Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj bamije
  • 30.01.2022. 10:30
  • Istarska, Umag

OPG Vela Boška uzgaja bamiju - koriste svu njezinu ljekovitost

U ljekovitost su se uvjerili kada je više njihovih poznanika s raznim dijagnozama, od dijabetesa i žgaravice do helikobaktera, ostvarilo izvanredne rezultate tijekom konzumiranja. Kako bamiju koriste Dubravka Grgić i Ervin Grbavac, vlasnik OPG-a Vela Boška?

Foto: OPG Vela Boška
  • 716
  • 105
  • 1

"Bamija, bamja, bamlja… Ako ti žena napravi bamlju to je kritika, ako ti kažeš da ti napravi, to je samokritika, a ako ti punica napravi, e to je već politika!“

Na ovaj duhoviti citat naišli smo surfajući internetom i zapitali se - o čemu govori?

Bamija za begove

Bamija, osim što je vrlo zdrava biljka, izvrstan je afrodizijak, a begovima je bila omiljeno jelo. Pomalo nevjerojatno, ali čini se da su i njima trebali stimulansi. Tako je najpoznatije jelo od bamije nazvano begova čorba.

Radi se o bosanskohercegovačkom specijalitetu, gustoj juhi s pilećim ili kokošjim mesom koje se priprema u glinenoj posudi. Povrće se peče sve dok ne otpusti sokove pa se dalje priprema uz kombinaciju mesa.

Latinski naziv bamije nekada je bio 'Hibiscus esculentus', kasnije preimenovan u 'Abelmoschus esculentus'. Značenje latinske riječi esculentus je hranjivo odnosno ukusno što savršeno opisuje ovu biljku. Naziva se još i damini prsti te okra.

Kod nas se u svježem obliku može naći samo ljeti, ali se često zamrzava, kiseli i suši.

U kulinarstvu ima široku primjenu. "U našem domaćinstvu postala je neizostavan dio raznih jela poput variva, jela u pećnici, salata pa čak i slastica“, doznajemo od Dubravke Grgić i Ervina Grbavca, vlasnika OPG-a Vela Boška iz Umaga, koji uzgajaju ovu egzotičnu kulturu.

Voljela ju i Kleopatra

Žene će vjerojatno razveseliti činjenica da ova biljka sadrži mioksinol, biljnu alternativu botoksu. Za učinke bamije na kožu znala je još Kleopatra koja ju je obilato koristila za očuvanje mladolikog izgleda. Da sve to nije prazna priča, potvrđuju i klinička ispitivanja.

Jednogodišnja je zeljasta biljka iz porodice sljezovka

Pripisuju joj također ljekovita svojstva. U istočnjačkoj medicini stoljećima se koristi u liječenju probavnih smetnji te crijevnih oboljenja. Smatra se i da regulira razinu šećera u krvi, podiže imunitet, pomaže radu jetre te kod bolesti srca.

"Čaj od bamije je neškodljiv za trudnice i djecu. Ublažava gastritis, gerb, Chronovu bolest, refluks, Helicobacter pylori, žgaravicu, kolitis i druga crijevna oboljenja“, otkriva Dubravka.

Bogata je vitaminima A, C i B6 te je odličan izvor željeza i kalcija. Sadrži velike količine vlakana, škrob, nešto masnoća i riboflavin. U 100 g bamije nalazimo: folnu kiselinu, magnezij, natrij, 3.2g vlakna, 0.1g masti, 2g proteina, 7.6g ugljikohidrata, samo 36 kalorija.

Traži toplinu

Jednogodišnja je zeljasta biljka iz porodice sljezovka koja najbolje uspijeva u područjima toplije klime, a postoji veliki broj visokih i niskih sorti. Stabljike joj stoje uspravno i razgranato dok je korijen slabije razgranat i vretenast. Cijelom dužinom obrasla je dlačicama te ima velike cvjetove koji cvjetaju samo jedan dan u godini.

Plod je u obliku duguljastog tobolca veličine 10-30 cm u kojem se nalazi 70-80 sjemenki okruglog oblika. Plodovi se beru zeleni u periodu od 3 do 6 dana nakon završetka cvatnje i oplodnje, a osim njih, za prehranu se koriste također listovi, stabljike i sjemenke. Sjemenke se mogu samljeti i prepržiti te koristiti kao zamjena za kavu što je praksa u zemljama Afrike i Azije.

Bamija narezana na ploškice

Ne zna se točno njeno podrijetlo. Prema jednima je to Afrika, a prema drugima istočna Indija. Međutim, najstariji pouzdani podaci kažu da se uzgajala još prije 4.000 godina na području Egipta, dok je u Europu unijeta u 13. stoljeću.

Prirodno i zdravo

"Na zamisao o uzgoju bamije došli smo kada se moj otac vratio iz Indije odakle je donio razno sjemenje. Sljedećeg ljeta dali smo joj šansu u našem povrtnjaku i od tada čini neizostavni dio naših gredica“, otkriva Ervin.

U ljekovitost su se, kažu, uvjerili kada je više njihovih poznanika s raznim dijagnozama, od dijabetesa i žgaravice do helikobaktera, ostvarilo izvanredne rezultate tijekom konzumiranja.

"Ljetos smo je u našem šarenom bio-vrtu posadili nešto više nego inače s namjerom da od nje pravimo čaj i tinkturu. Sami sijemo sve iz sjemena, držimo se ekoloških i permakulturnih načela, gnojimo samo organskim gnojivima i po potrebi preventivno tretiramo našim prirodnim pripravcima od koprive, algi i pelina“, opisuju.

Radi se o otpornoj biljnoj vrsti koja nema puno štetnika, ali traži puno sunca i dovoljno vode.

"Konvencionalne i intenzivne metode uzgoja te tretiranje biljaka i tla različitim sintetičkim preparatima i pesticidima koje osiromašuju i truju tlo nikako ne ulaze u naš način rada“, nastavlja Dubravka, inače magistra talijanskog jezika i književnosti. Međutim, ljubav prema prirodi, bilju, uzgoju i liječenju biljem odvela ju je u drugom smjeru.

Bamija treba toplinu, dosta hranjiva i dovoljno mjesta

Dubravka je fitoterapeutkinja, završila je također tečaj permakulture i hortikulture, dok je Ervin inžinjer primjenjene ekologije u poljoprivredi. U vezi su već 7 godina, a oduvijek ih je spajala ljubav prema prirodi i samoodrživom načinu života, ističu.

Važnost poticanja lokanih proizvođača

Za sada uzgajaju na obiteljskoj parceli, ali su dali zahtjeve za zakup državnih poljoprivrednih zemljišta u vlasništu grada Umaga te imaju velike planove, posebice u vidu trajnih nasada. Ciljaju na jedan cijeli produktivni permakulturni šumski vrt.

Smatraju da nije u redu da od prijave na natječaj do potpisivanja prođe i nekoliko godina. "Još nismo došli do tog potpisa nakon više od godinu dana, što svakako nije poticajno za mlade koji nemaju svoju zemlju, a imaju volje i želje za radom na zemlji“, napominju.

Bamija s OPG-a Vela Boška 

Također misle da se bavljenje i življenje od poljoprivrede ne cijeni od strane sustava. Ne potiče se, previše se uvozi i niske su otkupne cijene proizvoda, a ulaganja velika. Zato je ljubav prema takvom poslu najveći poticaj, priznaju.

Uza sve birokratske i ostale prepreke kako bi došli do krajnjeg proizvoda, željeli bi da kupci više podržavaju male proizvođače, lokalne OPG-ove, jer doista nije svejedno od koga se kupuje.

"Mi imamo naviku većinu hrane koju jedemo, i općenito proizvoda, kupovati od hrvatskih i što lokalnijih izvora“, ističu Dubravka i Ervin. Voljeli bi kada bi više ljudi razmišljalo na njihov način jer bi, uvjereni su, za sve tako bilo bolje.


Povezana biljna vrsta

Bamija

Bamija

Sinonim: okra | Engleski naziv: Gumbo | Latinski naziv: Hibiscus esculentus L.

Bamija je jednogodišnja biljka. Sasvim mladi plodovi 3 – 6 dana nakon cvatnje i oplodnje koriste se kao povrće na različite načine, a najviše kuhani ili pirjani. Bamija se može... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Bamija OPG Vela Boška Afrodizijak Begova čorba Kleopatra Dubravka Grgić Ervina Grbavac


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Burnih 2 tjedna 👌😅🚜