Na površini od pet tisuća četvornih metara, od čega je većina kultura pod plastenicima, Vrljići uzgajaju brojne vrste ranog povrća.
Obitelj Vrljić iz Starog Slatinika 20-ak godina se bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Na površini od pet tisuća četvornih metara, od čega je većina kultura pod plastenicima, uzgajaju brojne vrste ranog povrća. Sredina svibnja i početak lipnja dio je godine kada je najtraženiji mladi krumpir.
"Ovaj krumpir je sađen krajem veljače i sada je u fazi vađenja. Ova godina je dobra, nije bilo jakih zima i pogodovala je krumpiru, došao je ranije nego ovih godina", rekao je za početak Ivan Vrljić.
Proizvođači povrća za domaći ekološki mladi krumpir, ovih dana, mogu postići dosta dobru cijenu.
"Uvozni mladi krumpir je sada između osam i 12 kuna po kilogramu, a ovaj prvi mladi krumpir mi prodajemo po 15 kuna kilogram i bez problema prodamo. Svake godine ovaj prvi krumpir bude malo skuplji, ali brzo to padne na neku realniju cijenu. Svjesni smo da ovo nije realna cijena i to ne kupuje svatko, kupuje onaj tko želi i tko može. Riječ je o ekološkom domaćem krumpiru, nije iz Egipta i Cipra, odakle se po centrima dovozi i onda oni diktiraju cijenu", otkriva Ivan.
Na 700 četvornih metara, površini na kojoj je krumpir posađen, po procjeni našeg sugovornika, trebalo bi biti oko dvije i pol tone uroda.
Mladi krumpir postiže dobru cijenu jer ga brojni ljudi smatraju delicijom koja kratko traje te se uvijek konzumira svježa.
"Mladi krumpir se ne skladišti. Vadi se onoliko koliko možete prodati, u dan ili dva, jer on nakon dva ili tri dana potamni i više to nije mladi krumpir. To je uvijek svježe i u tom je poanta mladog krumpira. Stari krumpir kada se vadi u jesen on je sazrio, kožica je debela i on se može skladištiti. Mladi krumpir ima tanku kožicu i on se ne može čuvati dugo", pojašnjava Ivan.
Budući da obitelj Vrljić proizvodi brojne vrste povrća, ali i drugih vrsta jestivog bilja, ovih dana na OPG-u je puno posla.
"Rajčica i krastavac se vežu špagama, plijevi se, a krastavci su pristigli na branje. To je od plasteničkih kultura, imamo i papriku, to se isto plijevi i njeguje, vani imamo salatu, jagode, kukuruz šećerac i celer. Odlučili smo se za zaokruženu proizvodnju", ističe Ivan.
"Najbolje je kad sami prodate proizvode, ne morate nikoga čekati da vam isplati novce, a i cijene su kudikamo manje u otkupnim centrima nego ovako na tržištu. Prije sam radio s lancima i tada je rok za isplatu bio 60 dana, ali to se nije poštovalo. Sada su smanjili na 30 dana, ali sam ja prestao raditi s trgovačkim lancima. Radim samo maloprodaju na gradskoj tržnici. Nema smisla nešto raditi ako ne dobiješ novac na vrijeme, moraš posuđivati novce za svoje troškove. Bolje je kad si sam svoj gazda", rekao je za kraj Ivan.
Tagovi
Partner
Poljoprivredna televizija
Fertigacija rajčice: Evo kako hraniti biljku kroz kap vode?
Kako spriječiti pucanje rajčice - rješenje je jednostavnije nego što mislite
Podravka ubrala više od 550 tona graška, prvi put bit će samodostatna i u paprici
Biostimulatori, hortikultura i inovacije: prof. dr. sc. Nada Parađiković otkriva kako se gradi održiva biljna proizvodnja
Faktor prinosa: Zašto biljke "gladuju" čak i kada imaju dovoljno svjetla i vode?
Biostimulatori, hortikultura i inovacije: prof. dr. sc. Nada Parađiković otkriva kako se gradi održiva biljna proizvodnja
Mikrozelenje - kako ga uzgojiti i na što paziti?
Slavonska lubenica zaslužuje svoje mjesto na tržištu
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celing Držite se hladovine, priroda i društvo neče nikuda pobječi, bitno je zdravlje. I ja sam ga četvrtak i petak drmao na suncu, skoro Više [+]
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Haha, da, u podne sam se vracala, pa još slikala po putu. Bit ce nešto slika sutra.
