• Gnojidba povrća
  • 27.05.2021. 13:30

Osim dušika, u prihrani povrća nužno je biljkama osigurati kalcij, bor, željezo i fosfor

Nakon što se presadnice dobro ukorijene u tlu odnosno kada razviju 3-5 listova dobro je obaviti prihranu dušikom, savjetuju stručnjaci Petrokemije

Foto: Martina Popić
  • 694
  • 33
  • 0

Uz obradu, pripremu i osnovnu gnojidbu tla NPK gnojivima, povrće zahtijeva i prihranu putem tla ili lista (folijarno) o kojoj će ovisiti daljnji rast i razvoj, ali i kvaliteta konačnog proizvoda.

Nakon što se posađene presadnice dobro ukorijene odnosno kada imaju razvijena tri do pet lista, dobro je obaviti prihranu dušikom primjenom dušičnih (KAN) ili dušično-sumpornih gnojiva (ASN ili Petrokemijas) te ovisno o vrsti povrća, intenzitetu i načinu uzgoja bit će potrebno obaviti još jednu do dvije prihrane s istim gnojivima.

Tijekom vegetacije, u slučaju sušnijeg perioda, kada je smanjeno usvajanje hraniva iz tla, uslijed oštećenja lisne mase ili radi sprječavanja pojave nedostatka pojedinog hranjiva, stručnjaci tvrtke Petrokemija d.d. preporučuju korištenje tekućih gnojiva Fertina P, Fertina Ca, Fertina B te Fertina Fe. 

Plodovito i korjenasto povrće

U uzgoju plodovitog povrća poput rajčice, paprike, krastavaca, patlidžana, tikvice, tijekom vegetacije obavljaju se dvije prihrane KAN-om ili ASN-om u količini 100-150 kg/ha (10-15 g/m2) ili 150-200 kg/ha (15-20 g/m2) Petrokemijasa ili 70-100 kg/ha (7-10 g/m2) UREE

Prva prihrana, savjetuju, obavlja se nakon što se presadnice dobro ukorijene, a druga nakon zametanja prvih plodova. Gnojiva Petrokemijas i ASN uz dušik sadrže i sumpor koji povisuje nutritivnu vrijednost ploda omogućivši bolju obojenost, veći sadržaj suhe tvari, izražajniju aromu i jestivost ploda. 

Kada je riječ o korjenastom povrću, ono dolazi na drugo mjesto u plodoredu i najbolje uspijeva nakon kultura koje su bile obilno gnojene organskim gnojivom. 

Prilikom međuredne kultivacije usjev se prihranjuje s 200 kg/ha KAN-a ili ASN-a (20 g/m2) ili 250 kg/ha (25 g/m2) Petrokemijasa, koji se raspodijele u dva jednaka obroka. Prva je prihrana kada biljčice imaju 5-6 razvijenih listova, a druga mjesec dana nakon toga. Za peršin listaš pri 5-6 razvijenih listova dodaje se 250 kg /ha (25 g/m2) KAN-a ili ASN-a, a iza svake košnje prihraniti sa 100-120 kg/ha (10-12 g/m2) KAN-a ili ASN-a ili 270 kg/ha (27g/m2) Petrokemijasa. 

Tijekom intenzivnog rasta potrebno je primijeniti Fertinu P, dok je za bolju čvrstoću i kvalitetu korijena poželjno prihranjivati naizmjence s Fertinom B i Fertinom Ca.

Prihrana mahunarki i lisnatog povrća

Mahunasto povrće, u koje spadaju leguminoze bob, grah i grašak, na korijenju imaju simbiotske bakterije putem kojih se djelomično opskrbljuju dušikom iz zraka i vrlo je važno da u prvim fazama razvoja imaju na raspolaganju dovoljno dušika dok ne počnu koristiti dušik iz kvržica. 

Prihranu u količini od 150 kg/ha KAN-a ili ASN-a (15 g/m2) ili 200 kg/ha (250 g/m2) Petrokemijasa je najbolje obaviti u ranim fazama rasta i razvoja odnosno u fazi tri lista kako bismo osigurali dovoljno dušika za početni rast. 

"Za veće sjemenke u mahuni potrebno je prskati s Fertinom B i Fertinom P“, savjetuju stručnjaci.

Lisnato povrće uzgaja se zbog svoje lisne mase pa je dodavanje dušika jedan od preduvjeta rasta i razvoja. Prilikom gnojidbe salate i radiča potrebno je prihraniti sa 100 kg/ha KAN-a (10 g/m2) ili ASN-a ili 150 kg/ha (15 g/m2) Petrokemijasa, te 15 dana prije berbe sa 100 kg/ha KAN-a ili ASN-a ili 150 kg/ha (15 g/m2) Petrokemijasa.

S druge strane, za obilnu lisnu masu špinata i blitve tijekom vegetacije prihranjuje se sa 250 kg/ha (25 g/m2) Petrokemijasa ili 150 kg/ha (15 g/m2) KAN-a ili ASN-a. 

Tijekom vegetacije, ističu iz tvrtke, poželjno je osigurati makro i mikrohraniva putem primjene Fertine P.

Kupusnjače trebaju velik udio osnovnih hraniva

Kupus, kineski kupus, kelj, kelj pupčar, raštika i lisnati kelj, korabica, cvjetač i brokula, kulture koje pripadaju kupusnjačama, traže velik udio osnovnih hraniva s međusobno izbalansiranim odnosom. Zbog toga se nakon sadnje presadnica obavlja prihrana s 100 -150 kg/ha (10 -15 g/m2) KAN-a ili ASN-a ili 150-200 kg/ha (15-20 g/m2) Petrokemijasa. 

"Uočeno je da dodatna folijarna prihrana s Fertinom B i Fertinom Fe na vapnenim tlima pospješuje masu i bolje formiranje listova u glave kupusnjača, dok se na kiselim tlima za bolju strukturu i kvalitetu kupusnjača preporučuje primjena Fertine Ca i Fertine B“, navode iz Petrokemije.

Važno je, napominju, prihranu raditi po točnim preporukama koje se nalaze na ambalaži sredstva, a za više informacija možete im se obratiti na jedan od niže navedenih kontakata ili na besplatni broj telefona 0800 647 647.


Tagovi

Prihrana povrća KAN gnojiva Fertina Plodovito povrće Korjenasto povrće Prihrana mahunarki Kupusnjače Lisnato povrće Petrokemija


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.


Partner

Petrokemija d.d. tvornica gnojiva

Aleja Vukovar 4, 44320 Kutina, Hrvatska
e-mail: prodaja@petrokemija.hr web: http://www.petrokemija.hr

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Obišli smo polja u požeškom kraju koja su stradala od tuče. Štete su ogromne :(