Pojava gusjenica vrste Helcystogramma triannulella na batatu

Na području Velikih Zdenaca pronađene su na batatu (Ipomoea batatas) u zaštićenom prostoru gusjenice vrste Helcystogramma triannulella (Herrich-Schäffer, 1854), koja pripada rodu Helcystogramma, podporodici Dichomeridinae, porodici Gelechiidae, redu Lepidoptera.

Ova vrsta još nema hrvatski naziv, engleski naziv vrste je Sweet potato leaf-folder.

Prema podacima iz dostupne literature, štetnik ima godišnje četiri generacije. Javlja se od svibnja do studenog. Voli vlažna staništa, pa se često javlja na navodnjavanim poljoprivrednim površinama i vlažnom nepoljoprivrednom zemljištu na korovima iz porodice slakova Convolvulaceae.

Leptir vrste Helcystogramma triannulella odlaže jaja na listove batata ili korova iz porodice slakova. Iz jaja se razvija gusjenica (slika 1.), koja se hrani listovima.

Gusjenice mlađih stadija razvoja su vrlo sitne, manje uočljive od starijih stadija razvoja, kod kojih je prednji dio tijela (prva četiri segmenta) tamniji, s jasno vidljivom glavom i tri para prsnih nogu. Stražnji dio tijela je kod mlađih stadija razvoja svijetlo zelen bez izraženih pruga s vidljivim dlakama na cijelom tijelu. Veličina gusjenica je od 1 mm do 15 mm. Odrasle gusjenice, uz jasno vidljivu glavu (svijetlo smeđe boje) s parom bočnih očiju, imaju na prsnom dijelu četiri tamna segmenta, nakon čega slijede u trbušnom dijelu svjetliji segmenti s dvije uzdužne tamne pruge. Na čitavom su tijelu jasno vidljive tamne dlake. Na trbušnom dijelu imaju četiri para nogu.

Gusjenice su vrlo pokretne (živahne) te, ako ih pokušate uloviti, vrlo brzo spuznu s lista i pomoću svilene niti spuštaju se na tlo. Grizotine gusjenica su nepravilnog oblika. Gusjenice se hrane mezofilom lista, ali ne i epidermom, koja ostane neoštećena (slika 2.). Unutar napadnutih dijelova lista, obično se uoči izmet tamne boje. Po završetku razvoja gusjenice preklope rub lista (slika 3.) i povežu ga svilom. U tako preklopljenom listu se kukulje. Kukuljica je tamno smeđe boje s tri svjetlije smeđe pruge.

Iz kukuljice se razvija leptir i time je završen životni ciklus jedne generacije štetnika Helcystogramma triannulella (crtež 1.). Leptir je smeđe boje, a krila su prošarana bijelim pjegama u prednjem dijelu, i crnim uz rub. Leptir je oko 12 mm dug i vrlo neprimjetan. Kod njega je karakteristično da se okrene nogama prema gore i pretvara se kao da je mrtav što je vrlo rijetka pojava kod leptira.

Štetnik Helcystogramma triannulella jerasprostranjen u Europi (Austria, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Češka, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Makedonija, Poljska, Portugal, Rumunjska, Sardinija, Slovačka, Španjolska, Švicarska, Ukrajina), Rusiji (centralnom i južnom Europskom dijelu, zapadnom Sibiru; Kavkazu zapadnom Kazakhstanu), Centralnoj Aziji; Koreji; Japanu (Hokkaido, Honshu, Izu Is., Shikoku, Kyushu, Ryukyu Is.); Kini, Tajvanu i sjevernoj Indiji.

Domaćini ovog štetnika su batat (Ipomoea batatas) te korovne vrste slakova (Convolvulus arvensis, Calystegia sepium, Calystegia. japonica).

Prirodni neprijatelj Helcystogramma triannulella je parazitska osica Lisogaster messorius (slika 4.), koja pripada porodici Braconidae, a parazitira ovog štetnika. Parazitska osica odlaže jaja u štetnika. Kukuljica parazitiranog štetnika mijenja oblik i boju (slika 5.), a odrasla parazitska osica izlijeće iz parazitiranog štetnika i nastavlja životni ciklus.

Štetnik Helcystogramma triannulella je prvi puta nađen u Republici Hrvatskoj samo u zaštićenom prostoru na lokalitetu Veliki Zdenci u kojem se uzgaja batat, ali ne i na otvorenom. Gusjenice su u velikom broju pronađene tijekom srpnja i kolovoza. Budući da se gusjenice hrane lišćem, a batat formira puno lisne mase, u skoroj budućnosti ne očekujemo gospodarsku štetu, no ovim putem vas upozoravamo na pojavu novog štetnika.

Vrstu Helcystogramma triannulella je determinirao Stanislav Gomboc, dipl. ing. agr. te mu se ovim putem zahvaljujemo na pomoći kao i dr. sc. Mladenu Šimali, rukovoditelju Odjela za dijagnostiku, Zavoda za zaštitu bilja.

Autor: mr. sc. Lada Bičak / Jadranka Berić, dipl. ing. agr.