• Proizvodnja povrća
  • 26.05.2015. 17:20

Od jutra do večeri optimizam u plastenicima

Niske proljetne temperature i jutarnji mrazovi su i ove godine prouzročili neočekivano velike štete i u plastenicima mnogih OPG-ova u dolini Neretve. Unatoč tome poljoprivrednici, ipak, računaju kako će tijekom ove godine ubrati oko 4.000 tona povrća i voća, od čega više od 2.000 tona rajčica, oko 1.000 tona krastavaca, oko 900 tona paprike.

  • 2.173
  • 332
  • 0

Neretvanski poljoprivrednici - proizvođači povrća, lubenica i dinja - tijekom ovogodišnjeg proljeća imaju pune ruke posla na svojim plantažama, posebice oni u plastenicima gdje zuje freze, moto-kultivatori, a u neposrednoj blizini čuje se i žamor veslačica i veslača u drvenim trupama i lađama u rijeci Neretvi, te njezinim pritocima, rukavcima i kanalima.

Onim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG-ovima), koji su ranije pripremili zemljišta zasadivši ih mladim sadnicama lubenica i dinja odnosno pipuna, niske proljetne temperature i jutarnji mrazovi su im i ove godine prouzročili neočekivano velike štete. Uništena im je gotovo svaka druga sadnica, dok je prvi i drugi mraz mnoge od njih neusporedivo teže oštetio, kao nikada do sada. Toliko se i ne jadaju, jer su godinama navikli na slične nepogode, a ni duhom nisu klonuli, nego su zavrnuli rukave krenuvši punom snagom i poletom na svoje njive odnosno plantaže, nošeni entuzijazmom, ljubavlju i optimizmom. Mnogi od njih, ipak, računaju kako će im se to nadoknaditi kroz bolji urod, organiziran otkup i prodaju ovogodišnjih poljoprivrednih proizvoda, makar su morali izdvojiti dodatna sredstva za kupnju novih sadnica.

Nezapamćeni jutarnji mrazovi prouzročili velike štete neretvanskim povrćarima

Bogata i rodna dolina Neretve

Doima se kako su proljetni radovi digli na noge gotovo cijelu dolinu Neretve gdje svaki poljoprivrednik savjesno obavlja svoju zadaću, pa bi čovjek zaključio kako baš tu vrijedi ono klasično pravilo kako se uz bolju organizaciju, bolje obavlja svaki posao. Na plantaži gotovo svi ostaju po cijele dane, od jutra do večeri, kako bi, rekoše, zacijelo nadoknadili i onih desetak dana koje su izgubili uslijed lošeg vremena i neprikladnih temperatura na izmaku zime i početku proljeća.

Svi manje-više tvrde kako su proljetni radovi i ove godine kasnili procjenjujući kako se sve to, ipak, neće toliko negativno odraziti na kašnjenje dozrijevanja plodova niti na kvalitetu dinja, pipuna, lubenica i povrća; niti na plasman i prodaju njihovih proizvoda na tržištu. Čini se kako su se mnogi od njih ove godine, ipak, više okrenuli toj proizvodnji računajući da će im u konačnici donijeti više koristi, nego primjerice mandarine 2014., kao i godinu prije kada je Hrvatska postala članicom EU (1. srpnja 2013.), koje su ih lani znatno osiromašile. Naime, neretvanski se povrćari i voćari nadaju kako će dinje (pipune), lubenice, zelenu salatu, paprike, rajčice, patlidžane, krastavce, mahune, krumpire, mrkvu lakše prodati na domaćem tržištu, nego mandarine dodajući kako im je ovih dana lijepo vrijeme više naklonjeno. Dakako, mnogi poljoprivredni proizvođači u Neretvanskoj dolini Dubrovačko-neretvanske županije ove godine također očekuju i boluj zaradu na povrću, dinjama i lubenicama, nego na lanjskim mandarinama.

Uzgoj zelene salate u plasteniku

"Nastojat ću sanirati sve sadnice koje su mi oštetili jutarnji mrazovi, a nešto ću opet iznova posaditi. Očekujem kako će na kraju ipak sve doći na svoje, naravno uz više zalaganja i rada, ulaganja. Pokušat ću nadoknaditi bar dio i onoga što sam izgubio lani zbog lošeg plasmana i prodaje mandarina. Nadam se kako će ove godine na domaćem i inozemnom tržištu neusporedivo bolje ići naši kvalitetni pipuni (dinje) i lubenice", procjenjuje neretvanski povrćar Jure Babić iz Vlake. Kaže kako je kako je prvi i drugi ovoproljetni mraz najviše pogodio mlade sadnice dinja i lubenica neretvanskog poljoprivrednika Andrije Martinovića iz Mliništa.

Uz bolju organizaciju i savjete posao napreduje

"Nakon što sam zasadio mlade sadnice dinja i lubenica, odmah sam ih pokrio odgovarajućom folijom. Ali im ni to nije toliko pomoglo, jer su mi rani jutarnji proljetni mrazovi uništili svaku drugu sadnici, te su ih teško i oštetili. Nakon prvog jutarnjeg proljetnog mraza, računali smo kako bi se mlade sadnice mogle oporaviti, ali kad se nakon toga već drugog dana, također tijekom jutra, dogodio i novi mraz, uništivši mi više od polovice nasada, više nisam razmišljao ni o kakvom mogućem oporavku. I stručnjaci su procijenili kako se sadnice nikako neće moći oporaviti, jer su se u međuvremenu mnoge i osušile. Ipak smo malo pričekali kako bismo dobili stručno mišljenje i naputak što nam je dalje raditi, odnosno što bi se još moglo dogoditi sadnicama. Dodatni je problem u tome što nemam iskustva, kao i ostali poljoprivrednici u ovom kraju, jer takvi rano-jutarnji proljetni mrazovi još nisu zapamćeni u dolini Neretve", podsjeća na činjenicu Andrija Martinović.

Neretvanske lubenice

Upućeni kažu kako se i ove godine na plantažama Neretvanske doline lubenicama zasadilo oko 250 hektara zemljišta, a dinja na oko 30 hektara zemljišta ili nešto više od osam puta manje, nego lubenica. Predviđaju kako će se za tržište namijeniti 15-ak tisuća tona lubenica i oko tisuću tona dinja. Također podsjećaju i na činjenicu kako su dvije protekle sezone bile iznimno loše te da su i cijene u prodaji bile vrlo niske uslijed čega su proizvođači imali i neočekivano puno dodatnih problema. Inače, neretvanski poljoprivrednici predviđaju kako će se tijekom ove godine njihove lubenice i dinje na tržištu neusporedivo bolje prodavati nego lani i preklani, pa su već sada gotovo svi zadovoljni onim što rade.

"Moramo uzgajati i proizvoditi ono što će bolje proći na tržištu; ono što će biti kurentnije i donositi bolju zaradu te veće koristi obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG-ovima), dakle nama poljoprivrednim proizvođačima. Primjerice, naše mlade, krhke i osjetljive sadnice lubenica donijet će nam plodove teške i do 10 kilograma. Da bi se to postiglo, potrebno ih je njegovati, redovito zalijevati, pravodobno zaštititi od napada eventualnih bolestiju, dakle pravilno uzgajati - dati im sve kako to predviđa struka!", poručuju neretvanski proizvođači dinja, lubenica i povrća.

U Neretvi će se ove godine dinjama i lubenicama zasaditi oko 280 hektara zemljišta

Plastenički uzgoj dinja

Poljoprivrednici i upućeni u dolini Neretve kažu kako su se povrćari, uglavnom u okolici Grada Metkovića, ove godine bacili na uzgoj i proizvodnju rajčica te da su tom povrćarskom kulturom zasadili 40% zemljišta u svojim plastenicima, neusporedivo više nego krastavcima i paprikama. Dodaju kako je uzgajanje rajčica, paprika, krastavaca u plastenicima u Neretvanskoj dolini poznato i kao plastenička proizvodnja. Naime, od njih doznajemo kako su se ove godine zahuktali proljetni radovi na pripremi zemljišta i sadnji rajčica, paprika i krastavaca u plastenicima, kao nikada prije, ali se na tom prostoru još ne zapaža širenje cjelokupne poljoprivredne proizvodnje unatoč još tako neviđenih akcija poljoprivrednih proizvođača.

Najavljuju kako će njihovi tržišni viškovi (paprike, rajčice, krastavce) iz doline Neretve u svježem stanju dopremati na gradske tržnice u Metkoviću, Opuzenu, Pločama, Dubrovniku, makarskoj, Splitu, gdje će potrošači biti opskrbljeni dostatnim količinama navedenih poljoprivrednih proizvoda koje će moći birati po želji i dubini svog novčanika. Tvrde kako kupci i potrošači najviše traže i cijene svježe povrće koje kupuju na tržnicama tvrdeći da je kvalitetnije i ukusnije od uvoznog, koje se nudi uglavnom u trgovačkim centrima diljem Hrvatske. Zahvaljujući izgradnji plastenika u Neretvanskoj dolini, objašnjavaju, na tom se području na istom mjestu izmjenjuje i proizvodi više povrćarskih kultura tijekom godine poštujući plodored, i to jedna kultura za drugom, primjerice rajčica i krastavci, zelena salata jesenska i zimska.

Krastavci u plasteniku

"Primjerice, prvi jesenski uzgoj zelene salate u plasteniku sam kompletno obrao u prosincu 2014., a zatim sam odmah na isto mjesto posadio drugi uzgoj iste poljoprivredne kulture te sam ga digao krajem ožujka ili početkom travnja ove godine. U tom istom plasteniku upravo sam zasadio rajčice. No, drugu poljoprivrednu kulturu smo zasadili samo radi plodoreda, odnosno izmjene poljoprivrednih kultura. Ove godine smo također prešli na uzgoj krastavaca, ali je na uređenim zemljištima u plastenicima ipak najviše zasađeno rajčica, a u Vidu kod Metkovića i paprika." Međutim, Ivan Šiljeg naglašava naglašava kako će se na području Vida, nadomak rijeke Norin, u plastenicima ipak najviše saditi i uzgajati rajčice.

U svim plastenicima u Neretvi će se ove godine rajčicom zasaditi 40 % zemljišta

"Tu je zemlja iznimno kvalitetna, plodna, kao da je Bogom data za proizvodnju povrća, zahvaljujući i rijeci Norin koja protječe u blizini plastenika pa nema problema ni u vezi zalijevanja. Prve domaće rajčice moći ćemo ubrati brati i nuditi kupcima, potrošačima već krajem svibnja ove godine te će njihova berba trajati negdje do sredine ljeta, a sezona berbe krastavaca i paprika do početka jeseni. Prošle godine nisam imao nikakvih problema u proizvodnji, ponudi i prodaji rajčica, paprika i krastavaca. I sve se dalo prodati, čak i zaraditi, a čini se kako će tako biti i ove godine, vjerojatno i još bolje. Trebali bismo se napokon riješiti dugotrajne ekonomsko-gospodarske krize. Sve govori kako se neretvanski plastenički proizvođači rajčica, paprika, krastavaca, zelene salate još dobro drže.

Paprike uzgojene u plasteniku

Jer, proizvodnja tih poljoprivrednih kultura se itekako isplati, a da nije tako poljoprivrednici ne bi ni proizvodili rajčice, paprike, krastavce, zelenu salatu. A riječ je o kulturama koje zahtijevaju puno posla, pažnje, ulaganja da bismo se toliko trudili i mučili, posebice oko uzgoja i proizvodnje rajčica koju nazivaju kraljicom povrća", komentira zadovoljni Ivan Šiljeg, što potvrđuju mnoga neretvanska obiteljska gospodarstva koja se tradicionalne bave poljoprivredom, tom plemenitom djelatnošću od koje živi cijeli svijet.

Jedan od neretvanskih poljoprivrednih povrćara kaže kako ima sedmeročlanu obitelj te da nitko nije zaposlen u državnim djelatnostima odnosno poduzećima, tvrtkama, uredima, a moraju živjeti, školovati se. Mnogi ističu kako ima još dosta zemlje u dolini Neretve za podizanje plastenika i plasteničke povrćarske proizvodnje. Obećavaju kako će potrošači i u buduće imati više svježeg, kvalitetnog povrća zahvaljujući i pogodnoj klimi, tradiciji i vrijednim neretvanskim poljoprivrednicima. Poručuju kako to sve više moraju iskoristiti kako bi podigli još veću proizvodnju povrća u Neretvi.

Računa se kako će neretvanski povrćari tržištu ponuditi oko 4.000 tona svježeg voća

Računaju kako bi proizvođači povrća u svojim plastenicima tijekom ove godine mogli ubrati i tržištu ponuditi oko 4.000 tona navedenih kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda, od čega nešto više od 2.000 tona rajčica, oko 1.000 tona krastavaca i oko 900 tona paprike. Bitno je što će potrošači moći kupiti svježe i kvalitetno povrće od čega će u konačnici svi imati koristi - otkupljivači, trgovci, prodavači, kupci, dakako i poljoprivredni proizvođači napominjući kako je ovogodišnja sadnja rajčica, krastavaca i paprika organizirano krenula još krajem ožujka i početkom travnja. Čini se kako su i voćari odnosno proizvođači jagoda u Neretvanskoj dolini i okolici zadovoljni urodom tog voća, a i potrošači njegovom kvalitetom, baš kao jagodari u vrgoračkom kraju. Prepoznatljivo je to i tijekom prve ovogodišnje berbe tog prvog proljetnog ovogodišnjeg voća u njihovim jagodnjacima, ali i tijekom ponude i prodaje na mnogim gradskim tržnicama.


Povezana biljna vrsta

Rajčica

Rajčica

Sinonim: paradajz, poma, pomidora, kavoda/kavada | Engleski naziv: Tomato | Latinski naziv: Lycopersicum esculentum

Rajčica je jednogodišnja biljka iz porodice Solonaceae. Uzgaja se u plastenicima, staklenicima i na polju. Dijeli se na srednje ranu i kasnu. Ima dobro razvijen vretenast korijen... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Dolina Neretve Plastenička proizvodnja Povrće Voće Otkupljivači Trgovci Tržište Paprike Dinje Lubenice Rajčica

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi