Pospješivanje radiča

Radič (Cichorium intybus) se ističe pozitivnim djelovanjem na rad srca, bubrega i mokraćnog mjehura, povećava apetit, a prepoznatljivog je gorkog okusa zbog prisutnosti intibina. Bogat je izvor minerala (kalija, kalcija, magnezija, željeza i selena), vitamina B i C te vlakana. Na tržištu je prisutan raznolik sortiment radiča i svi se mogu pospješivati, no najčešće se pospješuju radiči tipa Witloof.
Ovaj tip radiča tijekom ljetnih mjeseci formira vretenast korijen i lisnu masu koja se uklanja kako bi se tijekom zimskih mjeseci pri odgovarajućoj temperaturi, ali bez prisutnosti svjetla, potaknuo razvoj novih listova koji formiraju čvrstu zatvorenu glavicu. Radič za pospješivanje najviše se proizvodi u Francuskoj, Belgiji i Nizozemskoj.

Uzgoj

Radič za pospješivanje najčešće se uzgaja iz presadnica. Sjetvu u polistirenske kontejnere (do 160 lončića) treba planirati krajem lipnja (3 do 4 tjedna prije sadnje). Presadnice s razvijenih 4 do 5 pravih listova sade se na razmak između redova 30 do 50 cm, te razmak unutar reda 15 cm. Optimalne temperature za rast radiča su 17 do 20 °C.

Za proizvodnju radiča najpovoljnija su lagana do srednje teška tla (kako bi se omogućilo lakše vađenje korijena u jesen), povoljne strukture, dobrog kapaciteta za vodu i zrak uz vrijednosti pH od 5,5 do 6,5. Preporučuje se predsjetvena gnojidba fosforom (80 do 100 kg/ha) i kalijem (150 do 200 kg/ha), te umjerena prihrana dušikom tijekom vegetacije (do 70 kg/ha). Velika količina dušika potiče stvaranje lisne mase, a smanjuje razvoj korijena i njegovo očuvanje u skladištu.

Pospješivanje radiča

Berba i pospješivanje

Berba radiča za pospješivanje započinje u fazi tehnološke zrelosti korijena, krajem listopada i početkom studenog, ovisno o abiotskim uvjetima tijekom vegetacije. Također, prema žućenju i polijeganju vanjskog lišća rozete možemo prepoznati zrelost korijena radiča.


Pospješeni radič pripremljen za domaću uporabu ili tržište

Pri berbi korijen se vadi zajedno s lišćem i ostavlja na polju u manjim hrpama tijekom 4 do 5 dana kako bi se asimilati iz listova translocirali u korijen. Listovi se zatim režu 3 do 4 cm iznad korjenovog vrata, pri čemu se ne smije oštetiti vegetacijski vrh kako bi se osigurala naknadna vegetacija. Pri klasiranju se za daljnje skladištenje izdvajaju korjenovi promjera gornjeg dijela od 3 do 6 cm jer oni tijekom pospješivanja stvaraju kvalitetne, tržno prihvatljive, izboje. Prije pospješivanja korijen mora proći razdoblje mirovanja pri temperaturama od 2 do 4 °C tijekom desetak dana.

Poticanje vegetacijskog vrha

Kako bi se potaknula aktivnost vegetacijskog vrha pri pospješivanju radiča u prostoriji je potrebno osigurati temperaturu zraka od 15 do 18 °C, relativnu vlagu zraka od 85 do 95% te
izostanak svjetla. Različite su tehnike pospješivanja, a najčešće se koriste letvarice prekrivene
slojem supstrata debljine 2 do 4 cm u koje se slažu korjenovi radiča i prekriju crnom polietilenskom folijom. Potrebno je osigurati umjerenu vlagu supstrata zalijevanjem i povremeno
prozračivati kako pod PE folijom ne bi došlo do prekomjerne vlage te bolesti korjenovog vrata i lišća. Stoga je bolje potpuno zamračiti prostoriju za pospješivanje kako bi se spriječila oštećenja i propadanje biljaka uslijed prekomjerne vlage. Rezultat uspješnog pospješivanja su žute ili blijedo crvene glavice radiča. Pri optimalnim uvjetima pospješivanje traje 14 do 22 dana, dok pri temperaturi od 10 °C razdoblje pospješivanja traje i do 6 tjedana. Pri višim temperaturama u kratkom se razdoblju formiraju rozete rastresitog lišća. Pri berbi radič se reže u zoni korjenovog
vrata kako bi glavica ostala kompaktna i uklanjaju se vanjski listovi. Ovisno o sorti, promjeru i veličini korijena moguće je ostvariti prinos glavica od 15 do 20 kg/m2. Ova zanimljiva i mnogima nepoznata povrtna vrsta najčešće se konzumira u svježem obliku kao salata, u kombinaciji s povrćem i voćem (posebice citrusima) te termički obrađena kao prilog jelima.

Autor: Sanja Fabek, dipl. ing.