• Obrt Delma širi paletu proizvoda
  • 27.05.2014. 11:15

Povrtlarske začinske kulture osvajaju Dalmaciju

Obiteljska tvrtka Obrt Delma iz Obrovca Sinjskog uvelike širi paletu poljoprivrednih proizvoda zdrave hrane, a od začinskog bilja značajno mjesto imaju ružmarin, menta, bosiljak, začinska kadulja, tradicionalni peršin, uz standardni eko češnjak, a odsad komorač i ljutiku!

  • 1.975
  • 166
  • 0

Postupno širimo poljoprivrednu proizvodnju zdrave hrane i paletu proizvoda, čime vidno dopunjujemo ponudu našeg obiteljskog gospodarstva Obrt Delma u Obrovcu Sinjskom u lijevom zaobalju Cetine, dakako uz njegovanje i svog suvenira Ovčica Delma. Proizvodnju smo proširili na sadnice povrća, začinskog bilja i cvijeća, od čega izlažem i na sajmovima kako bi se zainteresirani kupci bolje upoznali s našim novim proizvodima. Naime, od začinskog bilja sada u proizvodnji imamo ružmarin, mentu, bosiljak, začinsku kadulju, tradicionalni peršin uz standardni eko-češnjak“, ističe inž. kemijske tehnologije Marina Balajić, direktorica obiteljskog poljoprivrednog Obrta Delma, ujedno najavljujući:

Ljutika u dalmatinskom kršu

Tvrtka PO Delma razvojni program dopunila novim poljoprivrednim kulturama

Također nam je plan proširiti znatno veću proizvodnju (ne)navedenih poljoprivrednih kultura ako sve to financijski uspijemo analizirati i pokriti troškove proizvodnje i prodaje. Inače, lanjskom jematvom smo zadovoljni, postigli smo uspjeh, odnosno opravdali uložena sredstva te krenuli dalje. Sve što smo zaradili prošle godine, ove smo sve ponovno uložili u nove poljoprivredne kulture – u obradu tla, sjeme, zaštitna sredstva, berbu, prodaju. Ovoproljetnu sjetvu (i sadnju) smo uspješno završili, čime smo itekako zadovoljni, jer nas je vrijeme u svemu poslužilo baš onako kako to odgovara našim poljoprivrednim kulturama. Eko češnjak smo davno posadili i odlično je niknuo te upravo završavamo drugo okopavanje te naše začinsko-povrtlarske biljke. Češnjaka smo ove godine posadili više nego lani, nekakvih 90 pletenica, a bude li rodio 1:10, eko češnjaka bismo mogli imati nešto manje od tone.

Češnjak najbolje uspijeva u zemlji crvenici -

pjeskulji

Gospođa Marina naglašava kako je njezina tvrtka Delma i ove godine tradicionalno proširila i proizvodnju glavatog kupusa za kiseljenje u odnosu na kapacitete 2013. kada je proizvela oko 100 tona glavica, ističući kako joj je u svemu desna ruka upravo njezin suprug Luka, za kojega kaže kako je on katica za sve. Marina podsjeća kako su minule godine bili vezani isključivo na mono-poljoprivredne kulture zato što nisu mogli obraditi zemljište koje je bilo pod vodom. Napominje kako su ovog proljeća stavili u zemlju i nešto krumpira, ali su proširili proizvodnju autohtone dalmatinske ljutike (duguljaste). Ističe kako će kompletan ovogodišnji urod dalmatinske ljutike ostaviti kao sjemenski materijal za dogodine.

Delma krenula i u proizvodnju dalmatinske ljutike i povrtlarske začinske kulture

Okopavanje češnjaka u Zagori

Tako ćemo pokušati sačuvati autohtone sorte ljutike dalmatinskog podneblja, odnosno u lijevom zaobalju Cetine gdje ta povrtlarska kultura može itekako uspješno roditi s obzirom na sastav zemljišta, klimatske uvjete i tradiciju, kako bi idućih godina mogli imati veću proizvodnju te tradicijske povrtlarske začinske kulture. Uz to, naša Delma je ove godine proširila i klasično sezonsko povrće koje svakodnevno beremo i dopremamo na sinjsku i splitsku tržnicu, poput zelene salate, mladog boba, mahuna, blitve, špinata, mrkve, mladog luka, peršina. Ove godine smo na splitskom Šućidru kupili i banak (štand) na kojem svakodnevno nudimo svoje poljoprivredne proizvode, ali naše proizvode prodajemo i na kućnom pragu. Također vršimo usluge i dostavom svoje robe na kućne adrese – sve po narudžbi pa smo i na taj način znatno proširili svoju ponudu približivši ju potrošačima. To govori kako je i marketing naše Delme ipak krenuo, što je prava rijetkost u sličnim obrtima odnosno OPG-ovima ne samo dalmatinskog zaleđa“, doznajemo od gospođe Marine Balajić.

Proizvodnja eko češnjaka u tvrtki Obrt Delma

Priča se kako se češnjak nekada smatrao kao biljka protiv uroka navodno zato što su ljudi svaku bolest, odnosno nedaće koje proizvode bolest, smatrali urokom. Urok su tobože pobjeđivali baš konzumirajući češnjak dobivajući tako i dodatnu snagu te je svim služio i kao antibiotik. Gospođa Marina tvrdi kako je češnjak poljoprivredna kultura koju ne jedu životinje te da ga neće ni koze, niti divlje svinje. Dodaje kako je o tome učinjen eksperiment na nekom imanju površine od nekoliko hektara u okolici Trogira. Dio zemljišta je bilo zasađeno češnjakom, koje su veprovi zaobilazili u velikom luku i bilo bi netaknuto, dok bi ostalo zemljište preorali. Voli reći kako češnjak ima široku namjenu te je kao povrtlarska začinska kultura koja je predodređena za civiliziranog čovjeka, odnosno za njegove potrebe.

Malo tko zna kako životinje ne jedu češnjak - divlje svinje ga obilaze u velikom luku

Proizvodnja češnjaka u Ljubitovici

Kaže kako proizvodnja češnjaka nije zahtjevna te da ne traži puno radne snage. Zemljište gdje se sadi ta kultura priprema se, dodaje gospođa Balajić, u jesen kada se ujedno gnoji tlo. „Dakako, sve ovisi od prethodne poljoprivredne kulture koja se na tom istom mjestu uzgajala, no potrebno je obvezno pripraviti kvalitetan stajski gnoj. Inače, proizvodnja eko češnjaka se štiti mehaničkim putem dok dobro pripremljeno tlo toj poljoprivrednoj kulturi omogućava uspješan razvoj u početku, a sve potrebne poslove oko bijelog luka treba završiti tijekom svibnja, kako to biva i ove godine. Nama se svake godine nameće sve veća proizvodnja eko češnjaka, jer je za tim poljoprivrednim proizvodom sve veća potražnja na tržištu, no očekujemo da će mu ovogodišnja prodajna cijena biti vjerojatno niža nego 2013. i zato što se puno više poljoprivrednika odlučilo na uzgoj te poljoprivredne kulture“, pretpostavlja inž. Marina Balajić, koja zacijelo voli svoj posao.

Drugo okopavanje češnjaka u Zagori

Inače, ovih dana smo se uvjerili na terenu kad smo posjetili ruralne prostore u dalmatinskom zaleđu na kaštelanskom trogirskom i šibenskom području te u Zarilićju, Zabiokovlju i Zamosorju vidjeli kako su mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva u svojim obnovljenim dolcima zasadili neočekivano velike količine češnjaka, osim imotskog područja gdje se ta poljoprivredna kultura tradicionalno uzgaja. Svi kažu kako je bijelog luka ipak najviše zasađeno u oplemenjenim krčevinama u sjevernom brdsko-planinskom pojasu bivše Poljičke kneževine, ističući Luku Tadinca iz Dolca. Podsjećaju kako je taj poljoprivrednik i protekle godine najviše zasadio češnjaka te je imao više od 400 rešta kvalitetnog bijelog luka, odnosno oko 40.000 glavica. U tom zasigurno prednjače proizvođači kvalitetnog češnjaka, poznat kao šarac na domaćem i inozemnom tržištu. Toj su se staroj autohtonoj poljoprivrednoj povrtlarskoj kulturi ponovno okrenuli mnogi seljaci u cijeloj Dalmaciji, posebice u priobalju i Zagori. Osim sela na potezu Panj-Bajagić-Obrovac Sinjski-Gala-Otok Dalmatinski uz sjeverni rub Sinjskog polja u lijevom zaobalju Cetine, znatan pomak se u toj proizvodnji najviše zapaža u Turjacima, naselju u sastavu Grada Sinja, na južnom rubu Sinjskog polja gdje su zemlja pjeskulja i klimatski uvjeti pogodni za uzgoj bijelog luka.

Dalmatinski poljoprivrednici se sve više okreću uzgoju ljutike i komorača

No, dalmatinski težaci su ove godine više zainteresirani i za uzgoj stare autohtone dalmatinske ljutike duguljastog oblika u busenjima. Nasadi te povrtlarske kulture se tijekom ovog proljeća mogu vidjeti na njivama mnogih poljoprivrednika u ruralnom prostoru diljem Dalmacije. No, miris mlade ljutike pripravljene s puževima te na drugi gurmanski način, ovih se dana može osjetiti u mnogim kućanstvima i restoranima tog područja. Ipak se doima kako se u dalmatinskoj kuhinji gotovo najviše koristi češnjak, a gdjegdje i komorač kojemu se također sve više okreću kuhari na području Dalmacije, kao staroj začinskoj kulturi.

Eko češnjak tvrtke Obrt Delma

Poznato je kako je naš eko češnjak iznimne kvalitete te je prepoznatljiv izgledom, okusom, aromom i mirisom. Ove godine su ga posadili i stručnjaci splitskog Instituta za jadranske kulture i dalmatinski krš pa ćemo uskoro doznati njegovu pravu analizu. No, i činjenica sama za sebe govori kako je naš eko češnjak danas takav opstao na tržištu pod naletom toliko bijelog luka iz uvoza posebice iz Kine, Španjolske .Ali još nismo osjetili nikakve promjene, pomake ulaskom naše zemlje u Europsku uniju (1. srpnja 2013.). No što se nas tiče, kvalitetan poljoprivredni proizvod uvijek nađe kupca i u najtežim ekonomskim okolnostima, odnosno svih proteklih godina kako je Hrvatska u teškoj gospodarskoj krizi, i to je nesporno. Naime, naš će se kvalitetni poljoprivredni proizvod i suvenir ovčica Delma uvijek prodavati, cijenu ćemo pokušati prilagoditi vremenu i platežnoj moći potrošača, dakako i zahtjevima tržišta – domaćeg i izvan Hrvatske“, optimistična je Marina Balajić.

Balajićev eko češnjak iznimne kvalitete – prepoznatljiv na domaćem i EU tržištu

Marina Balajić i njeni proizvodi

Nadalje, gospođa Marina ističe kako je i njezinoj tvrtki Delma potrebna bolja suradnja lokalne i državne zajednice radi stvaranja šireg tržišta te proizvodnje, sigurnijeg i uspješnijeg godišnjeg poslovanja. „Sada ne mogu točno reći kako bi to sve izgledalo, ali mali poljoprivredni proizvođači poput naše tvrtke Delma, teško mogu konkurirati velikima odnosno trgovačkim lancima. Očekujemo od mjerodavnih lokalnih i državnih institucija kako će ipak nešto učiniti kako bi se na tržištu barem donekle zaštitio naš kvalitetni proizvod. Doduše, mi još nemamo toliko proizvedene robe za neka velika tržišta, tim više što proizvodimo autohtone sorte vezane za kraj gdje su i ponikle. Primjerice naš eko češnjak je poljoprivredna kultura, odnosno domaća sorta, koju je teško komercijalno proizvoditi. Jer, u ovom našem kraju bi se na zemljištu površine od nekoliko stotina metara četvornih moglo proizvesti tek nekih 500-600 kilograma eko češnjaka, što se nikako ne bi moglo usporediti s nekim povrćarom koji bi negdje u ravnici mogao proizvesti nekoliko tona na zemljištu iste površine“, računa Marina Balajić. Oni koji ju dobro poznaju za gospođu Balajić kažu kako je optimist, uvijek vedra i nasmijana; u poslu temeljita, marljiva, maštovita i domišljata, strpljiva, ustrajna, tražeći nove izazove poput izrade turističkog suvenira ovčice Delma od odbačene vune po vrletima planina Dinare, Kamešnice, Svilaje te proizvodnje eko češnjaka te plasiranja tih proizvoda na domaćem i inozemnom tržištu.

Marina Balajić i proizvodi njene tvrtke Obrt Dalma

Nikad ne gubim nadu smatrajući kako se nikako ne mogu izmicati ako sam se odlučila i opredijelila za posao koji obavljam te da sebi mogu priuštiti – kako bih jedne godine radila i proizvodila to za što sam registrirala tvrtku, a druge godine ne bih. No, valja živjeti i opstati, a zato treba raditi. Držim kako se upornost i dobra volja za radom i življenjem uvijek isplati. To uvijek na kraju bude nagrađeno – nekad manje, nekad više. Primjerice, cijeli ruralni prostor u lijevom zaobalju Cetine (Panj, Bajagić, Obrovac Sinjski, Gala, Otok, Ruda, Grab), ima ogroman potencijal čak i više nego li Provansa i Toskana zajedno za proizvodnju kvalitetna povrća, posebice češnjaka i ljutike, zahvaljujući tradiciji, obilju sunca, zdrave vode, pogodnih klimatskih uvjeta, a sve je gotovo nadomak turističkih destinacija (Split, Kaštela, Trogir, Omiš, Makarska rivijera) do koji se brzim cestama može doći tek za 20-ak minuta ili najviše sat vremena udobne vožnje“, tvrdi inž. kemijske tehnologije Marina Balajić, direktorica obiteljskog Obrta Delma, zaključujući:

Čuvati autohtone poljoprivredne kulture poput ljutike, posebice tradiciju i identitet

Znači, tek ubrano povrće ovdje na njivi tijekom jutra može u svježem stanju brzo doći na dogovoreno odredište. Samo se moramo bolje organizirati i udružiti kako bismo bili jači, stabilniji i sigurniji na tržištu. Uz to, moramo čuvati naše stare autohtone poljoprivredne kulture, također i kvalitetu, a istodobno postupno širiti proizvodnju i asortiman proizvoda. A mi to sve možemo, znamo i umijemo, samo moramo voljeti i cijeniti ono što radimo i imamo, posebice našu tradiciju i svoj identitet na što smo itekako ponosni."


Povezana biljna vrsta

Komorač

Komorač

Sinonim: Divlji komorač, koromač, slatki kopar | Engleski naziv: Fennel | Latinski naziv: Foeniculum vulgare Miller

Komorač se upotrebljava ponajviše kao začin. Ima dubok, snažan i razgranat vretenasti korijen. U vegetativnoj fazi stabljika mu je skraćena i obavijena rukavcima. Cvjetna... Pročitaj više »

Tagovi

Začinsko bilje Obrt Delma Marina Balajić Sadnice povrća Ovčica Delma Sjetva Eko češnjak Ljutika Komorač Troškovi proizvodnje Glavati kupus Kiseli kupus Povrtlarska kultura Prodaja na kućnom pragu Antibiotici Ljekovite biljke Stajski gnoj

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi