača repe, ali i zelja. Sjedište je tamo i udruge Repro (broji 35 članova) koja je uložila napore da brendiraju proizvodnju repe, u tom kraju tradicionalne kulture.

Ipak, od toga su kažu odustali jer mjesne vlasti nisu pokazale interes za ustrojem pogona za preradu i kiseljenje repe vrijednog oko 2 milijuna kuna, zbog nedostatka sredstava. Ustrojem pogona u sklopu tamošnje poduzetničke zone stotinjak bi obitelji imalo osiguranu egzistenciju i plasman proizvoda na tržište, a ovako je situacija nezahvalna, jer je otkup repe još uvijek nesrazmjeran.

Kilogram neoguljene repe 1,5 a oguljene 2,5 kune

Kilogram neoguljenog ploda stoji do 1,5 kunu, a kilogram oguljene otkupljuje se po 2,5 kune. Istodobno se u trgovačkim lancima izrezana ukiseljena repa po kilogramu prodaje od 15 do 25 kuna, kaže nam Krunoslav Sokol, tajnik udruge Repro. O tome gdje odlazi razlika odgovara kako i njih to zanima!

Gdje odlazi razlika u cijeni, pitaju se proizvođači?

Proizvođači još čekaju lanjsku isplatu

To više, jer u udruzi svi još nisu dobili lanjske novce pa ispada da mi repu "uzgojimo, operemo, ogulimo, dopremimo, istovarimo i još čekamo isplatu". Repa je, kazuje tržište, dosta tražena kultura - a Jalžabet je kraj od repe. Samo se u mjestu Negovanec stotinjak domaćinstava bavi uzgojem repe. Ona se nekada koristila samo za ishranu stoke, ali danas nije tako jer su ljudi shvatili da je to itekako zdrava namirnica.

Ove godine manje repe

Za razliku od lani, ove će godine biti nešto manje i sitnijeg ploda repe, koja ne voli veliku sušu odnosno traži vodu i ljeto s ponešto padalina. Za dobar urod valja i raspored kiše biti odgovarajući jer u drugom slučaju, kada uvjeti nisu združeni, više je bolesti i štetnika na biljci. Ponajprije cerkospore vrste peronospore tipične za šećernu odnosno bijelu repu tzv. postrnu. Bolest napada lišće koje se potom suši pa biljka propada, a tu su i štete od crvića koji na plodovima buše rupice od čega repa trune.

Aktualna kranjska plosnata okrugla repa

Ovisno o sorti, kaže Sokol postoje tzv. vrste repe od 90 i 120 dana, a unazad 10 godina kod nas je aktualna kranjska plosnata okrugla repa crvene kore. Postoje i manje zastupljene sorte poput varaždinske repe koja ne dostiže debljinu i težinu kranjske, a tu je i domaća autohtona sorta (tako se i zove) koja je bijele ili crvene boje, najkrupnija je, ali je problem što često varira u plodu.

Zaštita domaće autohtone repe mrtvo slovo na papiru

Naš sugovornik kaže kako su je i službeno pokušali zaštititi, dogovarali su se i sa Savjetodavnom službom, ali sve je zasad samo "mrtvo slovo na papiru". Teškoća je i što se potonjoj sjeme ne može nabaviti, već ga sami proizvode, kaže Sokol dodajući da se i sjeme varaždinske i kranjske repe proizvodi, ali i kupuje u Italiji, a problem je i što kod nas (zasad) nema njihove proizvodnje. Repa se sadi početkom sedmog mjeseca odnosno do kraja kolovoza, a biljka je to koja zahtijeva puno ručnoga rada počevši od gnojidbe, zaštite i dr.

Nema službeno registriranih zaštitnih sredstava

Unazad godine dana veliki je problem proizvođača repe što se u trgovinama kažu "ne mogu kupiti registrirana sredstva za zaštitu bilja za bijelu repu". Pa kako se onda zaštititi i držati zakona, pitaju se? Našu bijelu repu štitimo sredstvima za šećernu, na deklaraciji je sredstvo navedeno, ali nije službeno registrirano. Ne znamo što s tim u vezi napraviti? Nemate koga pitati, obraćali smo se ministarstvu poljoprivrede i oni su s tim upoznati jer, upozorili smo ih na taj problem koji i dalje postoji. Ukazuju nam repari i na otkupljivače koji su se tvrde dogovorno združili i spustili otkupnu cijenu oguljene repe na 1,5 kunu.

Gdje god pitate, otkupna je cijena svugdje ista požalili su se i ustvrdili kako je to "žalosno jer uskladištena repa ne može čekati". Ona rana vadi se s polja u prvoj polovici 10. mjeseca odnosno do kraja godine, pa čak i zimi. Nekada se repa ostavljala na hrpama na polju pa se potom zatrpavala zemljom i tako se skladištila no, danas se drži na suhom i tamnom mjestu ali ne zadugo jer gubi na kilaži.

Čišćenje repe

Trećina proizvođača udruge Repro čeka isplatu lanjskog novca

"Ne znamo kuda to sve vodi jer još trećina nas čeka novac za prošlogodišnju isporuku", kaže Sokol dodajući kako su s otkupljivačima sklopili ugovor(e) da im se novac isplati u roku od 3, 4 mjeseca, ali dio njih novac još nije dobio. Ljudi su im išli, molili ih pa čak se i prijetili pokušavajući doći do svojeg, ali na isplate se još čeka. Naš sugovornik broji 1 hektar površina pod repom gdje kaže može izrasti i do 50 tona ploda. Valja znati da je repa zahtjevna biljka, jer se ručno vadi iz zemlje, potom se pere, pakira a za primjerice pet tona repe (pranje, guljenje) valja angažirati i 30-tak ljudi. Uglavnom je riječ o starijima, jer mlađima je i za naknadu to neprivlačan posao. Sokol na svojem imanju za potonje uvijek okupi rodbinu, prijatelje, susjede.

Repa na gospodarstvu Sokol

Za repu nema poticaja

Poticaja za tu povrtnicu nema iako je to najčešća kultura koja se sije iza žitarica ponajprije ječma i pšenice. Kada je o potražnji kisele repe na hrvatskom tržištu riječ, godišnje se kod nas ukiseli 1.500 tona.

Realna cijena kilograma kisele repe po trgovinama 10 kuna

Cijena joj, po trgovinama ističu u udruzi "nikako ne bi trebala biti od 15 do 20 kuna za kilogram" jer bi realna bila - oko 10 kuna! Pretprošle su godine proizvođači repe pokušali iskoračiti i na inozemno tržište, ponajprije slovensko i talijansko, ali se rezultat u konačnici nije polučio. Kako bi se stvari pokrenule na bolje, članovi se udruge namjeravaju organizirati u zadrugu, jer vjeruju da će tako bilježiti konkretnije rezultate. To više, jer repa "ne raste na svakom terenu".

Doznajemo da oko Zagreba baš ne uspijeva (voli humusno, propusno i pjeskovito tlo) kao ni u Zagorju, a ta biljka ni uzgojem tamo nije udomaćena. Naši sugovornici ističu kako je po zagrebačkim tržnicama nemalo repe iz njihovog kraja pa bi je shodo tome trebalo više popularizirati.

U adventskom Beču kilogram kisele repe 1,5 euro

Sokol navodi primjer Beča za adventskih dana, gdje se kao i sve druge delicije prodaje i kisela repa po 1,5 euro.To ne čudi jer Austrija, Njemačka, Slovenija, Italija odnosno zemlje Srednje europe repu umnogome koriste u kulinarstvu. Proizvođače repe treba više cijeniti pa i poticati mlade da krenu u tu proizvodnju jer ulaganja nisu tako velika. Valja poraditi i na prerađivačkim kapacitetima kako bi se roba plasirala bez posrednika predlažu u udruzi Repro dodajući kako zbog cjelokupnog stanja namjeravaju izaći i pred nove vlasti.


Povezana biljna vrsta

Špinat

Špinat

Sinonim: Spanać | Engleski naziv: Spinach | Latinski naziv: Spinacea oleracea L.

Špinat je jednogodišnja zeljasta biljka koja pripada porodici lobodnjača (Chenopodiaceae). Potječe iz zapadne Azije (područja današnjeg Irana) gdje se uzgaja i konzumira već više... Pročitaj više »

Tagovi

Repa Jalžabet Krunoslav Sokol Udruga Repro Proizvodnja Zelje Poduzetnička Zona Pogon Otkup Zaštitna Sredstva


Autorica

Snježana Kratz

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi