Nove generacije, stare kulture i novi načini - uljarice zamijenile krave

Nekada je u njihovom dvorištu obitavalo mnoštvo domaćih životinja, a okolnim su poljima dominirale žitarice. Donedavno je u štalama ovoga domaćinstva bilo 60 krava u proizvodnji mlijeka, no danas ih više nema. Od te su proizvodnje odustali prije dvije godine poradi niskih cijena. Sada je fokus, pak, na nekim drugim kulturama i proizvodima.

Imaju 20 hektara zemlje i 6 hektara šume, što je višestruko iznad ovdašnjeg prosjeka. Uzgajaju uljarice, kukuruz, pir, pšenicu, ječam. Dio za vlastite potrebe, dio za prodaju, a šarolikost kultura tu je naravno, radi plodoreda. 

Danas je ovdje koncept života drastično drugačiji no nekada. U malenom selu Šikole nedaleko Ptuja djeluje Kmetija Hergan - poljoprivredno gospodarstvo koje proizvodi hladno prešana ulja buče, suncokreta i lana.

Brigita Hergan je vlasnica i jedina zaposlena na gospodarstvu, ali tu u poslovima itekako sudjeluje i ostatak obitelji. Prije svega suprug Dušan Kos, skladištar u poznatoj tvornici alata Unior, kojega je ljubav prije 20 godina dovela u ovaj ravničarski dio Slovenije. Tu su i Brigitini roditelji i šogorica, koji također sudjeluju u svim aktivnostima imanja i života na selu.

Oni danas uzgajaju uljarice na osam hektara površina od čega šest buče i dva hektara suncokreta, ali i dio sirovine za njihova ulja kupuju i od drugih ovdašnjih proizvođača. Specifično je kako ih zakonodavac u otkupu limitira. "Možemo kupiti i preraditi sirovine samo do one razine koje sami proizvedemo", kaže domaćin, budući da je prerada registrirana kao dodatna djelatnost ovog gospodarstva.

Za proizvodnju bučinih ulja uzgajaju sorte gleidorf i slovensku golicu od kojih dobiju oko 800 kilograma suhog sjemena po hektaru. 

Investirali u nabavu prese i sušaru

Kako bi imali vlastitu proizvodnju ulja nedavno su investirali u nabavu prese, za koju su izvdojili 4.500 EUR-a i u sušaru u koju su uložili dodatnih 25.000 EUR-a vlastitih sredstava. Sustav sušare je višenamjenski, tako da isti može grijati i njihove stambene prostore. Koriste ju i za pružanje usluga sušenja drugim proizvođačima iz okolice.

Dušan preferira hladno prešanje, a otkriva da mu treba 9 do 10 kilograma sjemena za litru ulja najveće kakvoće, prešanog na temperaturama od 20 do 40 stupnjeva Celzijusa.

"Neki proizvođači miješaju bučino s običnim, ali to nije dobro", smatra Dušan dok pokazuje njihove pogone za preradu gdje na godinu proizvedu više od 3.000 litara bučinog i 1.000 litara suncokretovog ulja.

Prodaja im je u vrijeme pandemije pala za 60 posto, ali danas je, kaže, gotovo na normalnim razinama. Lošija prošla godina ih nije pokolebala, dapače. "Čak nam je situacija s Covid-19 donijela i nove kupce, jer se mijenjaju načini kupovine", otkriva Dušan.

"Vi ste prva grupa u ovim obnovljenim prostorima na prezentaciji proizvoda", ponosno i emotivno govori dok pokazuje što su adaptirali i napravili - novouređenu kušaonicu i prodajni prostor. 

Uz hladno i toplo cijeđena ulja tu su i brojni drugi proizvodi - namazi od buče, sjemenke buče različitih okusa: pržene, slane, čili, s vanilijom i cimetom te obične. Nude i različita brašna, poklon pakete, kao i prirodna ulja za tijelo. 

Njihovi se proizvodi mogu kupiti na kućnom pragu, putem interneta i raznim lokalnim sajmovima, a na jednom od njih smo zatekli i Brigitu - u Ptuju na prodajnom štandu festivala Dobrote slovenskih kmetij, gdje u organizaciji poljoprivredne komore, ocjenjuju, prezentiraju i prodaju domaće proizvode. 

Tu, primjera radi, 200 grama sjemenki suncokreta košta 2,5 EUR-a, pola litre suncokretovog osam EUR-a dok će za litru bučinog kupci trebati izdvojiti 17 EUR-a.

Nove su generacije ovdje ostale, ali donijele nove proizvode i načine. Od tradicijske farme krava, svinja i žitarica danas sasvim novi pristupi, ali opet i iznova naslonjeni na tradiciju.