Odakle nitrati u povrću i kako djeluju na zdravlje?

Hrvatska agencija za hranu (HAH) na vlastitu je inicijativu izradila Znanstveno mišljenje o riziku od nitrata iz povrća, s ciljem procjene jesu li dobrobiti konzumacije povrća veće od rizika koji je posljedica izloženosti nitratima. Količina nitrata u biljkama ovisi o vrsti tla, količini gnojiva koje se primjenjuje na kulture, intenzitetu svjetlosti, temperaturi, uvjetima rasta te skladištenju.

HAH je tijekom 2012. i 2013. godine proveo istraživanje o prisutnosti nitrata u različitim vrstama povrća, kako bi procijenili rizik za ljudsko zdravlje od izloženosti nitratima. Istraživanje je provedeno na području četiri najveća grada u RH (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek).

Unos nitrata u organizam preko povrća

Nitrati sami po sebi pokazuju vrlo malo toksično djelovanje za ljudski organizam, ali njihovi metaboliti i produkti reakcija (kao npr. nitrozamini) u probavnom traktu mogu predstavljati opasnost za zdravlje. Unosu nitrata kod ljudi najviše doprinosi konzumacija voća i povrća (do 41 % ukupnog unosa), te mesa i pitke vode. S druge strane, konzumacija voća i povrća ima mnogobrojne, dokazane dobrobiti za zdravlje.

Procjenom izloženosti utvrđeno je kako kod svega 0,4% populacije konzumenata dolazi do prekoračenja toksikološke granice (ADI-a) te je zaključeno da zadovoljavanje potreba organizma za gradivnim, energetskim i zaštitnim tvarima dobivenim iz povrća, u ovom slučaju, ima veću dobrobit u odnosu na štetni utjecaj nitrata.

Povrće s visokom razinom nitrata

Neke vrsta povrća, posebice lisnato povrće, sadrže relativno visoke razine nitrata, ali su posljedice za sigurnost hrane nejasne. Nitrati su topivi u vodi i pranje lisnatog povrća (salate, matovilca, endivije) može smanjiti razinu nitrata za 10-15%.

Tablica 1. Količina nitrata u lisnatom povrću (EFSA, 2008)

Znanstveno mišljenje o riziku od nitrata iz povrća možete u cijelosti pročitati ovdje.

Foto: pixabay.com, htuz