Novi model izravnih plaćanja - spas za povrtlare!

Već je neko vrijeme poznato da je za 1. siječanj 2015. godine najavljen novi model izravnih plaćanja u poljoprivredi. Njime će se potaknuti proizvodnja mlijeka, goveđeg i telećeg mesa, koza, ovaca, šećerne repe, voća i povrća. Poljoprivrednici u kraju oko Županje zadovoljni su novim modelom i pozdravljaju dodatne poticaje za proizvodnju kultura koje su Hrvatskoj važne.

Najveći problem preniska otkupna cijena

Ipak, smatraju kako najveći problem hrvatskih proizvođača hrane nisu poticaji, već i dalje preniska otkupna cijena proizvoda. Jedan od njih je Mirko Bošković iz Cerne, jedan od vodećih povrtlara Vukovarsko-srijemske županije, koji povrtlarske kulture uzgaja na površini od 15 do 17 hektara već godinama, a oko milijun kuna uložio je u pokretni sustav za navodnjavanje. Za Glas Slavonije izjavio je kako su najveći problem niske otkupne cijene, a resornom ministarstvu predlaže da utječe na pošteno formiranje otkupne cijene. Jedino na taj način bi proizvođači pokrivali troškove proizvodnje kroz prodani proizvod, bez da ovise o poticajima.

"Izračunao sam da su troškovi hektara pod lubenicama 68.000 kuna, a ako ih prodamo po 1,10 kuna ili čak po 90 lipa po kilogramu, uberemo 52.000 kuna. Dakle ne da smo nešto zaradili, nego smo na gubitku 16.000 kuna po hektaru.", ogorčen je Bošković.

Povrtlari zadovoljni novim modelom plaćanja

Povrtlari su zadovoljni najavljenim modelom izravnih plaćanja, jer stimuliraju ljude za ovu tešku proizvodnju koja zahtijeva puno ručnog rada. Bošković primjerice, uzgaja krumpir na sedam do osam hektara, papriku na tri, šećernu repu na čak osam, a lubenice na četiri hektara koje će, razočaran ovogodišnjim otkupom, početi smanjivati. Za proljeće ima plan zasaditi i četiri hektara šparoga. Ukoliko se najave ministra Jakovine ostvare, on će biti prezadovoljan jer više neće biti ovisan o otkupljivačima.

Proizvođači povrća smatraju kako bi se, da su ovakvi poticaji uvedeni ranije, mnoga poljoprivredna gospodarstva okrenula povrtlarstvu pa ne bi bilo potrebe za uvozom povrća.

Josip Knežević, mladi poljoprivrednik iz Gradišta, smatra kako novi model isplate poticaja može biti dvosjekli mač: "Ako bude prema prinosu, sve će biti poštenije i onemogućeno će biti muljanje kakvih je bilo ranije kada proizvođač prijavi 20 hektara i dobije poticaj iako nije ništa posijao. Za nas koji želimo raditi pošteno, moglo bi biti dobro ako se realno odredi standard prinosa na koji će se isplaćivati poticaj."

Ako za pšenicu primjerice, bude određen prinos od pet tona po hektaru, to ne bi trebao biti problem jer većina ratara ima toliki prinos, a ukoliko bude 10 tona po hektaru, onda se stvaraju problemi. Ako usjev pogodi nepogoda i ne postigne se traženi prinos, onda stari model ispada povoljniji, jer su stari poticaji makar malo pokrivali ono što je tuča uništila. Knežević ove godine ima 20 hektara pod pšenicom, 15 pod kukuruzom, devet pod sojom i šest hektara pod šećernom repom. Dodatnih 290 eura po hektaru šećerne repe svakako bi ga stimulirao da nagodinu zasije više repe, a smanji površinu pod drugim kulturama. Svakako je potrebno osluškivati tržište i koje kulture traži te prema tome usmjeravati vlastitu proizvodnju.

Foto: depositphotos.com