Problem je što država u proračunu nema predviđena sredstva kojima bi nadoknadila štetu domaćim poljoprivrednim proizvođačima
Nakon što je prodaja domaćeg povrća na početku ljeta bila prepolovljena zbog epidemijske zaraze smrtonosnim tipom bakterije Escherichije coli u Njemačkoj i drugim europskim zemljama, domaći su povrćari zbrojili štete koje iznose i do 70 milijuna kuna.
Naime, prva procijenjena šteta nanesena hrvatskim proizvođačima povrća na 27.000 hektara iznosila je 17 milijuna kuna. Neslužbeno, podaci o nastaloj šteti dobiveni su od samih proizvođača. Njihove su udruge brže-bolje požurile zbrojiti moguće štete, ali i loviti u mutnom, pa prve procjene nisu uzete u obzir.
No slaba je utjeha domaćim povrćarima što je Njemačka, nakon više tjedana čekanja na rezultate brojnih testiranja, tek nedavno potvrdila da prijenosnik smrtonosne bakterije nisu španjolski krastavci nego klice graha s jedne izolirane njemačke farme.
Tako je nanesena golema šteta uzgajivačima povrća u cijeloj Europi, a samo su španjolski povrćari, prema prvim procjenama, tjedno bili 200 milijuna eura na gubitku, jer su potrošači uvelike izbjegavali kupnju voća i povrća. Dakle, trebat će proći dosta vremena, kao i u slučaju ptičje gripe, da se vrati izgubljeno povjerenje kupaca, jer se broj zaraženih bakterijom E. coli mjeri u tisućama.
Najviše je pala prodaja domaćih krastavaca, čak 60 posto, zatim zelene salate 50 posto i rajčice 40 posto. No problem je što država u proračunu nema predviđena sredstva kojima bi nadoknadila tu štetu domaćim poljoprivrednim proizvođačima.
Europska unija nedavno je osnovala fond vrijedan 210 milijuna eura kako bi proizvođačima povrća nadoknadila gubitke zbog drastičnog pada prodaje njihove robe. Članovima organizacije proizvođača, u kojoj je 35 posto europskih proizvođača, ponudit će se dodatne kompenzacije koje pokrivaju do 70 posto gubitaka.
Hrvatskim povrćarima u slučaju drastičnih gubitaka koji se još zbrajaju, Vlada može pomoći donošenjem odluke o financijskoj pomoći iz državnog proračuna. No neće biti dobro ako pomoć i bude odobrena, kao u slučaju velikih poplava i suša na poljoprivrednim usjevima, a isplata se bude čekala mjesecima.
Velika afera s mutiranom bakterijom E. coli u Njemačkoj, koja je otkrivena početkom lipnja, vrlo je brzo zahvatila i hrvatsko tržište. Prvi su na udaru bili prodavači povrća na tržnicama, dok su manju štetu imali trgovački lanci.
No iako nije realno očekivati zabranu uvoza povrća, domaći proizvođači traže njegovu veću kontrolu, posebno na granici.
Ovako je zbog 500 tona uvezenih krastavaca, ali i 2700 tona drugog povrća u prvih šest mjeseci ove godine, što je bilo nepotrebno jer u sezoni ima dovoljno krastavaca iz domaće proizvodnje, drastično pala domaća prodaja povrća.
Autor: MARINKO PETKOVIĆ
Tagovi
