Napokon više češnjaka iz domaće proizvodnje

Češnjak ili bijeli luk kako ga mnogi vole zvati se kao aromatični začin danas upotrebljava u gotovo svakoj vrsti jela a zaljubljenici u češnjak smislili su čak i recept za sladoled od češnjaka.U narodnoj medicini češnjak je tisućama godina poznat po ljekovitim svojstvima koja su širokog spektra djelovanja. Još je u starom Rimu Plinije Stariji tvrdio: "Nema bolesti koja se pred češnjakom neće povući". Češnjak sadrži više od 200 biološki aktivnih tvari,ljekovita eterična ulja, vitamine (A, B1, B2 i C), minerale (kalij, željezo, sumpor, jod, kalcij, fofor, selen), aminokiseline, enzime, inulin, adenozin i alicin. Sve te supstance u češnjaku su prisutne u koncentriranom obliku, a ljekovite su već u maloj koncentraciji. Poznato je njegovo antibakterijsko djelovanje i djelovanje na sniženje razine štetnog kolesterola. Češnjak normalizira ubrzan rad srca, poboljšava rad srčanih krvnih žila, pospješuje probavu i rad želuca te potiče rad jetre, bubrega, prostate i još mnogo drugog.

Od davnina su poljoprivrednici u našim krajevima prepoznali blagotvornost i vrijednost ovog lukovičastog povrća pa su uzgajali domaće sorte kao što su: Domaći jari, Domaći ozimi, Slavonski ozimi, Petrinjski ozimi i Polački ozimi.

Zadarsko zaleđe bilo je poznato po odličnim uvjetima za uzgoj češnjaka, područje od Brguda do Rodaljica, te prema Đevrskama i Kistanjama bilo je poznato po Brgudskom češnjaku ali danas je teško pronaći proizvođače koji se bave većom proizvodnjom domaćeg češnjaka jer se proizvodnja nikad više nije vratila na staro nakon Domovinskog rata. Proizvodnji domaćeg češnjaka svakako nije išao u prilog niti jeftini uvoz češnjaka iz Kine. Danas na žalost, zbog uvođenja introduciranih stranih sorti u proizvodnju, nedostatka izvornog domaćeg sjemena,sve veće komercijalizacije povrtlarske proizvodnje i depopulacije ruralnog prostora, velikom dijelu domaćih sorti češnjaka prijeti da zauvijek budu izgubljene. Ipak ugledni stručnjaci i entuzijasti Radne grupe za povrće Povjerenstva za biljne genetske resurse nesebično rade na očuvanju starih domaćih sorti i ostalim projektima.



Danas se proizvodnja češnjaka ipak još uvijek održala na području Dalmatinske zagore, između Šibenika i Knina, zatim oko Benkovca, Kistanja, Đeverske, Trogirske zagore, Bukovice i jednog dijela Drniša dok se u ostalim dijelovima Hrvatske češnjak uzgaja uglavnom za vlastite potrebe. Proizvođači večinom sade svoje autohtone sorte češnjaka. Potražnja za domaćim češnjakom je veća no ikada jer su kupci prepoznali njegovu vrijednost i kvalitetu te većina više ne želi kupovati uvozni češnjak za kojeg često kažu da se može sakriti pred domaćim, osobito ako ga se želi upotrijebiti u proizvodnji domaćih kobasica. Stoga danas domaći češnjak postiže visoke cijene osobito u sezoni kolinja. Kad se uzme u obzir da je uzgoj češnjaka iznimno isplativa proizvodnja (ulaganje po ha otprilike 25.000 kn, a prinosi četverostruki) te da ju potiče i država logično je da će se sve više proizvođača odlučiti za ozbiljniji uzgoj tim više što je je potražnja za domaćim češnjakom veća nego ikada, a cijene u maloprodaji dosižu i do pedesetak kuna za kilogram.

Za ozbiljniju proizvodnju domaćeg češnjaka svakako se mora nabaviti kvalitetan i zdrav sjemenski češnjak dok su uvjeti za uzgoj i tehnologija uzgoja već odavno poznati. Proizvođačima će prilikom uzgoja češnjaka svakako kao dobrodošla pomoć biti preparat Thiofer. Njegovom primjenom u proizvodnji lukovičastog povrća moguće je postići povećan promjer češnjeva i lukovica te bolja kvaliteta i duljina skladištenja. Kao prirodni biostimulator Thiofer utječe na uravnoteženje i poboljšanje ishrane te potiče autoimunost na bolesti i nematode. Ako pri uzgoju češnjaka vladaju sušni uvjeti to može uticati da se rapidno smanje prinosi. Thiofer kao antistresno mikrobiološko gnojivo može značajno smanjiti stres od suše kao i od ostalih stresnih uvjeta.

Na pokusnom polju Kravice ispitivan je učinak folijarnog tretiranja Thioferom na veličinu i promjer češnjeva u uzgoju češnjaka.

Istraživane su tri varijante:
A) tretiranje Thioferom nakon sadnje te nakon glavičenja Thioferom PK;
B) tretiranje Thioferom od razvoja tri prava lista i ponovljenim dvotjednim tretiranjima nakon glavičenja do mjesec dana do berbe;
C) kontrola tretirana mineralnim gnojivima. U oba slučaja kod češnjaka koji je bio tretiran Thioferom zapažen je evidentno bolje razvijen korijen u odnosu na kontrolu.

Težina i promjer češnjeva kod B tretiranja bio je veći za 20% u odnosu na kontrolu, a kod A tretiranja 36%. Veličina češnja u prosjeku je bila 8 cm kod A tretiranja a kod B tretiranja 9,3 cm. Uočena je i bolja čvrstoća češnjeva i kod A i B tretiranja. Općenito se može zaključiti da tretiranje Thioferom značajno utiče na veličinu i težinu češnjeva te njihovu kvalitetu.

Autor: Elizabeta Matahlija dipl.ing.agr.