• Festival češnjaka
  • 12.11.2014. 17:55

Poticaj proizvodnji češnjaka u Hrvatskoj

Doima se kako se mali OPG-ovi ne samo u Dalmaciji, posebice u njezinu zaobalju, sve više okreću proizvodnji domaćeg češnjaka. U to su se mnogi uvjerili i na nedavno održanom Prvom revijalnom festivalu češnjaka u Benkovcu.

  • 11.992
  • 706
  • 0

Doima se kako se mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva u Dalmaciji, posebice u njezinu zaobalju, sve više okreću uzgoju i proizvodnji češnjaka. Potvrđuje to i znatno povećana ponuda bijelog luka na dalmatinskim dernecima, odnosno robno-stočnim sajmovima, dakako i na kompletnom hrvatskom tržištu, pa i u inozemstvu.

Na 1. festivalu češnjaka u Benkovcu

nije nedostajalo ni pjesme

No, unatoč njegovoj visokoj kvaliteti, u što su se uvjerili ne samo mnogi vrhunski domaći nego i poznati svjetski stručnjaci, te potrošači diljem Europe, naš se češnjak, popularni domaći proizvod još uvijek itekako žilavo bori protiv istog poljoprivrednog proizvoda iz inozemstva, primjerice bijelog luka uvezenog iz Kine, po znatnoj nižoj cijeni istaknutog na policama u prodavaonicama domaćih moćnih trgovačkih lanaca.

A naše siromašnije obitelji, koje su najčešći kupci i konzumenti bijelog luka, katkada komentiraju kako im je gotovo svejedno koji će češnjak kupiti jer je navodno bitno da im, kažu, taj proizvod kao začin tek zadovolji okus jela, poručujući: "Luk je luk!"

Zašto se naš češnjak mora boriti s onim iz uvoza - unatoč kvaliteti?

Povrćari iz ruralnog prostora u dalmatinskom zaobalju i priobalja, te u predjelima naše slavonske ravnice, najavljuju kako su tijekom ove godine proizveli neusporedivo veće količine kvalitetna češnjaka nego lani, od kojih su uglavnom otkupljeni tržišni viškovi spomenutog proizvoda. Neki od njih, doduše, ističu kako su velike količine češnjaka već do sada prodali na dernecima i robnim sajmovima diljem Hrvatske, ali i izvan granica Lijepe naše.

Na 1. Festivalu češnjaka nije izostao ni

dalmatinski pršut uz bijeli luk

Podsjetimo kako je 14. rujna ove godine, u Benkovcu održan i Prvi festival češnjaka Zadarske županije gdje su poljoprivrednici iz naše zemlje također imali mogućnost predstaviti i ine svoje proizvode, osim bijelog luka. Zahvaljujući toj gospodarsko-gastronomsko-turističkoj priredbi, tada se miris češnjaka s maslinovim uljem najviše širio Benkovcem, a zahvaljujući povjetarcu osjetio se i u široj okolici. I to govori koliko se pridaje važnosti poticanju proizvodnje te poljoprivredne kulture.

Kompletne količine češnjaka proizvedenog tijekom ove godine u Hrvatskoj, pogotovo u ruralnom prostoru zagorske, priobalne i otočne sunčane Dalmacije, vjerojatno će se znati tek potkraj 2014. i početkom 2015. kada se bude analizirala kompletna poljoprivredna proizvodnja za ovu godinu.

Prema neslužbenim podacima, u Hrvatskoj se godišnje uveze oko 2.000 tona češnjaka, ali nije sasvim poznato koliko ga se proda u razdoblju kada se najviše konzumira, iako je potrošačima znana njegova veličina, boja, aroma, kvaliteta. Mnogi kupci ističu kako je općenito najukusniji, najslađi i najkvalitetnijih češnjak iz dalmatinskog podneblja koji se uzgaja na suncu u škrtoj pjeskovitoj zemlji crvenici i crnici u škrapama, dolcima, krčevinama, između suvozidina, gdje su prije toga rasli drača, kupina, korov, kamo još na magarcima i mazgama dogone stajsko gnojivo i bijeli luk okopavaju, plijeve travu rukama.

Tako se radi u cijeloj Dalmaciji, posebice u zamosorskim selima poput Gornjeg i Donjeg Dolca, Srijina u Gornjim Poljicima, Sinjskog Obrovca te sela u Zabikovlju i Zarilićju, primjerice u imotskom i vrgoračkom ruralnom prostoru, kao i u onima u kaštelanskoj i trogirskoj, šibenskoj i zadarskoj zagori gdje se proizvodi vrhunski bijeli luk.

Najveća glavica češnjaka u Europi ove godine proizvedena na otoku Srakanu

Milka Strenja i Danijel Baković, dobitnici nagrada

za najljepšu "reštu" i najljepši štand na

1. festivalu češnjaka u Benkovcu

Inače, u primorskoj Hrvatskoj, na otoku Srakanu (pripada kvarnerskoj skupini otoka) kod Lošinja, ove je godine proizvedena najveća glavica češnjaka u Europi. Riječ je o zanimljivu proizvodu koji je nastao od različitih sorti bijelog luka kako bi se dobio najveći i najjači češnjak, ne samo u Hrvatskoj nego i u europskim zemljama.

Njegov je tvorac Igor Rukavina koji ističe kako se nutricionističke vrijednosti češnjaka trebaju otkriti te da je taj poljoprivredni proizvod u fazi proizvodnje sjemena.

Najavljuje kako će se zatim, nakon tri godine, organizirati njegova promocija te plasman najvećeg europskog češnjaka. Priznao je kako je najveći primjerak takvog bijelog luka za kigo. hr radio u tajnosti punih sedam godina, dakako u sklopu svoj OPG-a "Mala Meeee" koji ima sve eko-certifikate.

Stručnjaci su dokazali kako je Igorovo zemljište, na kojem raste češnjak, puno minerala i vitamina te se očekuje da će nakon nutricionističkog istraživanja, češnjak s otoka Srakana gdje živi i radi tek nekoliko stanovnika postati pravi hit u proizvodnji eko-hrane, začinskog proizvoda itekako traženog u svijetu. Doznali smo kako su na Srakanu podignute i farme pilića, gusaka, ovaca, pakama; kao i vrtovi bogati krumpirima, salatama, paprikom, balancanama, peršinom te inim povrćem, a uz to i voćnjacima. Sve govori kako će obitelj Rukavina s otoka Srakane, u cresko-lošinjskom otočju, uskoro ući u nutricionističku povijest Europe.

Prvi festival češnjaka ove godine održan u Gradu Benkovcu

U kvalitetu našeg bijelog luka nedavno su se uvjerili gotovo svi posjetitelji kada je u Gradu Benkovcu održan Prvi festival češnjaka, revijalna priredba tog poljoprivrednog proizvoda. "Nutricionisti kažu kako je benkovački češnjak ljekovit i zdrav. Ljudi su ga prije više jeli s kruhom i maslinovim uljem, zrnom morske soli te uz decilitar domaćeg crnog vina. To su jeli svi koju su dulje živjeli i doživjeli stotu, nego njihovi potomci danas. Kažu kako je benkovački češnjak ima i afrodizijačka svojstva, a i cijena mu je također na visokoj razini. Naime, cijena jedne 'rešte' odnosno vijenca ili niske glavica češnjaka kreće se između 40 i 80 kuna.

Igor Rukavina i njegove najveće glavice

češnjaka u Europi

Problem je u tome što je naše hrvatsko tržište gotovo preplavljeno češnjakom iz uvoza, uglavnom iz Kine. I taj se kineski češnjak dobro prodaje u našim prodavaonicama trgovačkih lanaca pod imenom domaćeg bijelog luka", upozorava Zora Baković, koja je izložila svoj bijeli luk i na ovogodišnjem Prvom festivalu benkovačkog češnjaka.

Mnogi ističu kako se kineski češnjak tako dobro prodaje na hrvatskom tržištu zato što je jeftiniji te da dobro kuri i zato što su naši kupci iznimno loše kupovne moći, iako je kineski češnjak, tvrde, stotinu puta gori. Naime, znalci naglašavaju kako je kineski češnjak tek nekakva imitacija luka, a nikako bijeli luk. "Jer gdje god stavite kineski češnjak – u divenice, kobasice, kulen ili u jelo kao začin, svugdje pokvari okus. No, kako naši potrošači nemaju novca, oni će prije kupiti kineski češnjak, nego naš domaći, dok neki opet kažu luk je luk. Doduše, mnogi naši kupci kažu kako je naš domaći bijeli luk pravi češnjak, ističući njegovu kvalitetu i okus do neba, ali se na kraju ipak odluče za kineski.

Eto, novci odlučuju što će potrošač kupiti i jesti", čulo se i na Prvom festivalu bijelog luka u Benkovcu, gdje su se mogle vidjeti skupine ljudi kako kušaju različite vrste češnjaka, posebice iz benkovačkog ruralnog prostora, sa zajedničkog tanjura s kruhom, maslinovim uljem i solju, te uz čašu crnog domaćeg crnog vina. Svi ipak ističu kako je cijena benkovačkog bijelog luka (pre)visoka za kupce u Hrvatskoj dok u njoj još uvijek traje iznimno teška dugotrajna kriza.

Kušanje benkovačkog češnjaka s kruhom uz maslinovo ulje, zrno soli, čašu vina

Benkovački češnjak u sušari

Tako ocjenjuje i Damir Barić, jedan od članova Udruge Rešta dodajući: "Cijena bi našeg benkovačkog češnjaka vjerojatno bi bila realna kada bi se njegova jedna glavica, nakon što bi se klasificirale, prodavala za dvije kune, a sve preko toga bilo bi previše. Naime, cijenu bijelog luka bi trebalo prilagoditi platežnoj moći naših domaćih kupaca odnosno potrošača. Prije Domovinskog rata Benkovac je u proizvodnji češnjaka, baš kao i u mnogim poljoprivrednim kulturama, bio perjanica.

Poznato je da je proizvodnja češnjaka na području Benkovca bila itekako prepoznatljiva, a znamo zašto ta proizvodnja više nije takva. Tada se benkovački češnjak izvozio, a dobro je poznato zašto je proizvodnja te poljoprivredne kulture sada toliko smanjena. Hoće li i kada dosegnuti razinu proizvodnju na kojoj je bio prije Domovinskog rata, sada je teško ocijeniti."

Drniški pršut i benkovački češnjak

Naime, poznato je kako se na benkovačkom području, prije Domovinskog rata, prodavalo više od 500 tona kvalitetna češnjaka, i to je bio vrhunski proizvod. Na to podsjećaju poljoprivredni proizvođači bijelog luka s benkovačkog područja napominjući kako se prijašnja proizvodnja češnjaka u njihovu ruralnu prostoru jednostavno izgubila. Očekuju kako će ju potaknuti i rujanska priredba bijelog luka koja je održana u njihovu Gradu Benkovcu. Govore nam kako se današnja proizvodnja benkovačkog češnjaka odvija samo na 32 hektara zemljišta te prema procjeni stručnjaka ukupna godišnja proizvodnja je oko 120 tona.

Također smo doznali kako je na području Zadarske županije, u čijem je sastavu i benkovačko područje, u Udruzi Rešt uključeno 40-ak proizvođača bijelog luka, od kojih je njih 15-ak sudjelovalo na Prvom festivalu češnjaka u Benkovcu. Festival je, zapravo, dio projekta Zadarske županije, Agronomskog fakulteta u zagrebu i Grada Benkovca koji se naziva Revitalizacija proizvodnje češnjaka u Zadarskoj županiji.

Zaštita izvornosti benkovačkog češnjaka čija godišnja proizvodnja oko 120 tona

U Zadarskoj županiji ističu kako je cilj navedenog projekta – dobiti što čistiji sadni materijal te češnjaku dati mjesto u povrćarstvu kakvo je imao prije Domovinskog rata kada njegova proizvodnja nikako nije bila upitna. Mnogi se pitaju zašto je baš Grad Benkovac određen za održavanje Prvog festivala češnjaka? Odgovor je jednostavan i jasan: zato što je više od dvije trećine proizvođača bijelog luka iz benkovačkog ruralnog prostora, makar ima proizvođača te poljoprivredne kulture na cijelom području Zadarske županije. Mjerodavni su najavili kako bi prema naputku Europske unije benkovački bijeli luk, nakon dobivenog sadnog materijala, trebalo registrirati kao sortu češnjaka koja bi se zvala Benkovački luk. Naglasili su kako sada slijedi njegova zaštita izvornosti te komercijalizacija odnosno naplata.

Benkovački naj češnjak na Prvom festivalu

bijelog luka

No, kako su Benkovac i Dalmacija gotovo na izmaku ovogodišnjeg ljeta te na pragu rane jeseni bili u mirisu češnjaka, maslinova ulja te inih povrćarskih i voćnih proizvoda, slično je bilo i na istoku Hrvatske, primjerice u Općini Cerić, gdje također postoji tradicija uzgoja bijelog luka. I u tom ruralnom prostoru su tijekom ljeta, primjerice srpnja i početkom kolovoza ove godine, češnjakom itekako mirisala slavonska polja.

Svi proizvođači te poljoprivredne kulture imali su pune ruke posla vadeći češnjak iz zemlje, čisteći ga, dovozeći ga doma, splićući ga i sušeći ga. Na jednoj njivi je zabilježen gotovo iznimno dobar urod od oko 12 tona po hektaru, makar OPG-ovi takav prinos nisu očekivali. Ističu kako će vlastitog bijelog luka dostatno imati za prodaju, konzumiranje i sjeme, ujedno upozoravajući i na činjenicu kako su i tamošnji potrošači zasitili češnjaka iz uvoza, uglavnom kineskog.

Područje Hrvatske itekako pogodno i za proizvodnju češnjaka

Doznali smo kako je prije dvije godine utemeljena Udruga Češnjak u Ceriću koja okuplja više od 20 proizvođača, ali u udruzi očekuju kako će taj broj postupno rasti. Naime, mjerodavni u Udruzi Češnjak ističu kako oni godišnje proizvedu oko 35 tona kvalitetna češnjaka. I Slavonci vole reći kako je područje Hrvatske vrlo pogodno za proizvodnju češnjaka, samo je ta poljoprivredna kultura u njihovu ruralnu prostoru manje zastupljena, nego primjerice u Dalmatinskoj zagori gdje je zemlja crvenica i crnica, ocjenjuju stručnjaci, kao stvorena za uzgoj tog povrća. Vremešniji ljudi pamte kako se bijeli luk prije ipak više uzgajao u Slavoniji, ali je i to bilo nedostatno u odnosu na njegovu potražnju na tržištu.


Fotoprilog


Tagovi

Festival češnjaka Benkovac Zagora Općina Cerić Udruga Češnjak Tradicija Zaštita izvornosti Benkovački češnjak Izvoz Zora Baković Srakan Najveća glavica češnjaka Uvoz

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi