Ne podnosi sam sebe, ljekovit, ali i isplativ

Češnjak ili bijeli luk, botaničkog imena Allium sativum, jedan je od najpoznatijih i najstarijih začina. Podaci o uporabi ove biljke se nalaze u spisima svih starih civilizacija, a i danas je popularnost češnjaka znatna. Zbog svog prepoznatljivog i specifičnog mirisa, ova biljka je nezaobilazna u kulinarstvu, a njegova mnogobrojna ljekovita svojstva osigurala su mu mjesto u svakodnevnoj ishrani. Iako Hrvatska godišnje uvozi čak 1.800 tona, odnosno 90 posto češnjaka za domaće potrebe, sve više je hrvatskih poljoprivrednih proizvođača koji se okreću njegovoj proizvodnji. Velika potražnja za domaćim češnjakom tako je u protekle dvije godine rezultirala udruživanjem proizvođača u udruge. Jedna od udruga koja pokušava pronaći svoje mjesto pod suncem u proizvodnji češnjaka je i Udruga proizvođača češnjaka Češnjak iz Cerića nedaleko Vinkovaca.

Prednosti proizvodnje češnjaka

"Nas 11 proizvođača, najviše iz Cerića, ali i iz Mlake i Vinkovaca, pod češnjakom imamo četiri hektara i godišnje proizvedemo osam tona po hektaru ili ukupno 30-tak tona. Otprilike pola je za prodaju za potrošnju, a ostalo je za sjeme i dio je niža klasa. Kada napravimo računicu, dođemo do spoznaje da je prihod od hektara pod češnjakom kojega prodajemo po cijeni od 15 kuna kilogram, isti kao od 36 hektara pod pšenicom i zbog toga obilazimo naša općinska stredišta i poljodjelcima govorimo o prednostima proizvodnje češnjaka. Problem je u Hrvatskoj što ne postoji sortna lista pa se snalazimo i sami proizvodimo sadni materijal i namjeravamo češnjak koji sadimo, geografski zaštititi", navodi predsjednica Udruge Češnjak Mara Čuljak.

Češnjak iz Kine našem nije ni do pete

Zahvaljujući upornosti članova ove, ali i drugih udruga koje su se osnovale u Slavoniji s ciljem proizvodnje domaćeg češnjaka, ova slavonska, nekad tradicionalna povrtna kultura ponovno se vraća na slavonske njive. Ta će vijest zacijelo obradovati ljubitelje te povrtlarske kulture koji su uvoznom češnjaku, a riječ je ponajprije o češnjaku iz Kine koja proizvodi 77 posto svjetske poizvodnje češnjaka, uvijek zamjerali da nema niti približno ni okusa, ni mirisa kao što ga ima domaći češnjak. Rekli bi, kao uostalom i mnogo štošta drugoga od hrane što uvozimo.

Zajednička ulaganja olakšavaju početke

"Godišnje ima šest mjeseci posla, a na pola jutra, a to ima svako seosko domaćinstvo, može se zaraditi skromna godišnja plaća. Sami konstruiramo pomagala u radu jer su strojevi skupi za nas, ali kada bi proizvođači bili udruženi, kada bi ih bilo više dobro organiziranih, isplatilo bi se zajednički kupiti stroj koji olakšava posao, ali samo na većim površinama", kaže Mara Čuljak dodajući kako je doduše sam početak bavljenja uzgojem češnjaka preskup jer treba sve kupiti, i sadni materijal i zaštitna sredstva i prihranu, ali kako se u konačnici cijeli posao ipak isplati.

Iz udruge Češnjak stoga početnicima savjetuju da prve godine krenu u sadnju najviše 100 kilograma češnjaka kako bi upravo na toj količini savladali osnove uzgoja te povrtlarske kulture, a i sami će sebi proizvesti sadni materijal za neku veću površinu. Po riječima Petra Runjaića koji se proizvodnjom češnjaka bavi već pet godina, vrlo je isplativo baviti se proizvodnjom češnjaka jer je riječ o vrlo dohodovnoj kulturi koja se može saditi i na manjim poljoprivrednim površinama, što mnogim našim seljacima odgovara. "Uvoza će češnjaka biti uvijek, ali našem domaćem češnjaku po kvaliteti ne može parirati niti jedan iz uvoza i zato se ne bojimo da će ostati neprodan", ističe Runjaić dodajući kako je bitno započeti s proizvodnjom, a uz pomoć udruga kao što je cerićki Češnjak i ostalih proizvođača, početak je puno lakši.

Osunčan teren i organska gnojidba za predkulturu

Po preporuci Poljoprivredno savjetodavne službe, za uzgoj češnjaka prikladna su lakša aluvijalna tla dobre strukture i blago kisele ili neutralne reakcije te nikako zaslanjena tla. Češnjak naime ima velike zahtjeve prema svjetlosti pa za uzgoj treba izabrati dobro osunčane terene, bez zasjena drugih visokih vrsta. Za zriobu lukovice poželjno je suho i toplo vrijeme. Češnjak se obvezatno uzgaja u plodoredu. Na istoj površini proizvodnja se može ponoviti svakih četiri do pet godina. Ne podnosi sam sebe, niti bilo koji drugi luk kao predkulturu. Ovaj period od četiri, pet godina je najsigurnija i ekološki najprihvatljivija mjera zaštite od lukove nematode, koja može učiniti velike štete u nasadu. Iz istog razloga preporučuje se primijeniti organsku gnojidbu za predkulturu. Obično se uzgaja iza kultura koje su gnojene stajskim gnojem i ostavljaju razrahljeno i nezakorovljeno tlo. Od povrtnih kultura to su najčešće rajčica, paprika, krastavci i krumpir.

Foto: depositphotos.com, elewinka