Pretraga tekstova
Jesenskom sadnjom Podravskog ozimog češnjaka koji je dio sortne liste čuvanih sorti Republike Hrvatske, do visokih prinosa i krupnih lukovica
Ne smijemo zanemariti kultivare upisane na sortnu listu čuvanih sorti Republike Hrvatske koji nisu rezultat oplemenjivačkog programa, nego su nastali u prirodi gdje ih je netko uočio i umnožio radi dobrih prinosa, prilagodljivosti lokalitetima, istaknutoj kvaliteti i očuvanja biološke raznolikosti. Iz tog smo razloga odlučili istaknuti Podravski ozimi češnjak, tu staru tradicijsku sortu, koja se održala živom na području koprivničke Podravine i Prekodravlja gdje se uzgaja gotovo jedno stoljeće.
Zanimljiva je činjenica koja kazuje da se upravo ova sorta odlikuje krupnim lukovicama čiji je oblik pravilan i okruglast, a koje čini desetak češnjeva obavijenih smećkastom ovojnicom. Govorimo li, potom, o otpornosti na bolesti, tada govorimo o dobroj otpornosti, zbog čega je marnim gospodarstvenicima s područja Prekodravlja i koprivničke Podravine olakšan uzgoj.
To potvrđuje i Zdravko Matotan, autor brojnih stručnih članaka na temu proizvodnje povrća, koji, sukladno istraživanju napominje da Podravski ozimi češnjak u odnosu na druge sorte na području Podravine daje veće prinose koji obiluju krupnim lukovicama, a koji su postignuti sadnjom u ranim jesenskim rokovima uz obvezatno odstranjivanje cvjetne stabljike.
Sije li se, tvrdi on, na području koprivničke Podravine i Prekodravlja, Podravski ozimi češnjak u proljeće, tada neće davati tako dobre rezultate kao u jesen ako govorimo o rodnosti od oko 8 tona i krupnoći lukovica.
Foto: Pixabay.com
Tagovi
Podravski ozimi češnjak Čuvana sorta Republike Hrvatske Sortna lista čuvanih sorti Otpornost na bolesti Visoki prinosi Dobri rezultati
Autorica
Više [+]
Roberta je dvostruka magistrica u području poljoprivrede. Obožava pisanje i fotografiju! Dobitnica je dekanove nagrade za najbolje studente, predavačica na brojnim poljoprivrednim kongresima i nezaposlena profesorica.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje