• Sorte
  • 15.12.2011.

Očuvanje i zaštita starih sorti povrća

Zahvaljujući raznolikosti klimatskih i edafskih uvjeta te dugogodišnjoj tradiciji uzgoja povrća, stvoren je značajan broj iznimno vrijednih ekopopulacija i domaćih sorti povrća

  • 3.714
  • 184
  • 0

Ljudskim migracijama, trgovinom i razmjenama sjeme različitih povrtnih kultura dolazilo je u različite krajeve, a samo ono koje se najbolje prilagodilo lokalnim uvjetima, davalo zadovoljavajuće prinose i kvalitetu služilo je za daljnju reprodukciju.

Biološko nasljeđe vrijednih ekopopulacija povrća

Spontanim križanjima, prirodnom selekcijom pod utjecajem okoline i pažljivim odabirom uzgajivača u mnogim su našim krajevima stvorene brojne vrijedne ekopopulacije povrća. Depopulacijom ruralnog prostora i nestajanjem tradicionalnih seoskih vrtova s jedne strane, kao i komercijalizacijom povrćarske proizvodnje, razvojem novih tehnologija, uvođenjem hibridnog sjemena introduciranih stranih sorti te postupnim gašenjem organizirane domaće proizvodnje sjemena povrća s druge strane, značajan dio hrvatskog vrijednog genfonda povrća je trajno izgubljen, a velikom dijelu to prijeti. Za razliku od drugog kulturnog i duhovnog nasljeđa koje ako se o njemu ne vodi sustavna briga, propada sporije, biološko nasljeđe brzo propada te jednom izgubljenu sortu ili ekopopulaciju nemoguće je rekonstruirati. Zbog tog su razloga brojne nacije razvijene društvene svijesti odavno formirale nacionalne banke biljnih gena u kojima se od trajnog nestajanja čuvaju najugroženije sorte i ekopopulacije biljnih vrsta.

Genetski fond i biološka raznolikost povrtnih vrsta na području Hrvatske izrazito su ugroženi i prijeti im trajno nestajanje.

Iako se godinama zna da su mnoge vrijedne domaće sorte i ekopopulacije nestale, a velikom broju to prijeti, u Hrvatskoj je tek prije par godina formirano Povjerenstvo za zaštitu biljnih genetskih resursa čiji je prioritetni zadatak bio izrada Nacionalnog programa očuvanja, zaštite i održivog korištenja biljnih genetskih resursa.

U sklopu projekta na nacionalnoj razini formirane su radne skupine za pojedine biljne vrste čiji je zadatak napraviti prioritete zaštite, identificirati od gubitka najugroženije sorte, regenerirati ih te pripremiti sjeme za deponiranje u banku biljnih gena.

Domaćim sortama prijeti trajno nestajanje

Radna grupa za povrće koju čine gotovo svi vodeći hrvatski znanstvenici i stručnjaci koji se bave povrćarstvom s Agronomskog fakulteta iz Zagreba, Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka, Visokog gospodarskog učilišta iz Križevaca, Instituta za jadranske kulture iz Splita, Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča, Povrtlarskog centra iz Zagreba te Podravke iz Koprivnice prioritetima u očuvanju i zaštiti odredila je stare domaće sorte i ekopopulacije povrća čije se sjeme ne komercijalizira, a upisane su u Hrvatsku sortnu listu.

Domaćim sortama povrća prijeti trajno nestajanje zbog više razloga. Sve manje je tradicionalnih obiteljskih gospodarstava koja povrće za vlastite potrebe ili za tržište proizvode iz vlastito reproduciranog sjemena već ga kupuju, a ono je uglavnom stranog podrijetla. U Hrvatskoj je organizirana proizvodnja sjemena povrtnih kultura drastično smanjena, uzdržna selekcija i očuvanje sortnosti starih sorti komercijalno već dugo nikome nije zanimljiva, a većina domaćih sjemenskih tvrtki u promet stavlja uglavnom uvozno sjeme.

Tijekom provođenja projekta članovi radne grupe za povrće uspjeli su sakupiti većinu sorti i ekopopulacija s liste prioriteta. Prikupljeno sjeme i reprodukcijski materijal uzgajani su na kolekcijskom polju Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima gdje je napravljena deskripcija, karakterizacija i evaluacija prikupljenog materijala.

U Hrvatskoj se nijedna institucija sustavno ne bavi oplemenjivanjem i stvaranjem novih sorti povrća tako da se u komercijalnoj proizvodnji povrća za tržište gotovo iskljucivo koriste strane sorte i hibridi.

Ugroženost biljnih genetskih resursa na području jugoistočne Europe prepoznala je i švedska Agencija za međunarodni razvoj koja je tijekom zadnjih pet godina u Hrvatskoj provodila projekt SEEDNet s ciljem da do realizacije nacionalnih programa pomogne u očuvanju, zaštiti i održivom korištenju biljnih genetskih resursa.

Za materijale za koje se utvrdila sortna pripadnost deklariranom nazivu napravila se regeneracija te je sjeme, odnosno reprodukcijski materijal pripremljen za trajno čuvanje u nacionalnoj banci biljnih gena i u aktivnoj kolekciji pri Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima.

Dva projekta prikupljanja sjemena

Radna grupa za povrće Povjerenstva za biljne genetske resurse bila je aktivna i na dva druga regionalna projekta. Jedan je prikupljanje starih domaćih sorti i ekopopulacija povrća pomoću učenika osnovnih i srednjih škola na području Koprivničko- križevačke županije, a drugi je prikupljanje, karakterizacija i regeneracija lokalnih ekopopulacija raštike istočnojadranskog obalnog područja. Tijekom akcije prikupljanja sjemena starih domaćih sorti povrća učenici svih osnovnih i srednjih škola na području Koprivničko- križevačke županije prikupili su 9.536 uzoraka sjemena povrća. Prikupljeni reprodukcijski materijal i sjeme posađeni su u kolekcijsko polje Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima gdje se provodio njegov opis i valorizacija. Najvrjedniji dio prikupljenog materijala je regeneriran i pripremljen za trajno čuvanje u nacionalnoj banci biljnih gena.

U drugom provedenom projektu cilj je bio prikupljanje, karakterizacija i regeneracija lokalnih ekopopulacija raštike istočnojadranskog obalnog područja. Osim Hrvatske, u projekt je bila uključena Bosna i Hercegovina te Crna Gora. Naime, raštika je autohtona biljna vrsta koja se uzgaja na otocima i širem obalnom području istočne strane Jadranskog mora. Kao ekstenzivna vrsta povrća uzgaja se isključivo u kućanstvima i reproducira se vlastito uzgojenim sjemenom, što je zasigurno razlogom velike biološke raznolikosti. U komercijalnom smislu nije ekonomski značajno povrće, nema selekcioniranih sorti i sjeme se ne može nabaviti u trgovinama. Depopulacijom ruralnih područja gubi se vrijedna biološka raznolikost koja se ovim projektom želi sačuvati. S istočnojadranskog područja od Istre na sjeveru do Crnogorskog primorja na jugu kroz tri godine provođenja projekta sakupljeno je 139 primki sjemena raštike koje su posijane u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu gdje je na prikupljenom materijalu napravljena deskripcija i vrednovanje gospodarskih svojstava.

Pozitivna iskustva iz ovog pilot-projekta nastojat će se iducih godina prenijeti u druge županije jer osim velike vrijednosti prikupljenog materijala značajna je vrijednost projekta i u podizanju svijesti mlade populacije o potrebi očuvanja biološke raznolikosti.

Najvrjedniji prikupljeni materijal je regeneriran, a njegovo sjeme pripremljeno za trajno čuvanje u nacionalnoj banci biljnih gena. Na žalost, s prošlom je godinom završio projekt SEEDNet, a ni iz Državnog proračuna nisu za ovu godinu planirana nikakva sredstva za očuvanje biljnih genetskih resursa, tako da su aktivnosti na daljem prikupljanju i valorizaciji biljnih genetskih resursa zaustavljene, a ako se to nastavi i u idućem razdoblju i prikupljenom materijalu prijeti opasnost od trajnog gubitka.

Autor: Dr. sc. Zdravko Matotan


Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Povrtlarstvo Sorte


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi