Povrtnjak s besplatnom i zdravom vodom

Kiša, snijeg i vjetar jedni su od rijetkih meteoroloških fenomena koji su besplatni, zasad, ali im je budućnost osigurana visokim cijenama.

Dok se za skupa prirodna goriva traže i već nalaze zamjene, za vodu se to ne može reći. Za nju nema zamjene. Svijet polako i sigurno klizi prema nestašici vode, osobito one slatke. Globalne promjene klime, trovanje tla preobilnim količinama mineralnih gnojiva i ispuštanje u zemlju i atmosferu opasnih kemijskih sastojaka učinili su zdravu vodu najprivlačnijom, nužnom i uskoro najskupljom civilizacijskom robom.

Gdje su tu vlasnici biovrtova?

Voćari, cvjećari i povrćari dijele sudbinu katastrofe koju su i sami izazvali zajedno s velikim proizvođačima. Ispiranje nitrata iz mineralnih gnojiva i ostataka pesticida koji dospijevaju u podzemne vode poprima značajne razmjere - čak 20 posto pitke vode u EU sadržava više ostataka agrokemijskih ostataka nego što to dopuštaju propisi. Osobito je opasno ispiranje dušika u vodu koja se poslije pije.

Nitrati mogu izazvati opasne zdravstvene tegobe. Nitrat u tlo a poslije u podzemne vode dospijeva padanjem kiselih kiša i gnojidbom umjetnim supstancijama.

Ozbiljan je problem, primjerice u Nizozemskoj, Danskoj i Belgiji - i životinjski gnoj. To su zemlje s prevelikom koncentracijom stoke i peradi, ali imaju premalo zemlje gdje bi se ti silni viškovi životinjskoga gnoja mogli spremiti. Tvari iz ovih količina ispiru se u tlo i dalje u vodotokove ili u more. Posljedice - pomor ribe i flore i pojava „cvjetanja“ mora.

I još jedna dugoročna - ugrožen je opstanak gotovo 50 posto biljnih i životinjskih vrsta, sve one ne mogu opstati bez vode, zdrave vode. Iako planet Zemlja obiluje vodom, samo je jedan posto slatke vode prikladne za život biljaka i životinja. Ostalo su oceani i mora, ali i sve veći postotak zasoljenosti voda iz podzemnih izvora i tekućih voda. Natapanje takvom vodom urod može smanjiti i do 50 posto, a otrovni elementi preko biljaka mogu ući i u hranidbeni lanac. Ipak, u ovom crnom scenariju vlasnici manjih ekovrtova imaju svoju šansu - hvatanje kišnice izravno s krovova u vodospreme, bačve ili betonirane spremnike kakve imaju mnoge kuće za odmor. Kišnica i snijeg sadržavaju razmjerno najmanje onečišćenu vodu, pogotovo ako je kišnica s mjesta gdje nema industrijskih onečišćenja. A korištenje kišnice ili otopljenoga snijega je besplatno.

Budućnost ekovrtova, dakle, ovisi o povremenim oborinama i umješnosti njihova hvatanja i spremanja. Statistika i praksa o meteorologiji svjedoče kako se negativni scenariji polako ostvaruju. Sušna razdoblja u proljeće i ljeto sve su učestalija, a izmjenjuju se s iznenadnim provalama kiša koje oštećuju preostale usjeve dok bujice odnose plodnu zemlju ili kultivirane poljoprivredne površine zatrpavaju muljem. Stručnjaci koji se bave ekologijom u povrćarstvu, voćarstvu i uzgoju cvijeća preporučuju usporedni pristup - radove koji će osigurati hvatanje kišnice i snijega, ali i preorijentaciju u uzgoju kultura u ekovrtovima. Ova druga aktivnost sastoji se u starovjekovnim i novovjekovnim mjerama za zadržavanje vode u tlu

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor